Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj obrazložio je zašto se ne smije i ne može balirani otpad iz Brezja jednostavno odložiti na neku deponiju, te ujedno otkriva koji su razlozi da za zbrinjavanje varaždinskog smeća nema ponuda iz inozemstva.

Podsjećamo, još 1999. godine donesena je Direktiva o odlagalištima u kojoj je bilo navedeno da je zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada na odlagališta. Preduvjet za ispunjenje ovog zahtjeva je izgradnja RCGO u kojima će se moći obraditi miješani komunalni otpad (M KO).

– Zemlje članice EU imale su mogućnost usklađenja s navedenim. Republika Hrvatska je u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom iz 2013. navela da će odlagati neobrađeni otpad na odlagališta do 31. prosinca 2017. godine, a nakon tog datuma isto je zabranjeno. Posljedica je da danas imamo još samo 80-ak odlagališta koja primaju ovakav otpad, a imali smo ih preko 300 u to vrijeme – ističe Bosilj.

Štoviše, u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (izmjene i dopune) (2019.) u potpunosti je uklonjena mogućnost odlaganja neobrađenog otpada na odlagališta.

Moglo bi Vas zanimati:

Ostaje zabrana rada nedjeljnom u Hrvatskoj

- Nismo prihvatili prijedlog za pokretanje postupka vezano uz Zakon o trgovini. Ovo rješenje doneseno je većinom od 10 glasova,...

– U Hrvatskoj se još uvijek odlaže komunalni otpad,  prijete nam svima penali, ali je pored toga izrađena i usvojena Dinamika zatvaranja odlagališta komunalnog otpada i to na način da se do izgradnje centara za gospodarenja otpadom popune postojeća odlagališta te da se ona usklade (što znači dobiju sve potrebne dozvole). U izračun količina koje smiju primiti postojeća odlagališta  do njihovog zatvaranja uzeto je u obzir i smanjenje nastanka komunalnog otpada i veće razdvajanje. U te količine nisu, ne smiju i ne mogu biti uračunate količine ilegalno odložene u Brezju koje ima status zatvorenog odlagališta neopasnog otpada. Napominjem da Varaždin već sada ima problem s postojećim otpadom iz kućanstava, i snalazi se iz mjeseca u mjesec upravo radi nedostatnih kapaciteta odlagališta – ukazuje gradonačelnik.

“Ako se poništi natječaj možemo dobiti samo veću cijenu na štetu Varaždinaca“

I dodaje:

– Drugim riječima, niti jedan vlasnik odlagališta u RH niti JLS, ne bi se smio i ne bi se mogao javiti na natječaj koji traži odlaganje oko 100.000 tona komunalnog otpada iz Brezja, a izvoz je moguć samo za MBO ili energetsku oporabu koje smo između ostalog predvidjeli u Elaboratu zaštite okoliša na koji se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja očitovalo u prosincu 2021., te izdanim Rješenjem propisalo potrebne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Sukladno Rješenju, izrađen je Sanacijski program lokacije „Brezje“ na koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo suglasnost 10. ožujka 2022. godine. Sukladno Sanacijskom programu, izrađen je Glavni projekt za zahvat sanacije zatvorenog odlagališta „Brezje“ za koji je 21. travnja 2022. izdana građevinska dozvola, a u srpnju je dobivena suglasnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje projekta Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji “Brezje”, Grad Varaždin u iznosu od 40%. Temeljem svega navedenog proveden je javni natječaj na kojem su kao i na svim ‘prethodno nabrojenim dokumentima radili deseci vodećih stručnjaka s područja zbrinjavanja otpada, financija, pravnih pitanja i javne nabave od kojih su sada stručniji i više znaju razni “stručnjaci” s društvenih mreža – objasnio je gradonačelnik.

Potom se osvrće i na dvojbe o tome da su izostale inozemne ponude za zbrinjavanje bala.

– Donedavno je cijena energetske oporabe u zapadnoj Evropi bila oko 500 eura. Nitko se nije mogao niti blizu uklopiti u procijenjenu vrijednost Grada Varaždina bez da je višestruko premaši… vjerojatno zato i nemamo ponuda izvana. Tako bez obzira na visoku koncentraciju DOC-a, sve da ga i nema (a ima ga i ne može nestati), odlaganje otpada s lokacije Brezje je nemoguća misija i u suprotnosti je sa pozitivnim propisima RH i EU što nam je potvrđeno pozitivnim mišljenjima i suglasnostima na Elaborat, Program sanacije i Glavni projekt. Cijena koju smo dobili je još prihvatljiva (zanemarimo troškove sanacije tla jer je to nešto drugo…), a ako se poništi natječaj možemo dobiti samo veću cijenu na štetu Varaždinaca i Proračuna (primjer ponovljenih natječaja za RCGO Piškornica). Može se dogoditi i da izgubimo sufinanciranje Fonda koji ima svoje kapacitete, a također se može dogoditi da vrlo brzo dobijemo i visoke kazne jer je otpad tamo ilegalno odložen – uvjeren je Bosilj.

Koncesija koja je predviđala odlaganje je neprovediva danas, jer je odlaganje protuzakonit postupak.  Stoga se nameće pitanje koliko bi nas danas koštalo odlaganje/zakapanje otpada u Brezju, kada bi to bilo moguće?

– Još 2013. godine je na natječaju za koncesiju dobivena cijena od preko 1000 kuna za postupak odlaganja otpada. Danas mi otpad iz crne kante plaćamo deponijama 600 kn po toni + PDV = 750 kn (npr. cjenik za Piškornicu za 2023. je 102,7 Eura po toni), prijevoz je oko 200 kn po toni + PDV= 250 kuna. Općini koja ima deponiju grad plaća 20 % cijene deponiranja kao neku vrstu ekološke rente što iznosi 120 kn. Ukupno je to 1120 kuna. Kad bi ponuđač uračunao još svoju maržu dobili bi cijenu koja bi nadmašivala 120 milijuna kuna i što je najvažnije, za to nije moguće dobiti subvenciju Fonda. Također u to nije uključena cijena sanacije tla, koja je uključena u ponudu iz javne nabave. Stoga je  ovo sada praktički zadnja šansa da se riješi ekološka bomba iz Brezja, a poništavanje natječaja načinilo bi veliku financijsku i ekološku štetu Gradu Varaždinu – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.