Povežite se s nama

U fokusu

Nepoštivanje Zakona o zaštiti životinja – zbog novca muljanje, prebacivanje odgovornosti i ignoriranje

Objavljeno:

- dana

Situacija prva: Pregaženi pas, još uvijek živ, u večernjim satima ozlijeđen leži na cesti. Slučajni prolaznik zove policiju, komunalnog redara, Veterinarsku stanicu i Udrugu Spas.

Nakon dva sata pregovora i čekanja, u 23.30 odaziva se samo volonter Spasa s namjerom prijevoza stradale životinje do veterinara, međutim, iznemogla životinja ugiba.

Situacija druga: Šetač naleti na napuštenu kuju sa štencima. Pozove komunalnog redara i ode svojim putom, vjerujući da će majka i štenci biti zbrinuti. Dan kasnije sretne ih iznova, sljedećeg su dana još uvijek tu, i sve dane poslije toga se bore za preživljavanje u nesklonim im uvjetima. Jedina je razlika što ih je svakim danom sve manje, a lešina sve više.

Općine i gradovi su Zakonom dužne sa skloništem u svojoj regiji sklopiti ugovor o zbrinjavanju životinja

Obje su situacije primjer svakodnevnog nepoštivanja Zakona o zaštiti životinja, donesenog u listopadu 2017. godine. Pritom u prvom slučaju nije u pitanju samo dobrobit životinje nego je ugrožena i sigurnost na cesti.

Zakon o zaštiti životinja izgleda da su rijetki shvatili ozbiljno, a ovo su samo neki od slučajeva koji to i potvrđuju.

Iako novi Zakon propisuje „odgovornost i obveze fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihova života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja prema njima“, sve je to najčešće, pokazuje svakodnevna praksa, tek mrtvo slovo na papiru. Gdje je zapelo? Očekivano, na novcu.

Mačke i miševi

U oba naša slučaja (a takvi se ponavljaju gotovo svakodnevno) akteri su međusobno prebacivali odgovornost, iako je Zakonom točno propisano tko je i kada zadužen za zbrinjavanje životinje. Kad nije pomogao prvi, onaj tko je životinju ozlijedio ili je izbacio na ulicu, za pomoć je, propisuje Zakon, zadužena jedinica lokalne samouprave na čijem je području životinja ozlijeđena.

Iako su sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj Zakonom obvezne početkom tekuće godine potpisati Ugovor o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja sa skloništem na regionalnom području, što je u ovom slučaju varaždinski Spas, obveznici se već na startu spotaknu – ignoriraju Ugovor i Zakon, a sve zbog nekoliko tisuća kuna, koliko stoji godišnji paušal. Ima i perfidnijih, koji potpišu Ugovor i plate paušal, ali se potom ne pridržavaju daljnjih obveza.

Naime, svaku napuštenu ili izgubljenu životinju na svom je području komunalni redar dužan prijaviti skloništu, koji će s Veterinarskom stanicom Varaždin kao potkoncesionarom organizirati njezin prijevoz i daljnje zbrinjavanje. Općinsku ili gradsku vlast to će stajati 1000 kuna, a taj je novac razlog za neprijavljivanje napuštene životinje, pa radije istu prepuštaju ulici.

Gore nego prije

Štednja je tako postala najveći neprijatelj dobrobiti životinja. Zbog 1000 kuna će neodgovorne općinske vlasti, kažu iz udruga za zaštitu životinja, radije muljati sa zakonskim pravilima.

Također, nema li općina Zakonom propisani Ugovor, iz Spasa nemaju obvezu reagirati na poziv.

Upravo se to dogodilo u prvom slučaju s početka priče, u Gornjem Ladanju, kad se zbog kršenja Zakona sve odužilo. Općina Vinica nije imala predmetni Ugovor, policija se nije odazvala pozivu, a komunalni redar je ignorirao dojavu o psu na cesti, pa time ugrozio i sigurnost vozača.

Iz Udruge Spas su na kraju samo dobrom voljom došli po pregaženog psa, a Općina će ionako morati platiti račun po narudžbenici, što će u konačnici i skuplje stajati. Jer sad se, naime, više ne plaća jedinična cijena od 1000 kuna, nego konačni zbir stvarnih troškova. A on je, uglavnom, puno veći od 1000 kuna. Zahvaljujući novom Zakonu, životinjama je omogućena kompletna skrb, koja uključuje cijepljenje, čipiranje, veterinarsku brigu…

– Svaka općina ili grad može i sama osnovati sklonište ako to želi, ali u Varaždinskoj županiji ga nema nitko osim nas, pa su prema Zakonu dužni s nama surađivati. Svaka nebriga druge strane nama uzrokuje još veće probleme nego što ih imamo. Žalosno je da novi Zakon, dobro napisan, nije donio pomake u brizi za životinje. U ovom trenutku u Spasu imamo čak 500 pasa, a prije njegova donošenja, 2017. godine, bilo ih je 420.

Mi smo već 18 godina „no kill“ sklonište, čime se ponosimo, i za mnoge pse nismo samo prolazna stanica nego dom. Svaka nam je pomoć ionako dobrodošla i kršenje Zakona, kojim se zaobilazi financiranje, nas i životinje dovodi u još težu situaciju – govori Gordana Lacko, predsjednica varaždinskog Spasa.

Upravo je u tijeku potpisivanje godišnjih ugovora i predsjednica je, kaže, zadovoljna odazivom i vjeruje da ubuduće neće biti općina bez ugovora.
Međutim, ugovor sam po sebi za životinje i neće previše vrijediti namjeravaju li ga neke općine i dalje ignorirati u svim njegovim odredbama i pokušati uštedjeti koju kunu na njihovoj dobrobiti.

Ovakvu im taktiku jedino mogu pomrsiti veterinarski inspektori, nakon čijeg će ih posjeta i zaključka igra mačke i miša sa Zakonom višestruko skuplje stajati.

Bez čipa i kontrole

Mreža za zaštitu životinja, koja okuplja 45 udruga, glasno upozorava da se Zakon o zaštiti životinja iz listopada 2017. godine i dalje ne provodi u velikom dijelu Hrvatske. Glavni je razlog, kažu, inertnost i čekanje da problem riješi netko drugi.

Više od polovice jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj nije donijelo Odluku o načinu i uvjetima držanja kućnih ljubimaca koja bi bila usklađena sa Zakonom o zaštiti životinja, a mnoge nemaju ugovor sa skloništem o skupljanju napuštenih i izgubljenih životinja.
Mnoge od njih, također, nemaju riješeno zbrinjavanje napuštenih i ranjenih životinja, nisu provele kontrolu mikročipiranja svih pasa i nisu propisale trajnu sterilizaciju kao način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka, iako ovo zadnje ne traži financijske izdatke, a može donijeti konkretne uštede.

Smatra se da je vrijeme da veterinarske inspekcije počnu kažnjavati one koji krše Zakon, što one i najavljuju

Također, rijetke su općine i gradovi proveli kontrolu mikročipiranja pasa, a što su bile dužne učiniti do 30. lipnja 2018. godine. Budući da se velika većina JLS-ova oglušila o ovu odredbu, rok je produljen do kraja prošle godine. Međutim, ni produljenje od pola godine nije bilo dovoljno za ispunjavanje ove obveze.

Kao rijetko dobar primjer poštovanja Zakona istaknut je Grad Čakovec, gdje je uz kontrolu mikročipiranja pasa propisana i trajna sterilizacija kućnih ljubimaca.

– Vrijeme je i da, prije svih, reagiraju resorno ministarstvo i veterinarska inspekcija, te da napokon počnu kažnjavati one koji ignoriraju svoje Zakonom propisane obveze i koji nisu napravili ništa od onoga što su bili dužni u 2018. godini – zaključak je Mreže za zaštitu životinja.

U fokusu

Nezavisna platforma Sjever predstavila kandidate: Imamo najjača imena i jedini zastupamo interese sjevera

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Među prvima je jutros svoju listu za 3. izbornu jedinicu predala Nezavisna platforma Sjever, čiji je predsjednik međimurski župan Matija Posavec.

-Nezavisna platforma Sjever izlazi samostalno u 3. izbornoj jedinici, to je naša baza i to je snažna poruka koliko želimo beskompromisno štititi interese hrvatskog sjevera kao najproduktivnijeg, gospodarski najsnažnijeg hrvatskog kraja koji do sada nije imao podršku nijedne Vlade – poručio je Posavec nakon predaje lista.

Također, danas je održana i konferencija za medije u Čakovcu gdje je Posavec predstavio listu. Ponovio je kako je Nezavisna platforma sjever jedina politička opcija koja se istinski bori za interese sjevera Hrvatske.

– Izlazimo samostalno jer ne želimo ovisiti o nikome. Idemo zajedno razvijati naš kraj, ne čekajući nikoga, nego uzdignute glave i s planovima razvijati prostor koji je godinama nepošteno zapostavljen, a upravo naši ljudi, birači i podrška koju osjećamo na terenu, glavna su nam motivacija i pokretačka snaga – poručio je Posavec.

Ističe da ljudi sa sjevera napokon ne moraju glasati za ili protiv već imaju svoju opciju koju čine dobro poznati ljudi koji godinama predano rade za svoj kraj.

– Ne postoji niti jedna stranka koja ima toliko ljudi na listi koji su neposredno odabrani od naroda za obnašanje javne dužnosti kao što imamo mi. Župan, gradonačelnici, općinski načelnici i predsjednici mjesnih odbora neposredno su izabrani svojim imenom i prezimenom. Poštujemo regionalne specifičnosti, kvote zastupljenosti po spolu, vrednujemo važnost županija unutar izborne jedinice. Naša lista pokazuje otvorenost i širinu, otvarajući put snažnoj motivaciji građana Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije da imaju koga birati. Da napokon izađu na izbore da bi dali svoj glas „za”, a ne da biraju „protiv” – istaknuo je Posavec.

Osim njega kao župana, na listi su tri gradonačelnika i šest načelnika. Tu su i još neka poznata imena, poput primjerice ravnatelja čakovečke bolnice Igora Šegovića.

-Idemo samostalno, nismo u koalicijama i savezima u 3. izbornoj jedinici i kao takvi samostalni u polariziranoj političkoj sceni vjerujem da možemo osvojiti tri mandata – poručio je Posavec i istaknuo da je ovo najjača lista za parlamentarne izbore na sjeveru.

Ponovio je i da vjeruje da će buduću Vladu formirati lijevi centar te da će Nezavisna platforma sjever takvu Vladu i podržati.

Listu Nezavisne platforme Sjever za III izbornu jedinicu čine redom Matija Posavec, župan Međimurske županije i predsjednik NPS-a, Dubravko Bilić gradonačelnik Ludbrega, Robert Greblički načelnik općine Veliko Trgovišće, Ljerka Cividini gradonačelnica Čakovca, Milorad Batinić gradonačelnik Ivanca, Igor Šegović ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, Ksenija Krivec Jurak načelnica općine Zagorska sela (odgovor Sjevera i Juga), Rajko Solar načelnik općine Jalžabet, Đurđica Slamek načelnica općine Sveta Marija, Velimir Kučko (Savez Naša Hrvatska), Anica Naranđa predsjednica mjesnog odbora Prelog, Bojana Petrić načelnica općine Donji Vidovec, Mirjana Murk (Savez Naša Hrvatska) i Ivica Baksa, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije.

Nastavite čitati

U fokusu

Treće poskupljenje cigareta u samo mjesec dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Novo poskupljenje cigareta na hrvatskom tržištu, treće po redu od početka ožujka.

Nakon Tvornice duhana Rovinj i kompanije Philip Morris Zagreb, dizanje cijena najavila je i tvrtka  JT International Zagreb, i to za 10 eurocenti po kutiji.

JT je prijavio povećanje maloprodajnih cijena za određene marke cigareta  i prijave maloprodajnih cijena za nove marke pod brandom Camel. Nove cijene stupaju na snagu u srijedu, 3. travnja.

Sobranie će po novome stajati 4,90 eura, Camel 4,30 eura, Camel legend 4,10 eura, Camel compact 4,20 eura, Winston 4,20 eura, Benson & Hedges 4,10 eura te LD 4,20 eura.

Cijene su povećane između 2 i 2,5 posto, ovisno o vrsti cigareta, ali sve su, bez iznimke, skuplje za 10 eurocenti. Za toliko su cijene digli i TDR te Philip Morris. Ima li tu možda posla za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja?

Izvor: Danica

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje