Povežite se s nama

Tema dana

Nerad u Skupštini – skupo će nas koštati

Objavljeno:

- dana

Dr. sc Zvonimir Sabati ima šansu četvrti put sjesti u fotelju župana, ali ovaj put kao kandid

Zvonimir Sabati najavljuje kako će se njegov program uglavnom bazirati na poticaju gospodarstva, a vjeruje kako mu ranija iskustva na mjestu Župana, bila ona pozitivna ili ne, samo donose prednost koju nemaju ostali kandidati – iskustvo.

Ako dr.sc Zvonimir Sabati postane novi varaždinski župan, barem će znati što ga čeka. Jer ovo bi mu bio četvrti mandat na istoj funkciji. Jednom je bio smijenjen na pola mandata, drugi je put odradio cijeli, treći je put on zamijenio tadašnjeg župana Radimira Čačića. No samo na godinu dana. Već sljedeće izbore je izgubio. Netko bi jednostavno odustao, ali ne i ovaj profesor s FOI-a koji kaže da se s ovih svojih “pedeset i kusur” godina osjeća jači i zreliji nego ikad.

Osjećam se jači i zreliji nego ikad ranije

Ako ništa drugo, birači kad je dr. Sabati u pitanju sigurno mogu računati barem na dvije stvari: skupio je dovoljno iskustva na istoj poziciji i s obzirom na saborsku mirovinu u koju je otišao nakon tri saborska mandata, nema novčanih tegoba.
Kad govori o svome programu, slušatelj stječe dojam da je svaku riječ ozbiljno “izvagao” prije nego što ju je izrekao. Također, kao da bi volio dobiti iznova ovu funkciju jer je svjestan svojih grešaka, ali i postignuća iz prijašnjih mandata. Prve bi želio ispraviti dok mu postignuća daju “vjetar u leđa”.

“Razdrmati” Županiju – Županije su nezadovoljne prema državi, a lokalna vlast prema županijama… Je li uopće bilo perioda kad su međusobno dobro funkcionirali?
Onaj period 2001.-2005. županijsko Poglavarstvo je iz županijskog proračuna svake godine izdvojilo dva milijuna kuna i podijelio ih općinama. Toga više nema. Isključivo ono što se dobije od Ministarstva financija, a to nema veze sa županijama. To je samo transfer. Mnogo dobrih stvari sam, vjerujem, pokrenuo, a u međuvremenu su ukinute. Sada želim razdrmati Županiju da idemo u korak s europskim staandardima. Pa mi smo europski orijentirani.

Sabati i HDZ

Štromar, Miličić, Stričak, Sabati. Kandidati za župana. Uz HSS, bit ćete i kandidat još pet stranaka.

Da, kandidat sam šest stranaka. Potpisan je koalicijski sporazum, s HSS-om kao nositeljem bloka „Koalicije po mjeri čovjeka“. To su HSS, HSP, Zagorska demokratska stranka, Zagorska stranka, Zelena lista i Demokratska kneginečka stranka. Nositelj sam zajedničke izborne liste. Tih šest stranaka “ide” na Županiju, kao recimo neki treći blok, a najvjerojatnije će isti blok izaći na izbore i u Gradu.

Kako to da ste se opet odlučili kandidirati, zar nije bilo dosta ti puta? Osobito nakon poraza 2009. godine?

Da, na te smo izbore izašli kao koalicija HSS, HDZ HSLS i izgubili smo.

Stječem dojam, kao osoba koja nije iz Varaždina, da čim se HDZ umiješa u „priču“, stvari krenu krivim smjerom…

Naravno da nikome nije ugodno izgubiti izbore. Iskreno, prije četiri godine sam očekivao pobjedu, međutim, prevario sam se. Glasači su odlučili drukčije. Nije ugodno biti gubitnik.No jednako tako se iz svakog poraza može izvući dobra pouka.

Ocjena mandata

Ako kažete da ste tek sada dosegli punu zrelost, znači li to da niste zadovoljni svojim postignućima u bivšim mandatima? Uviđate li sada možda neke pogreške koje su vam onda promakle?

Prvi mandat je bio prvi u novoj povijesti Hrvatske i zapravo nismo točno niti znali što raditi. Stoga ga ne bih niti ocjenjivao. Premda smo baš tijekom tog mandata imali nekoliko dobrih poteza koji su opstali do danas.Neke je, pak, ukinuo Čačić u vrijeme svog mandata. Primjerice, subvencioniranje proizvodnje povrća u poljoprivredi i stipendiranje učenika. Uveo je kredite i njima nanio veliku štetu studentima koji ih sada moraju vraćati. Obećao je da ih odlični studenti neće morati vraćati, no praksa pokazuje da tome nije tako. Kad obećaš nešto mladim ljudima te će ih stvari i motivirati, a na kraju ih jednostavno prevariš.

Dakle, to je razlog što ste 2008. godine ukinuli taj model kreditiranja?

Tako je. Iznova sam uveo stipendiranje koje je sada dominantno i mislim da je ispravan naćin poticanja mladih. Onim jadnicima koji su bili prevareni pa su, unatoč izvrsnosti na studijima, morali vraćati kredite, obećajem da ću, ukoliko postanem župan, ukinuti tu mjeru. Usto ću im omogućiti, barem da jedno ili dvoje dobiju posao u Županiji. Zar nije bedasto da izvrstan student, najbolji u svojoj generaciji danas bude samo broj više na burzi rada? Ne možeš očekivati od nekoga izvrsnost, a bez imalo stimulacije.

Koji je bio najbolji period za župana u Hrvatskoj ?

Od 2001. do 2005. godine. Tada se krenulo s decentralizacijom, dobili smo ovlast nad školstvom, zdravstvom i socijalom plus što smo dobili više novaca. Naravno, i više obaveza, ali veće mogućnosti za kvalitetan i konkretan rad. Bilo je tu jako puno projekata. Osobito sam ponosan na projekte u poljoprivredi.
Prvi mandat vam vjerojatno nije ostao u dobrom sjećanju budući da vam je sedam vijećnika prebjeglo u HDZ, što je rezultiralo vašom smjenom…
To je politika. Ne mogu reći da je pokojni gospodin Mlinarić prekinuo neke moje projekte ili nanio štetu Županiji. Bio je korektan župan i nastavio je voditi Županiju kao što bih ju vodio i ja.

Posao, posao, posao… – i samo posao Treba omogućiti mladim visokoobrazovanim ljudima bez posla ali i bez perspektive pronalaženja posla, kvalitetno radno mjesto. Želim mijenjati sadašnju strukturu županijskog gospodarstva prema inovativnim i tehnološkim industrijama, te inovativnim i kreativnim uslugama. Ne možemo pobjeći od ćinjenice da se ovog trenutka u svijetu najbolje zarađuje u energetskom sektoru, novim telekomunikacijskim tehnologijama i nekim inovativnim tehnologijama. Imamo fakultet, FOI, jako dobar, koja je i te kako vezana uz te nove kreativne tehnologije. Tu „proizvodimo“ te kreativne mlade ljude koji nakon toga nemaju gdje raditi. Njima je potreban inicijalni kapital – nemaju ga. Imaju ideje – nemaju financijere. Odgovorna politika mora prepoznati situaciju i omogućiti im zapoćinjanje privatnog biznisa. Zgodno je govoriti proizvodnja, proizvodnja. Pa da, ali u novim granama djelatnosti, kapitalno intenzivnim. Po, pogledajte, svaki dan se pojavi neki klinac s nečim novim – video igricama, računalnim aplikacijama – IT tehnologijom.. I zaradi milijune. Zašto isto ne bismo omogućili našim ljudima?

Izbori

Kako sada s vremenskim odmakom ocijenjujete svoje mandate?

Svaki mandat nosio je svoju draž. U svakom se dogodilo nešto pozitivno

Svaki je, recimo, nosio svoju draž. U svakom se dogodilo nešto vrlo pozitivno. U prvom, studentskim krediti, u drugom apsolutno subvencije u poljoprivredi i kreditiranje malog poduzetništva, jednosmjenska nastava…Projekt sam ja započeo, nastavio ga gospodin Čačić jednim lošim modelom Javno-privatnog partnerstva i zadužio Županiju za preko 800 milijuna kuna. Također sam uveo i subvencionirani prijevoz srednjoškolcima i studentima ali prema socijalnim kriterijima. Oslobodili smo siromašne, a ne sve. Čačić je uveo besplatan prijevoz za sve koji sada Županija ne može financirati. Sve što je u zdravstvu napravljeno objektivno je odrađeno u to vrijeme – rodilište opće bolnice Varaždin, rekonstrukcija hidroterapije u bolničkom dijelu Terme u Varaždinskim Toplicama, kompletna obnova poliklinika i bazena 4. Na žalost, mislim da je su to jedine tako velike investicije u toj bolnici.

Na čemu će se temeljiti vaš program na ovim izborima?

Nekoliko je dijelova programa, ali ja bih se orijentirao sada uglavnom na gospodarski program. Županijski proračun pune porezni obveznici, a samo jedan manji dio se dobiva od države. Treba znati kako povećati izvorne prihode u županijskom proračunu. To može napraviti samo novozaposleni čovjek na kvalitetnim i dobro plaćenim radnim mjestima. Zato nudim program koji će omogućiti kvalitetan posao velikom broju naših mladih (po godinama, ali i po idejama) stručnjaka.

Gdje?

Direktnom poticanju zapošljavanja. Svako novo kreativno radno mjesto direktno ćemo sufinancirati. Već se i površnom analizom lako dolazi do podataka. Prema lanjskoj godini stopa nezaposlenosti je 16 posto i vjerojatno će rasti. Međutim, daleko veći problem je struktura zaposlenosti. Poznato je da u našem kraju prevladavaju radno intenzivne radne djelatnosti – nešto slabije plaćena radna mjesta. Tako da se po prosjeku plaće nalazimo pri dnu hrvatske ljestvice. To želim promijeniti.

Ali Varaždinska je Županija u vrlo kratkom roku od vrlo perspektivne županije., „pala na koljena“…Kako ju mislite iznova osoviti na noge i to u trenutku kad gospodarstvo tone sve dublje?

Siguran sam da Azra ne zaslužuje sva sredstva koja dobiva

Otvorio bih Županijski razvojni fond, izložio viziju i strateške ciljeve, dali bismo vlastita sredstva… Godišnje se izdvaja iz proračuna dva milijuna kuna za Azru. Siguran sam da Azra sa svojim djelatnostima ne zaslužuje ta sredstva. Znaći, samo da tu uzmemo veći dio sredstava, automatski imamo osnovni polog Županije. A, može se uzeti i na drugim mjestima. Gradovi, koji bi itekako trebali imati interes. Znači, kad bismo uspjeli skupiti šest do deset milijuna kuna….Sigurno je da bismo našli i privatne ulagače, banke i ustanove, a s nekima od njih sam već i razgovarao te su ozbiljno zainteresirani. Logično je da privatni ulagač mora pronaći svoj interes. Novac očekujem i iz državnog proračuna te što je najvažnije iz europskih fondova. Nije ovo jedini segment gdje bismo poticali svako novo radno mjesto. U poljoprivredi imamo neslućene mogućnosti. U fondovima europskih sredstava sasvim je dovoljno novca za regionalni razvoj. Kad bismo se u tih četiri godine približili na nekih 50-ak milijuna eura već imamo dovoljno potencijala za otvaranje velikog broja novih kvalitetnih radnih mjesta. Praksa pokazuje da je za jedno takvo radno mjesto potrebno oko desetak tisuća eura. Kod nas bi bilo malo manje. No, dajmo ljudima neke poticaje. Primjerice, osigurajmo mu prostor, pa plaću za prvih šest mjeseci, možda opremu…ali, ne davati novac bez kontrole. To nikako. Kontrolirali bismo svaku kunu kako se troši, jedino to dolazi u obzir.

Kontrola novca

Tko bi ih kontrolirao?

Vrhunski neovisni, zbrinuti i apolitični strućnjaci. Jednako tako oni bi na javnim natjećajima javno odabrali ideju koju bi financirali. Apsolutno transparentno. Jer, nitko se nema pravo neodgovorno ponašati s javnim novcem. Politikanstva sigurno neće biti. To je konncept što se tiče poticanja malih i srednjih poduzeća.

Ako se ne varam bili ste jedini župan koji je uveo subvencioniranje proizvodnje voća i povrća? Tada ste, čini se vizionarski, rekli da ukoliko nastavimo s tim nemarom prema poljoprivredi, u skoroj budućnosti piti mlijeko u prahu ? Kako mislite oživjeti poljoprivredu?

Ovo je sve danas žalosno. Poljoprivreda je specifićna. Na prvi pogled imamo tri glavna problema u poljoprivredi. Prvo, mala zaposlenost u tom sektoru. Drugo – razjedinjenost. I oni koji nešto proizvode ne mogu sami uspjeti na tržištu. Treće je što se u svim analizama spominje rasparceliranost. Veliki broj manjih parcela koji se u ovakvim uvjetima tretiraju kao nedostatak. No, ovo jesu male parcele, ali i fleksibilne koje se mogu prilagoditi odmah novim uvjetima. Kod nas je recimo povrćarstvo, cvjećarstvo, voćarstvo, malo vinogradarstvo i to je to. Da opet ne dođemo u zamku da se proizvede, a nema kome prodati. Treba osnovati županijsku Agenciju za agrarni marketing. Obilazio sam Županiju desetke puta i molio ljude da se udruže barem u zadruge da budu jači. Neće. Imaju loša iskustva i ne prihvaćaju nova udruživanja. Loša klima u društvu očigledno ne pogoduju tako čemu. Dobro, ne moraju se udruživati – ali trebaju imati volju, želju, mogućnost obraditi svaki pedalj svoje zemlje. Pametno bi se bilo orjentirati na ekološku proizvodnju jer nama će hrana biti strateški interes. Ljudi ne obrađuju jer nemaju kome prodati.

Dakle, ako sam dobro shvatila, proizvodi bi se prodavali putem Agencije?

Tako je- tko bi bio zainteresiran. Agencija bi prije svega organizirala i tražila tržište, dobre i jake kupce. Imamo dva modela. Jedan bi bio preko burze poljoprivrednih proizvoda koju možemo organizirati.

Niste li te već jednom davno spominjali kao opciju?

Treba osnovati županijsku Agenciju za agrarni marketing

Jesam. Ovdje bi bilo središte burze poljoprivrednih proizvoda. Imao sam čak i partnere. Ne bi trebala skupa investicija. Napravili bismo stjecište svih poljoprivrednih proizvođaća. Svaki pojedinačni poljoprivrednik s kvalitetnim proizvodom, s par tona krumpiraili povrća nije konkurentan. On ponudi Agenciji, više takvih proizvođača i imamo veliku količinu proizvoda, pa mi preko Burze i virtualnih burzi plasiramo dalje. U tom bi slučaju bili konkurentni i poduzetni na domaćem i stranom tržištu. Korak dalje su hladnjače – imamo burzu, uskladištimo robu i prodajmo ju kad postigne veću cijenu. Samim time dodatno subvencioniramo novu proizvodnju. Stočarstvo nam je praktički nestalo.

Županija može bolje – Znam da vlast godi. Ali, nije li vam dosta bilo biti županom? Pitanje nije ironično, nego me prije svega zanima – zašto se kandidirate?
Zato što mislim da Županija može bolje. Smatram da će ovaj nerad u Županiji zadnje četiri godine, ostaviti duboke tragove u budućnosti. Na žalost, gotovo ista stvar se događa i u Gradu. Vjerujem da sam dosegao jedan momenat kada mogu ponuditi jednu novu viziju razvoja županije i bolju perspektivu. Prije svega mislim na mlade. Bilo bi bolje da o sebi ne pričam, djela govore o meni, ali ipak, moj subjektivni osjećaj je da sam u najjačoj zreloj životnoj dobi, iskusan, dokazujem se i probijam kao uspješan poduzetnik – to su razlozi da se iznova kandidiram.

Negdje sam vidjela podatak da je od 22 tisuća grla stoke danas ostalo svega nekoliko tisuća…

Sramota – 3,5 tisuća grla. Simentalka gotovo više nema, svinja nema. Tvrdim da je svinjska kuga bila izmišljena. Uništila nam je svinjogojstvo. Nema deset posto od prije deset godina. Ljude morate i educirati. Mi fakulteta imamo. Varaždinsko sveučilište, FOI. U Križevcima ima agrarni smjer…idemo tamo. Meni je bitan cijeli ovaj kraj.
Kad bismo uspjeli povezati te tri grane mi dobivamo tri glavna uporišta za strateški razvoj Županije. To je moja vizija županijskog razvoja. Dala bi bolji životni standard i omogućila punu zaposlenost mladih ljudi. Da ne bježe van što će ovdje raditi netko tko ima znanje i sposobnost, a nema ih gdje razvijati? Zamislite kako je to zanimljivo drugim državama. Mi ulažemo u čovjeka, a oni dobiju gotovog stručnjaka.

Spominjali ste zdravu prehranu. Zna se da je zdravstvo u kolapsu. Kako to mislite riješiti ukoliko postanete župan. Zdravstvo je u županijskoj ingerenciji…

Cilj je da se u Varaždinskoj županiji uspostavi puna zaposlenost, da dominiraju nove kreativne djelatnosti, da imamo zelenu i zdravu županiju i mi ćemo se truditi da nam kod donošenja odluka uvijek bude na pameti kako one djeluju na zdravlje naših stanovnika. Smatram da su ordinacije obiteljske medicine, pedijatrijske, ginekološke i stomatološke temelj za tu viziju, iz tog razloga jer mi je cilj poboljšati preventivu, dostupnost i kontinuitet zdravstvene zaštite..Oni su ti koji su direktna veza sa pacijentima. Njima moramo omogućiti dodatni razvoj čime bismo ujedno rasteretili bolničke liječnike. Reći ću otvoreno. Oni plaćaju koncesiju 1250 kuna mjesećno. Kao župan bi im direktno vraćao 50 posto za potrebe opremanja njihovih ordinacija – da mogu što kvalitetnije obavljati što veći broj različitih pregleda u svojim ordinacijama, – da ne mora starija osoba od 80 godina za bilo kakav jednostavan pregled ići u bolnicu.

Županije baš nemaju velike ingerencije. Zdravstvo, školstvo i socijalu. Čak se spominje i njihova „bespotrebnost“. Većina ljudi, prema anketama, niti ne zna tko im je Župan…

Za dugove u zdravstvu nisu krivi ni ravnatelji niti župani

Mislim da nema govora o ukidanju županija jer nikome nije u interesu natovariti si još tu brigu na vrat. Do sada nikad još nije bilo transparentnosti u raspodjeli sredstava u zdravstvu. Dugovi su ogromni. Niti župani niti ravnatelji tu nisu krivi. Limiti su krivi. Pacijent kad dolazi dođe s „narudžbenicom“- uputnicom. Vi obavite posao, napravite pregled, a onda vam ta usluga nije plaćena. Stvara se gubitak. Tko god bio župan, pod ovakvim će se uvjetima gomilati gubici. Prije svega se moramo boriti za status ove bolnice – da ostane Regionalna. da nam se neka od djelatnosti ne preseli. Županija tu treba biti čvrsta, dići se na sve četiri i ne dozvoliti to. Uz transparentne limite uvjeren sam u kvalitetno poslovanje.

Županije su nezadovoljne prema državi, a lokalna vlast prema županijama… Je li uopće bilo perioda kad su međusobno dobro funkcionirali?

Onaj period 2001.-2005. županijsko Poglavarstvo je iz županijskog proračuna svake godine izdvojilo dva milijuna kuna i podijelio ih općinama. Toga više nema. Isključivo ono što se dobije od Ministarstva financija, a to nema veze sa županijama. To je samo transfer. Mnogo dobrih stvari sam, vjerujem, pokrenuo, a u međuvremenu su ukinute. Sada želim razdrmati Županiju da idemo u korak s europskim staandardima. Pa mi smo europski orijentirani.
Ne mislite li da su Hrvati isuviše inferiorni ? Neće li upravo zbog te inferiorne letargije odaziv na izbore biti najslabiji do sada?
Jesmo. To je i najveća opasnost. Baš zato sam predstavio gospodarski program jer možda ljudi upravo u njemu prepoznaju svoju šansu. Otvoren sam za svaku ideju s ciljem da mladi ostanu u Hrvatskoj i rade dobro plaćeni posao. Kad kažem „mladi“ ne mislim samo na godine već na „mlade, svježe ideje“. Neovisno o kojoj stranci je riječ – neka dođe da zajedno osmislimo program za bolju Hrvatsku. Koliko lkudi općenito vjeruju, ne znam. Upravo zbog te apatije.

Mislite li da bi vam sada lakše bilo biti župan nego ranije?

– Teže nego ikad.

Izvor:
Foto:

Glazba

Porin ove godine slavi četvrt stoljeća, među nominiranima su čak tri iz Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

porin

Nagrada Porin ove godine doživljava jubilarno, 25. izdanje, a među nominiranima su i tri imena iz Međimurja.

U kategoriji nagrade Porin “Novi izvođač godine” nominirana je Carla Belovari iz Svete Marije, pri čemu su u toj kategoriji nominirani i bend Fluentes te Boris Štok. Osim Carle, nominirana je i mlada Zsa Zsa, pravim imenom Jelena Žnidarić, iz Pušćina. Njezino se ime našlo u kategoriji “Najbolja vokalna suradnja”. Zsa Zsa je u duetu s Vannom otpjevala singl “Tragom svojih tragova”. U istoj kategoriji nominiran je i duet Olivera Dragojevića i Željka Bebeka (“Ako voliš ovu ženu”) te Bang bang feat. Saša Antić (“Kako stoje stvari”).

Mirko Švenda-Žiga sa suradnicima, Krunoslavom Lajtmanom te Tonijem Eterovićem, nominiran je za “Najbolji album popularne duhovne glazbe”. Radi se o albumu “Tri kralja jahahu”.

porin

Toni Eterović, Krunoslav Lajtman i Mirko Švenda Žiga

Najviše nominacija, čak 9, ove godine ima Mia Dimšić i suradnici. Nominacije i nagrade raspoređene su u 35 kategorija, a pristiglo je 1645 prijava. Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli 23. ožujka u splitskoj Spaladium Areni.

Nastavite čitati

Tema dana

Uspješno odrađen kamp

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KOŠARKA

Košarkaški kamp u organizaciji KK Grafičar opravdao je svoje postojanje.

U sedam dana mladi ludbreški košarkaši, uz pomoć kvalitetnih trenera s područja naše i susjednih županija kao te posebno gostujućih trenera iz KK Cedevita napravili su veliki pomak u svom košakšakom znanju. Zanimljivo ej bilo i gostovanjre prof. Ante Tomas, a među demonstartorima bili su sadašnji i budući prvoligaški igrači. Kroz kamp je prošlo sedamdesetak mladih, a izdvojio je dvojac Grafičara Vađunec i Virag, od kojih u klubu mnogo očekuje u sljedećim sezonama. Mladi trenerski kadar ludbreškog kluba odradio je najveći dio posla oko kampa a u tome su sudjelovali Siniša Beser i trener mlađih kategorija Tomislav Horvat, a svoj udio dali su i trener Danijel Papp te Igor Dijanošić.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje