Povežite se s nama

Život i društvo

“Nepotrebno nametanje dodatnih troškova poljoprivrednicima je nedopustivo!”

Objavljeno:

- dana

Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo” koja predstavlja više od 32.000 poljoprivrednika, građana, udruga i predstavnika akademske zajednice, u utorak, 4. svibnja, u sklopu istoimenog projekta, organizirala je okrugli stol „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje (Članak 16.)“

Suorganizator okruglog stola bio je Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Cilj je bio prezentirati mišljenje različitih dionika u procesu donošenja zakona i utvrditi mogućnosti za postizanje konsenzusa oko spornih ograničenja u Članku 16. koji u svom originalnom sadržaju uvodi brojne restrikcije, koje bi značile udar na bioraznolikost i konkurentnost poljoprivrede u RH.

Zakon o sjemenu kao i ostali zakoni iz područja poljoprivrede definiraju život u ruralnom prostoru, stoga je od presudne važnosti da poljoprivrednici aktivno sudjeluju u njihovom donošenju i da njihovo mišljenje bude uvaženo.

– Poljoprivrednicima treba pomoći, izbjeći rast troškova proizvodnje, a posljedično i rast cijena hrane. Saborski odbor za poljoprivredu zatražio je izmjene Članka 16. – izjavila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Značajni troškovi

Prvotni prijedlog Zakona, pa i predložene izmjene, i dalje generiraju značajne troškove za proizvođače. Obavezna dorada kod ovlaštenih dorađivača za gospodarstva veća od 3 ha ukupne površine ili obavezna nabavka strojeva za doradu na gospodarstvu i registracija takve dorade učinila bi proizvodnju neisplativom. Marija Cafuk, proizvođačica krumpira i autohtone sorte varaždinskoga zelja, prikazala je kako to praktično izgleda na jednom gospodarstvu. Cijena 1 kg sjemenskog krumpira je 10 kn, a od njega je moguće proizvesti oko 33 kg merkantilnog. Uz trenutačnu cijenu otkupa od 0,3 kn/kg, gospodarstvo za ta 33 kg dobije 9,9 kn i ne pokrije ni cijenu sjemena, a kamoli sav dodatni rad i ulaganja.

Zbog poremećaja na tržištu, da bi proizvođači maksimalno smanjili troškove i otvorili mogućnost nastavka proizvodnje, 80 % krumpira koji se sadi (prema podacima Ministarstva) sadi se od krumpira s gospodarstva. Za nikakve dodatne troškove jednostavno nema prostora ako želimo da proizvođači opstanu.

Uzgoj sjemena s poljoprivrednog gospodarstva predstavlja legitimnu praksu u mnogim državama Europe i vrlo je značajno unutar proizvodnih sustava. Primjerice, u Francuskoj 50% površina zasijanih žitaricama zasijano je sjemenom s poljoprivrednoga gospodarstva. To je površina od 2,5 milijuna hektara, što je gotovo ukupna površina poljoprivrednog zemljišta Hrvatske. Takav uzgoj prema mišljenju Antonija Onoratija, talijanskog poljoprivrednika i predstavnika svjetske mreže malih gospodarstava “Via Campesina”, ne predstavlja ni neformalni sustav, jer se odvija prema jasnim pravilima, često i u suradnji sa stručnjacima i znanstvenicima. Oba modela – tržišni i seljački – imaju svoje mjesto i svoju primjenu te ih treba takvima priznati i jasno definirati.

Dr. sc. Christophe Golay, predstavnik ženevske Academy of International Humanitarian Law and Human Rights naglasio je obvezu država u poštivanju prava poljoprivrednika na sjeme u donošenju zakona, koje je potvrđeno u Međunarodnom ugovoru o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu te u Deklaraciji Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima.

– Uzgoj sjemena na gospodarstvu ima prednosti koje nikako ne treba zanemariti – naglasila je Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. Pored ušteda, tu su i smanjenje otpada i opterećenja okoliša jer nema potrebe za pakiranjem, transportom, a rizik od širenja bolesti je manji jer sjeme praktički ne prelazi prag gospodarstva. Sjeme u rukama proizvođača je dio sigurnosne politike jer doprinosi otpornosti prehrambenog sustava u slučaju krize i temelj je prehrambenog suvereniteta.

Robert Hadžić iz Udruge OPG-a Hrvatske “Život” predstavio je analizu učinaka zakona i rezultate anketnog istraživanja koje je Inicijativa u travnju provela među poljoprivrednicima Hrvatske. Zakon ima izravan učinak na 64.373 poljoprivredna gospodarstva koja su podnijela zahtjev za izravna plaćanja u 2020. Na primjeru pšenice upozorio je na troškove dorade koji će opteretiti proizvođače, ali i na problem dostupnosti dorade na određenim područjima. Šest županija nema nijednoga registriranog dorađivača sjemena. Prema istraživanju, 88% proizvođača koristi sve ili dio sjemena s poljoprivrednog gospodarstva i 90 % smatra takav uzgoj isplativim.

Nije realno da svu proizvodnju treba prebaciti na tradicijske sorte i sjeme s poljoprivrednoga gospodarstva, ali isto tako je štetno ograničavati slobodan uzgoj lokalnih populacija usjeva i u tome dijeliti gospodarstva na velike i male, prepuštati brigu o genetskim izvorima isključivo ekološkim proizvođačima i amaterskim uzgajivačima, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Pejić, voditelj Odsjeka za biljne znanosti i predstojnik Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Lokalne populacije su genetski vrlo raznolike i to im u većini slučajeva (iako nije pravilo), daje otpornost na promjene u okolišu, a to je u kontekstu klimatskih promjena značajno.

Silvija Kolar-Fodor iz Udruge Biovrt iznijela je podatak da je 75% ukupne genetske raznolikosti izgubljeno u posljednjih 100 godina:

– Dok se nekad u svijetu uzgajalo više od 2000 sorata krumpira, danas na tržištu prevladavaju svega četiri, a to se odražava i na raznolikost i kvalitetu naše prehrane!

Samodostatnost u proizvodnji sjemena

Potpredsjednik HPK Matija Brlošić u svom je izlaganju istaknuo da sjemenarstvo u Hrvatskoj ne prima nikakve potpore. Smatra važnim da bi trebalo početi razmišljati o samodostatnosti u proizvodnji sjemena. To potkrepljuje činjenicom da je u vrijeme koronakrize nedostajalo sjemena na tržištu.
Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na izmjenama prvotnog teksta i prema riječima ministrice Marije Vučković, otvoreni su za suradnju i konstruktivne prijedloge izmjena.

Zato je inicijativa odmah nakon okruglog stola uputila Ministarstvu poljoprivrede upit za termin sastanka za daljnje rasprave oko teksta Članka 16. Europske direktive iz područja sjemenarstva otvaraju brojne mogućnosti da se s jedne strane jasno regulira tržište sjemenom, a s druge prepozna osnovno ljudsko pravo svakog poljoprivrednika na sjeme, kao i pravo na slobodan izbor vrsta i sorata na kojima temelji svoju proizvodnju. Odgovornost zakonodavca jest da te mogućnosti prepozna.

Kontakt osobe:

Silvija Kolar Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”
e-mail: [email protected]

Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača
e-mail: [email protected]

Robert Hadžić,
član izvršnog odbora i stručnog vijeća Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske “Život”; član HPK Odbora za zakonodavstvo i Odbora za voćarstvo

Život i društvo

Društva Crvenoga križa predala donacije bolnici u Klenovniku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prošlog je tjedna Gradsko društvo Crvenoga križa Varaždin obilježilo Tjedan borbe protiv tuberkuloze, koji je trajao od 14. do 21. rujna, kako bi se ukazalo na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze u našoj zemlji.

GDCK Varaždin tim je povodom pripremio donaciju higijenskih potrepština i društvenih igara u vrijednosti od 2163,70 kuna za bolesnike koji se liječe u Službi za plućne bolesti i TBC-u Klenovnik Opće bolnice Varaždin. Donacija je predana djelatnicima Bolnice uz donacije Društva Crvenoga križa Varaždinske županije, GDCK-a Ivanec, GDCK-a Ludbreg i GDCK-a Novi Marof.

Brojna društva Crvenoga križa također su obilježila Svjetski dan prve pomoći, 12. rujna, kako bi se podigla svijest javnosti o značaju vještina i znanja pri pružanju prve pomoći.

Prva pomoć je skup postupaka kojima pomažemo ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi do dolaska stručne medicinske pomoći. Prva pomoć podrazumijeva zbrinjavanje tjelesnih ozljeda i stanja, ali i pružanje psihološke podrške emocionalno potresenim osobama koje su prisustvovale ili svjedočile traumatičnom događaju. Intervencijama prve pomoći nastojimo sačuvati život, ublažiti patnju, spriječiti daljnje bolesti ili ozljede i ubrzati oporavak.

Prva pomoć jedna je od temeljnih djelatnosti Međunarodne federacije Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca već više od 150 godina.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Poduzetničku zonu Ljubešćica došli podržati Gordan Jandroković i ministar Butković

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar prometa mora, prometa i infrastrukure Oleg Butković, kao izaslanik predsjednika Vlade, bili su gosti načelnika Općine Ljubešćica 21. rujna na završnoj konferenciji projekta “Razvoj infrastrukture Poduzetničke zone Ljubešćica”.

Ukupna vrijednost projekta je 7.862.362,52 kune, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 4.788.758,38 kuna, dok je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije za njegovu realizaciju osiguralo 1.547.137,33 kuna. Projekt je počeo u veljači 2019., a trajat će do veljače 2022. godine.

U sklopu projekta izgrađena je komunalna i elektroenergetska infrastruktura koja ima pozitivne učinke na razvoj poduzetništva i privlačenja investicija da bi se omogućila uspostava novih proizvodnih pogona, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje poduzetničkog okruženja u Ljubešćici i cijeloj Varaždinskoj županiji. Izgrađeno je 5856 metara četvornih površine novih prometnica, 1058 metara oborinske kanalizacije i 926 metara javne rasvjete.

Ministar Butković naglasio je da je ovo velik događaj za Općinu Ljubešćica i Varaždinsku županiju koja je poznata po poduzetničkom duhu i nizu uspješnih poslovnih priča.

– Ukupno je vrijednost ovog projekta oko 8 milijuna kuna, izgradilo se 5856 metara četvornih prometnica, oko 1000 metara oborinske i fekalne kanalizacije, javna rasvjeta, a ono što je najbitnije je da sve više ima zainteresiranih poduzetnika što je garancija uspjeha ove investicije i Poduzetničke zone u cjelini. Njena glavna prednost je povoljan zemljopisni položaj i prometna povezanost koju smatram jednom od najvećih pokretača gospodarske aktivnosti – rekao je Butković te podsjetio na bitne projekte iz domene prometa poput brze ceste Varaždin – Ivanec – Krapina, istočne obilaznice Novog Marofa i pritom najavio ulaganje u željezničku infrastrukturu.

Načelnik Općine Ljubešćica Nenad Horvatić rekao je kako su 2011. završeni projekti poput škole i vrtića pa su se nakon toga okrenuli formiranju Poduzetničke zone Ljubešćica na 210.000 metara četvornih, ali put do završne konferencije nije bio lagan, pa se i zahvalio svima koji su pomogli u otvaranju te uređenju Poduzetničke zone.

– Danas imamo 9 prodanih parcela. Još su nam ostale četiri neprodane, ali već na vijeću koje će biti idući tjedan će biti nova parcela, a imamo i još stotinu i nešto tisuća kvadrata u drugom dijelu. Nadam se da ćemo pronaći volje i želje da krenemo dalje. Mislim da će se sada biti lakše jer ljudi vide da iza ovog nešto stoji. Investitori su prve dvije godine radili i bez asfalta i bez neke komunalne infrastrukture. Danas imamo u zoni fekalnu kanalizaciju, oborinsku kanalizaciju, uskoro ovdje ide pročistač otpadnih voda. Dakle sve ono što je potrebno da bi poduzetnik mogao normalno funkcionirati – poručio je Horvatić i posebnu zahvalu uputio investitorima.

Gordan Jandroković rekao je da su ga puno puta zvali u Ljubešćicu, ali drago mu je što je došao baš na završnu konferenciju za Podzetničku zonu.

– Ovaj slučaj u Općini Ljubešćica iznimno je znakovit jer pokazuje da se kroz vertikalno djelovanje svih komponenata vlasti projekti mogu uspješno realizirati. Niti lokalna zajednica može bez kvalitete državne vlasti, niti državna vlast može realizirati projekte ako na razinama općina i gradova nema stručne, sposobne, inovativne i kreativne ljude, načelnik i gradonačelnike. Vidim da ovaj projekt dobiva svoje prave obrise, da je od 13 realizirano već devet zemljišta i uvjeren sam da će i ova ostala naći svoje vlasnike – istakao je Jandroković te dodao da je za projekte iz Hrvatske u narednim godinama na raspolaganju otprilike 24 milijarde eura iz različitih fondova i programa EU, koje treba iskoristiti.

Među govornicima je bio i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak koji je pozdravio “svog bivšeg šefa” Jandrokovića i naglasio snagu gospodarstva Varaždinske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje