Povežite se s nama

U fokusu

Nenad Bakić ustupio svoju tražbinu prema Varteksu i otvorio dušu: Rasprčkane nekretnine, reketarenje, nož u leđa od HBOR-a…

Objavljeno:

- dana

U petak sam prodao potraživanja prema Varteksu, u kojem sam manjinski dioničar, kompaniji koja će ih profesionalno pokušati naplatiti, stoji u objavi na Facebook profilu Nenada Bakića.

– Nažalost, zbog nemogućnosti dogovora drugih vjerovnika oko toga kome će pripasti koliko od nužnih transakcija, ja sam uvijek micao osiguranja svojih tražbina i nisam uzeo ni kunu, ne vidim kako u tom smislu mogu biti koristan – kaže Bakić.

Na službenim stranicama tvrtke Varteks d.d. jučer je objavljen dokument Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da je najveći pojedinačni vjerovnik i najveći pojedinačni dioničar Nenad Bakić Varteksa sklopio Ugovor o ustupu tražbine s društvom Meta nekretnine j.d.o.o., Zagreb, Jabukovac 9. Iznos tražbine iznosi  42.650.000,00 kuna.

Meta nekretnine su u vlasništvu zagrebačke odvjetnice i poduzetnice Ksenije Čerin. Prema dostupnim podacima, Čerin je u vlasničkoj strukturi poduzeća Turistički projekt Adinianum zajedno sa Ivanom Fabrisom, Patricijom Vanđelić, Sanjom Čižmar i Željkom Štromarom.

– Kompanija je na Burzi pa ne mogu reći previše, ali iz javno dostupnih informacija je jasno da postoje pregovori vjerovnika, kao i da najavljene ključne transakcije čekaju, te da su kritične. Nadam da se će se vjerovnici nešto dogovoriti, jer, ja nisam nikad bio problem, uvijek sam se odricao osiguranja, kamata, naplata … Kompanija definitivno ima potencijala – rekao je Bakić i podsjetio da je 2018. kroz dokapitalizaciju, nakon što su potencijalni partneri odustali, uložio nužna, i tada se činilo, dovoljna sredstva za preokret ove kompanije veličanstvene tradicije.

– Nažalost, situacija je bila daleko teža nego je to bilo predstavljeno i to nije bilo dovoljno, te sam od onda (beskamatno) posudio značajne novce (pedesetak milijuna kuna), za financiranje plaća i proizvodnje, kako bi se napravio preokret, što mislim da nitko u Hrvatskoj nije radio u ovakvim situacijama. Varteks je 2019. i napravio snažan preokret, uz potpuno oživljavanje branda, uključivo vrhunsku kvalitetu, uz rast prihoda u maloprodaji od nevjerojatnih 70%, i izrazito pozitivnu dinamiku koje se sjećate. Svejedno, Varteks je visokozadužena kompanija, s gubicima od skoro milijardu kuna (!) u mandatima prethodnih uprava i rasprodanom najvrjednijom imovinom, tako da povremeno nisam vjerovao da ćemo uspjeti jer su nam financijske ustanove nemilosrdno stezale omču, a partnera nije bilo – kaže Bakić. Kaže da se 2019. godine, na 100-ti rođendan Varteksa, da neće otići u stečaj. Te je godine, kaže, prekinuo ubacivanje novih sredstava jer je to bilo potpuno besperspektivno, jer su s druge strane čekale banke da novac izvuku i zapravo otkinu od usta radnika -Mislim da su nam baš tada HBOR i Zagrebačka banka ukinule prvi dio kredita za obrtna sredstva za izvoz. Radnici to nisu znali i bili su ponosni kako ih netko napokon tretira kao ljude i daje vjeru u budućnost i optimizam. Ipak, to su bili najcrnji trenuci i prije korona krize smo zapravo praktički spasili kompaniju – prisjetio se Bakić. Potom su uslijedila i otkazivanja narudžbi iz inozemstva, a radnici nisu imali posla. Onda su stigle i korona mjere.

– Neke od najvećih tekstilnih kompanija u Hrvatskoj gase poslovanje i otpuštaju sve radnike. Svi koji smo bili tijekom krize uključeni u upravljanje smo ponosni da smo tijekom krize uspjeli sačuvati sva ta radna mjesta – nadoknada države je pokrila samo manji dio toga. Ključ nastavka zaokreta je u rješavanju viška imovine koji i financijski opterećuje kompaniju, zapuštenog tvorničkog kompleksa, što je išlo prilično teško, jer ne radi se o nekom kompleksu u Zagrebu. Primjerice, samo zgrada na Trgu bana Josipa Jelačića koja je bankama isporučena u prethodnoj fazi, je vrjednija od cijelog kompleksa u Varaždinu, a to je samo jedna od stotinjak rasprčkanih nekretnina, što je temom i nekih kaznenih postupaka, ali trebalo je biti dovoljno. ‘Slučajno’, za područje tog kompleksa u Varaždinu nisu bili doneseni urbanistički planovi, vjerujem zbog nekretninskih ambicija prethodnih uprava, tako da je još 2019. Varteksu savjetovano da, kako bi se izbjeglo moguće reketarenje lokalne politike, krene na tzv. ‘Strateški projekt’, koji zapravo nije ništa drugo nego definiranje gdje će biti i kakva komunalna infrastrukura, i omogućilo je novoj lokalnoj vlasti da počne izdavati neke dozvole. Jako je žalosno da su taj instrument razni ljudi koji su se iz drugih razloga htjeli obračunavati sa mnom izvrtali kao ‘država Bakiću daje xxx milijuna’ (kao prvo, strana nije ‘Bakić’, nego Varteks, kao drugo – ne daje ništa), plasirano u kritičnim trenucima, te pokušavali srušiti kompaniju s 1000 zaposlenih u ovakvim trenucima kako bi svetili meni -kaže Bakić.

– Prodaja opterećujućih nekretnina su se počele događati, ali sporijim tempom nego što je moglo – uz stoga daljnje kumuliranje gubitaka, ponajviše zbog teških opstrukcija banaka (uskoro ću objaviti neke emailove). I svaki put kad je neke rata za neku nekretninu trebala doći, pohlepne i brutalne banke su inzistirale na značajnoj naplati, umjesto da su više ostavile kompaniji i čak i sigurnije se naplatile kasnije. Ja sam uvijek micao svoja osiguranja s nekretnina i nisam tražio ni kune, iako sam bio najveći vjerovnik. Posebno je zanimljiva uloga Hrvatske banke za obnovu i razvoj (hrvatska + obnova) koja je, dok sam ja ubacivao novac za plaće, pohlepno naplatila drugi dio izvoznog kredita pri prvom dotoku novca ‘jer im je malo smanjeno osiguranje’ u trenutku najgore krize.  Sve je to bilo u suprotnosti s, doduše usmenim, dogovor s nositeljem klupskog kredita Zagrebačkom bankom da će se naplaćivati srazmjerno ‘faktoru pokrića’. Iako je ZB koja je dakle bila u istom klupskom kreditu rekla da Varteks može novce zadržati. Varteks je valjda jedina kompanija kojoj je je HBOR inzistirao na povratu nedospjelog duga usred krize, možda i u EU što se tiče sličnih banaka, i to se još radilo o kreditu za izvoz. Umjesto da podrži kompaniju. Za vjetrenjače koje svi plaćamo, novca je bilo – kaže, među ostalim, Bakić i dodaje kako HBOR nisu molili novac, ali su očekivali da se ne zabija nož u leđa.

U fokusu

U Patačićku seli Gradska vijećnica, a palača Zakmardy udomit će Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin napokon bi mogli dobiti krov nad glavom i idealne uvjete za prezentaciju svojih iznimno značajnih stalnih postava.

Ispostavilo se to na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina na kojoj je vijećnica Silvija Cupar postavila pitanje gradonačelniku Nevenu Bosilju o konzumiranju prava na prvokup Stanoingove palače Zakmardy.

Apsurdna situacija

– Zanima me hoće li Grad Varaždin koristiti pravo prvokupa palače Zakmardy, za što su potrebna sredstva od oko 7 milijuna kuna, a trebat će iznaći još dosta novca za uređenje i obnovu te zgrade. Istovremeno, vijećnici nemaju nikakvih informacija o projektu uređenja Žitnice, niti o razlozima zašto u njoj nisu izloženi eksponati Etnografskog odjela GMV-a. A kad već spominjem palače, zanima me i što Grad namjerava poduzeti s ispražnjenim prostorom palače Patačić na Franjevačkom trgu – rekla je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je kako je već imao nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalne Crkve i varaždinskim biskupom mons. Radošem jer je Varaždinska biskupija izrazila namjeru da kupi palaču Zakmardy.

– Grad ima objekte koje je spreman zamijeniti s Varaždinskom biskupijom jer je, za razliku od palače Patačić, prostor palače Zakmardy iznimno zanimljiv Gradskom muzeju koji ima problema s izložbenim prostorom. Vidjet ćemo kako će završiti postupak prodaje palače Zakmardy jer je kupnja Crkvi osporena, a Gradu Varaždinu nitko nije ponudio pravo prvokupa. Palača Patačić iduće godine bit će privremeno Gradska vijećnica dok ne završe radovi na obnovi postojeće. Nakon toga dat ćemo je u najam zainteresiranima – naglasio je gradonačelnik.

Međutim, gradski vijećnici i kulturna javnost zbog kratkoće “aktualca” ostali su prikraćeni za cijeli niz zanimljivih informacija koje govore o apsurdnoj situaciji u kojoj je GMV već godinama. Primjerice, kao što je Hrvatska vjerojatno među rijetkim europskim državama koja nema stalni postav hrvatske povijesti, tako je i Varaždin zasigurno povijesno najznačajniji hrvatski grad koji nema stalni postav svoje itekako bogate i vrijedne povijesti značajne za hrvatski, ali i širi regionalni kontekst!

Stoga, zamislite situaciju kada bismo baroknog Varaždinca proveli stalnim postavom Starog grada. Taj bi vrlo vjerojatno ostao šokiran i nemalo iznenađen što se najvrjednije gradske insignije: žezlo, gradski pečati, isprave… čuvaju u Starom gradu koji je do druge polovice XIX. stoljeća bio zasebna administrativna jedinica, vrlo često neprijateljski raspoložena prema slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu.

Uostalom, GMV osim spomenutih vrijednosti, čuva namještaj gradonačelnika te tisuće povijesnih dokumenata i predmeta. A osim same institucije Grada, muzealci su dužni ispričati priče o značajnim (i prijelomnim) događajima iz gradske i hrvatske povijesti. Podsjećamo, izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve itekako je “kumovao”, pa čak i presudan bio baš Varaždin.

Tu su i brojne povijesne ličnosti, materijalni artefakti obrta koji svjedoče o kulturnom i umjetničkom dosegu, a da industrijsku baštinu i ne spominjemo. U Muzeju bi se štošta trebalo doznati i o urbanom razvoju Varaždina, školstvu, zdravstvu, crkvenim redovima… No, prostora za prezentaciju eksponata nema pa je sve u svemu stalni postav povijesti Varaždina (i Varaždinske županije) višedesetljetni imperativ ne samo muzejske struke već i šire javnosti.

Izgubljene godine

Pitate li varaždinske muzealce treba li sastavni dio tog budućeg stalnog postava biti i stalni postav Arheološkog odjela GMV-a, odgovorit će vam potvrdno. Jer on pak s nekoliko desetaka tisuća predmeta svjedoči o višetisućljetnom kontinuiranom življenju u našem kraju. Od neandertalaca u špilji Vinidiji, do Haltšatske kulture, Kelta, Jasa, Rimljana, prvih Slavena/Hrvata na ovim područjima, pa sve do srednjevjekovne arheologije.

Možemo pretpostaviti kako palača Zakmardy ima potencijal za smještaj i prezentaciju ovakvih postava. Štoviše, palača je povijesno vezana uz Varaždin, Gimnaziju, a kao zgrada je vrlo vrijedna rano barokna građevina, o čemu smo nedavno pisali na stranicama Regionalnog tjednika. Iz krugova bliskih GMV-u doznali smo da je sam tlocrt palače iznimno pogodan za muzejski postav (stalni, ali i povremene izložbe) jer ima na četiri etaže središnju glavnu dvoranu iz koje se ide u nekoliko manjih prostorija, što omogućava razrade tema.

A potkrovlje je pomalo futurističko i nestandardno, te bi bilo itekako zanimljivo i privlačno za muzejski prostor. Sama lokacija palače je na turističkoj ruti, unutar povijesne jezgre, pokraj ugostiteljskog objekta, relativno dobro sačuvana, dostupna, i najvažnije – s velikim zidnim površinama, a malim prozorskim. Potonje je izrazita mana Patatičke, pa i palače Sermage, jer muzejsko – galerijski prostori ne trebaju mnogo prozora. Uređenjem trga u Habdelićevoj te povijesnog konteksta palače Zakmardy (pa i na simboličnoj razini jer Zakmardy je bio preteča muzealca – prvi hrvatski arhivar) stvorile bi se pretpostavke za novu kulturno-povijesnu točku u Varaždinu.

A “oslobađanjem” pak palače Herzer u prizemlju i podrumu zgrade proširio bi se Svijet kukaca i uredio svojevrsni tematski (zabavni) park s naglaskom i inspiracijom na entomologa Franju Koščeca. Rješavanjem gotovo stoljetnog problema stalnih postava Povijesnog, Arheološkog i Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, koji će uskoro proslaviti 100 godina, učinio bi se izniman iskorak. Ta ustanova napokon bi postala kompleksna, najznačajnija i najveća muzejska institucija u ovom dijelu Europe.

To bi, naravno, utjecalo i na povećani broj posjetitelja, turista, ali i veću konzumaciju kulture od strane domicilnog stanovništva. Nažalost, projekt uređenja Žitnice već četiri godine doslovno “vegetira”.

Novi sadržaji

Zgrada Žitnice nalazi se jugozapadno od Starog grada, unutar unutrašnjeg obrambenog prstena. Tlocrtno je oblika izduženog pravokutnika, položenog u smjeru istok-zapad. Podignuta je na mjestu ranijeg obrambenog bedema grada i jedino sustavno istraživanje zgrade obavljeno je tijekom 1985. godine, kada je obnovljeno pročelje. Svi dijelovi objekta su izgrađeni do 1586. godine, što Žitnicu čini posljednjim neistraženim biserom arhitekture u povijesnoj jezgri!

S obzirom na to da je Državni arhiv u Varaždinu započeo s radom kao dio Gradskog muzeja Varaždin, tako je i namjena Žitnice od 50-ih godina prošlog stoljeća bila čuvanje arhivske građe. Nakon 70 godina, dodjeljivanjem novog objekta Državnom arhivu Varaždin stvorene su nove pretpostavke za prenamjenu Žitnice. Sukladno odluci Gradskog vijeća, Žitnica je trajno dodijeljena na korištenje Gradskom muzeju Varaždin. Nažalost, nakon konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su završila 2017. godine (provodio ih je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba), u nekoliko navrata prijavljivan je projekt na Ministarstvo kulture, ali sredstva nisu odobrena ni jedne godine.

A sad dolazimo i do onoga što je potrebno izraditi. Riječ je o arhitektonskom snimku objekta, idejnom rješenju, izvedbenom rješenju i zidarskim radovima jer majstori moraju otući kompletnu betonsku (neprimjerenu) žbuku. Novaca ima za arhitektonski snimak kako bi se krenulo s izradom dokumentacije, ali su zasad blokirani u neizglasanom gradskom proračunu za 2023. godinu! Na kraju, dodajmo i to da će prema zamislima varaždinskih muzealaca, ako im se to idejnim rješenjem omogući, Žitnica udomiti stalni postav Etnografskog odjela, osigurat će prostor za kustosa, depo i multimedijski prostor. Imat će i mogućnost za uređenje manjeg ugostiteljskog objekta u prizemlju.


Uređenjem ovog objekta napokon bi se završila obnova kompleksa Stari grad, koja je započela davne 1986. godine radovima na Starom gradu. Podsjećamo, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća obnovljena je Kula stražarnica, a uređenjem Žitnice čitav kompleks dobio bi sadržaj i bio otvoren za javnost.

Hoće li se ponovno provesti postupak javne dražbe palače Zakmardy?

Iz Financijske agencije potvrđeno nam je da informacija – kako Grad Varaždin, Varaždinska županija i RH imaju pravo prvokupa na nekretnini – nije dostavljena Fini od strane Općinskog suda u Varaždinu prilikom dostave zahtjeva za prodaju i ostale dokumentacije potrebne za provođenje postupka prodaje palače Zakmardy. Stoga smo Općinski sud pitali zašto im te informacije nisu dostavljene prije javne dražbe koja je provedena elektroničkim putem, te tko je odgovoran za takav propust (ako je riječ o propustu). Odnosno zanimalo nas je i je li u konačnici prodaja spomenute nekretnine obavljena sukladno Zakonu, s obzirom na to da ne postoje izjave o odricanju svih koji imaju prava prvokupa palače koja je kulturno dobro. Evo što su na to odgovorili:

– Kod ovog suda u tijeku je ovršni postupak u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AA d.o.o. protiv ovršenika S d.o.o. (Stanoing), u kojem postupku se provodila ovrha isključivo u odnosu na nekretninu čkbr.1813/1 upisana u zk.ul.13359 k.o. Varaždin. Zahtjev za prodaju navedene nekretnine dostavljen je na mrežne stranice FINE, a na temelju navedenog zahtjeva FINA je provela elektroničku javnu dražbu. Nakon primitka Izvještaja o provedenoj javnoj dražbi, sud je donio rješenje o dosudi koje nije pravomoćno jer je ovršenik podnio žalbu na to rješenje. I u zahtjevu za prodaju nekretnine i u zaključku o prodaji od 28. rujna 2021. navedeno je da predmetna nekretnina ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. Dakle, povodom žalbe ovršenika na rješenje o dosudi, Županijski sud će, sukladno zakonu, ili ukinuti ili potvrditi prvostupanjsku odluku, odnosno ako Županijski sud ukine prvostupanjsku odluku, ponovno će se provesti postupak javne dražbe – piše u odgovoru glasnogovornice Općinskog suda u Varaždinu, Snježane Lukač-Keretić.

Nastavite čitati

U fokusu

Mjesečna neto plaća: Varaždinci i Međimurci zarađuju oko 500 kuna manje od državnog prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio podatke o prosječnim bruto i neto plaćama u Hrvatskoj u trećem tromjesečju ove godine, a podaci su razvrstani po zaposlenima po županijama.

Podaci o prosječnim plaćama po županijama dobiveni su obradom podataka iz obrasca JOPPD i redovito se objavljuju u tromjesečnoj periodici.

Podaci pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla u svim županijama.

Prosječna mjesečna isplaćena neto na razini Hrvatske za razdoblje od srpnja do rujna ove godine iznosila je 7626 kuna. U odnosu na isti period lani rasla je za 7,5 %.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 8968 kuna, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 6577 kuna.

U odnosu na lani najveći porast neto plaća bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 9,2 %, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 6,1 %.

U trećem tromjesečju ove godine radnici u Varaždinskoj županiji imali su prosječnu neto plaću 7129 kuna. Podaci DZS-a pokazuju da im je plaća u odnosu na lani rasla 8,5 %, što je više od državnog prosjeka. Ipak, valja primijetiti da radnici u Varaždinskoj županiji prema ovim podacima imaju 1839 kuna manju neto plaću od radnika u Gradu Zagrebu. Također, manja je 497 kuna od nacionalnog prosjeka.

Radnici u Međimurskoj županiji u istom periodu ove godine imali su prosječnu neto plaću od 7100 kuna. I njima je plaća u odnosu na lani rasla 7,2 %. I međimurski radnici zarađuju manje od nacionalnog prosjeka – 526 kuna manje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje