Povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, u Kulturnom centru „Ivan Rabuzin” u Novom Marofu u subotu, 26. listopada, održan je 2. Simpozij palijativne skrbi pod nazivom „Cjelovit pristup palijativnom bolesniku“.

Simpozij su organizirali Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin te Udruga za palijativnu pomoć „Srce“ Novi Marof, a sudjelovanje je bodovano prema pravilnicima Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore socijalnih radnika.

Ravnatelj varaždinske Opće bolnice Nenad Kudelić podsjetio je da je prije šest godina na području Varaždinske županije fuzijom triju zdravstvenih ustanova – nekadašnje bolnice za liječenje kroničnih bolesti i palijativnu skrb Novi Maro, nekadašnje bolnice za liječenje plućnih bolesti i TBC Klenovnik te akutne bolnice Varaždin – nastala jedna velika ustanova.

– Razgovarali smo zapravo na koji način izvući benefite iz takve organizacijske strukture, iz takve fuzije koja je bila određena od strane Ministarstva zdravstva, na koje su bila premještena osnivačka prava u to vrijeme tzv. sanacije. I ovaj današnji simpozij pokazuje da je ovo spajanje ustanova rezultiralo jednim dobrim projektom koji je financiran od strane Europske unije – kazao je Kudelić.

Ravnatelj je dodao da u današnje doba postoji sve veća potreba za liječenjem kroničnih i palijativnih bolesnika.

– To je prepoznala Opća bolnica Varaždin te Europska unija i Ministarstvo zdravstva, koji su nam pružili podršku prilikom realizacije projekta izgradnje novog palijativnog centra čime je Opća bolnica Varaždin  postala vodeći palijativni centar u Hrvatskoj. Veliki interes za ovaj simpozij pokazuje važnost ove tematike, a ono što treba posebno naglasiti jest da je prepoznata potreba za razvojem ove djelatnosti na području Varaždinske županije, a tako i šire. I ovaj drugi simpozij palijativne skrbi služi za senzibiliziranje javnosti za ovaj vid zdravstvene zaštite i sve veće potrebe za njezinim unaprjeđenjem – zaključio je Kudelić.

Zamjenik varaždinskog župana Robert Vugrin istaknuo je kako je od početka rada palijativnog centra bilo potrebno svega nekoliko godina da Europa prepozna i stručnost i sposobnosti zaposlenih i lokaciju Novi Marof kao jednu od samo četiri točke u koju će uložiti značajna bespovratna sredstva za poboljšanje kvalitete liječenja ranjivih skupina.

– Dobivenih 50 milijuna kuna se iskoristilo da se u samo godinu dana napravi reprezentativan Centar za palijativnu skrb. Više od 12 milijuna kuna je uloženo u opremu, od toga samo 1,5 milijuna u 72 nova kreveta. Novi Marof ima ugovoreno 89 kreveta od ukupno 363 i sve to sad daje sve preduvjete da Novi Marof bude referentni cenar za palijativnu skrb u Republici Hrvatskoj. O potrebi za takvim centrom ne treba puno govoriti. U današnje vrijeme kada su vodeći uzrok smrtnosti uz kardiovaskularne i maligne bolesti, životna dob se produžuje i jasno da treba aktivno na tome raditi. U Novom Marofu  dodatno je za palijativnu skrb educirano 50-ak medicinskih sestara i liječnika i sigurno da je ovo najbolje mjesto na kojem se danas može pričati o palijativnoj skrbi – kazao je Vugrin.

Nakon što je prije dvije godine uspješno organiziran prvi, i ovom su se drugom simpoziju u Novom Marofu odazvali brojni zdravstveni stručnjaci kazala je Tatjana Jurkin Vnučec, pročelnica Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof.

– Želimo upozoriti i ukazati na to koji je cilj palijativne skrbi te da moderna palijativna skrb započinje dijagnozom neizlječive bolesti i da se primjenjuje zajedno s kurativnom medicinom. Nastojimo i skrenuti pažnju na to da je bitna suradnja sa svim stručnjacima te da mora postojati komunikacija među svim dionicima palijativne skrbi, kako bi osigurali bolju kvalitetu života teškom bolesniku koji se u teškim trenucima bolesti nađe u situaciji da čak i gubi povjerenje u naš zdravstveni sustav – naglasila je Jurkin Vnučec.

Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1990. godine proglasila drugu subotu u listopadu Svjetskim danom hospicija i palijativne skrbi, s ciljem senzibilizacije ljudi i podizanja svijesti o dostojanstvu osoba koje boluju od teških i neizlječivih bolesti, a taj je dan ujedno prilika prisjetiti se i onih koji svakodnevno brinu o tim osobama.