Povežite se s nama

U fokusu

Nenad Kudelić: “Sve su veće potrebe za unaprjeđenjem palijativne skrbi“

Objavljeno:

- dana

Povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, u Kulturnom centru „Ivan Rabuzin” u Novom Marofu u subotu, 26. listopada, održan je 2. Simpozij palijativne skrbi pod nazivom „Cjelovit pristup palijativnom bolesniku“.

Simpozij su organizirali Služba za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof Opće bolnice Varaždin te Udruga za palijativnu pomoć „Srce“ Novi Marof, a sudjelovanje je bodovano prema pravilnicima Hrvatske komore medicinskih sestara, Hrvatske liječničke komore i Hrvatske komore socijalnih radnika.

Ravnatelj varaždinske Opće bolnice Nenad Kudelić podsjetio je da je prije šest godina na području Varaždinske županije fuzijom triju zdravstvenih ustanova – nekadašnje bolnice za liječenje kroničnih bolesti i palijativnu skrb Novi Maro, nekadašnje bolnice za liječenje plućnih bolesti i TBC Klenovnik te akutne bolnice Varaždin – nastala jedna velika ustanova.

– Razgovarali smo zapravo na koji način izvući benefite iz takve organizacijske strukture, iz takve fuzije koja je bila određena od strane Ministarstva zdravstva, na koje su bila premještena osnivačka prava u to vrijeme tzv. sanacije. I ovaj današnji simpozij pokazuje da je ovo spajanje ustanova rezultiralo jednim dobrim projektom koji je financiran od strane Europske unije – kazao je Kudelić.

Ravnatelj je dodao da u današnje doba postoji sve veća potreba za liječenjem kroničnih i palijativnih bolesnika.

– To je prepoznala Opća bolnica Varaždin te Europska unija i Ministarstvo zdravstva, koji su nam pružili podršku prilikom realizacije projekta izgradnje novog palijativnog centra čime je Opća bolnica Varaždin  postala vodeći palijativni centar u Hrvatskoj. Veliki interes za ovaj simpozij pokazuje važnost ove tematike, a ono što treba posebno naglasiti jest da je prepoznata potreba za razvojem ove djelatnosti na području Varaždinske županije, a tako i šire. I ovaj drugi simpozij palijativne skrbi služi za senzibiliziranje javnosti za ovaj vid zdravstvene zaštite i sve veće potrebe za njezinim unaprjeđenjem – zaključio je Kudelić.

Zamjenik varaždinskog župana Robert Vugrin istaknuo je kako je od početka rada palijativnog centra bilo potrebno svega nekoliko godina da Europa prepozna i stručnost i sposobnosti zaposlenih i lokaciju Novi Marof kao jednu od samo četiri točke u koju će uložiti značajna bespovratna sredstva za poboljšanje kvalitete liječenja ranjivih skupina.

– Dobivenih 50 milijuna kuna se iskoristilo da se u samo godinu dana napravi reprezentativan Centar za palijativnu skrb. Više od 12 milijuna kuna je uloženo u opremu, od toga samo 1,5 milijuna u 72 nova kreveta. Novi Marof ima ugovoreno 89 kreveta od ukupno 363 i sve to sad daje sve preduvjete da Novi Marof bude referentni cenar za palijativnu skrb u Republici Hrvatskoj. O potrebi za takvim centrom ne treba puno govoriti. U današnje vrijeme kada su vodeći uzrok smrtnosti uz kardiovaskularne i maligne bolesti, životna dob se produžuje i jasno da treba aktivno na tome raditi. U Novom Marofu  dodatno je za palijativnu skrb educirano 50-ak medicinskih sestara i liječnika i sigurno da je ovo najbolje mjesto na kojem se danas može pričati o palijativnoj skrbi – kazao je Vugrin.

Nakon što je prije dvije godine uspješno organiziran prvi, i ovom su se drugom simpoziju u Novom Marofu odazvali brojni zdravstveni stručnjaci kazala je Tatjana Jurkin Vnučec, pročelnica Službe za produženo liječenje i palijativnu skrb Novi Marof.

– Želimo upozoriti i ukazati na to koji je cilj palijativne skrbi te da moderna palijativna skrb započinje dijagnozom neizlječive bolesti i da se primjenjuje zajedno s kurativnom medicinom. Nastojimo i skrenuti pažnju na to da je bitna suradnja sa svim stručnjacima te da mora postojati komunikacija među svim dionicima palijativne skrbi, kako bi osigurali bolju kvalitetu života teškom bolesniku koji se u teškim trenucima bolesti nađe u situaciji da čak i gubi povjerenje u naš zdravstveni sustav – naglasila je Jurkin Vnučec.

Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1990. godine proglasila drugu subotu u listopadu Svjetskim danom hospicija i palijativne skrbi, s ciljem senzibilizacije ljudi i podizanja svijesti o dostojanstvu osoba koje boluju od teških i neizlječivih bolesti, a taj je dan ujedno prilika prisjetiti se i onih koji svakodnevno brinu o tim osobama.

U fokusu

Rastu povlaštene mirovine, najviše saborskim zastupnicima, dužnosnicima, sucima… Povećanje će dobiti i 63.000 branitelja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je odlučila da će ukinuti smanjenje povlaštenih mirovina iz 2010. godine. Ukidanje smanjenja će ići u dva navrata. Tako će mirovine, koje su veće od 464,53 eura, od 1. srpnja narasti pet posto, a od 1. siječnja 2024. godine još pet posto.

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne “obične” mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika, piše Jutarnji list.

Među njima je najveći broj branitelja, njih 63.000.

Mirovine će najviše porasti saborskim zastupnicima, dužnosnicima Vlade i sucima Ustavnog suda. Najveće prosječne mirovine 684 takva dužnosnika iznose 1495,32 eura. To znači da ih očekuje rast od 149,53 eura. Rast mirovina očekuje i umirovljene članove HAZU-a, i to rast od 132,60 eura. Oko 16.094 djelatni vojnih osoba očekuje rast od 58,82 eura.

Ministarstvo još radi procjene koliko će to koštati.

Nastavite čitati

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje