Povežite se s nama

U fokusu

Nevjerojatni kadrovski kriteriji SDP-a posredno uzrokovali propast Aquatehnike: Za nadzor tvrtki dovoljna vjernost stranci i redovno plaćanje članarine?!

Objavljeno:

- dana

Gradski odbor SDP-a na svojoj je sjednici u prosincu 2013. godine predložio da Saša Vrček uđe u Nadzorni odbor Aquatehnike, ali istaknuta članica Ruža Jelovac se pobunila.

Ona je smatrala da „bi trebalo poštivati socijalni kriterij u imenovanjima te predložila da se u Nadzorni odbor imenuje Miroslav Marković koji je nezaposlen“. Dvije rečenice u zapisniku sa sjednice poražavajuće govore o kriterijima kojima se SDP vodio pri biranju članova nadzornih odbora. Nezaposlenost se smatrala prikladnom kvalifikacijom za nadzor nad jednom od vitalnih gradskih tvrtki.

Miroslav Marković je osobno pri utvrđivanju kriterija sugerirao kako bi jedan od njih trebao biti i imovinsko stanje.

Ipak, socijalna osjetljivost Ruže Jelovac, kao ni Markovićeva sugestija, nije bila prepoznata. U Aquatehnici je završio Vrček, a nezaposlenog Markovića je dopalo mjesto u Termoplinu i 4000 kuna mjesečne nadoknade. Kasnije je postao predsjednik stranke, ostao bez Nadzornog odbora i svrstao se među gorljive pristaše Davora Bernardića.

Zbog svega se smatra da mu karijera ide silaznom putanjom. – Zagovarati očiglednog gubitnika ne može dobro završiti – kažu kolege iz stranke koji čekaju da se SDP vrati relevantnoj oporbi, a on Markovića tu ne vidi.

O kadroviranju SDP-a dok je s HNS-om vladao Varaždinom ovih se dana puno govori. Nakon što je lokalni portal dobio preslike zapisnika sa sjednica iz stranačkog sjedišta 4. mjesnog odbora Varaždin, isti su papiri dostavljeni i Regionalnom tjedniku.

Propast Aquatehnike

A tu se može pročitati svašta, između ostaloga i o lakoći kojom su SDP-ovi intelektualci krojili budućnost gradskih tvrtki.

Primjerice, u zapisniku sa sjednice 12. ožujka 2012. godine u prvoj su točki dnevnog reda raspravljali o čišćenju Dravske šume, proslavi 1. maja i posjetu Domu umirovljenika, a u trećoj o „kadrovskoj politici i načinu odabira kandidata za pojedine dužnosti u stranci i izvan stranke“.

Bizaran je nastavak u zagradi: „(demokratizacija postupka, jednake šanse svima, kriteriji i prioriteti pri odabiru, izbor između više kandidata)“. Osam mjeseci je trebalo SDP-u da izbrusi kriterije i usvoji ih. Nikoga neće začuditi postizborno dijeljenje plijena koalicijskih partnera u vidu podjele (o)vlasti u gradskim tvrtkama, ali „demokratizaciju“ i „jednake šanse“ u tom je kontekstu, u najmanju ruku, bezobrazno spomenuti.

Kadroviranje SDP-a je, uz malo žmirenja suparnika, prolazilo bez pitanja. Glasni su bili samo tada nezavisni Željko Bunić i Zlatan Avar, ali osim javnog sramoćenja u novinama, drugih sankcija za vladajuće nije bilo.

Međutim, takva je SDP-ova „demokratizacija s jednakim šansama“ i uz gluhonijemu oporbu nekoliko godina kasnije dovela do brzopoteznog uništavanja tvrtke kćeri Varkoma, Aquatehnike, te otpuštanja stotinjak radnika. Tvrtka će, najavljeno je, u predstečaj, što znači da je Aquatehnika kakva je dosad bila definitivna prošlost.

Prisjetimo se. Propast Aquatehnike započela je ulaskom tvrtke u kvotu SDP-a. Dotad je Aquatehnika od izdvajanja iz Varkoma, 2009. godine, bila tržišno konkurentno poduzeće, jedno od vodećih u niskogradnji, sa solidnim brojem ugovorenih poslova. Tvrtka je bila dobro kadrovski ekipirana, imala je ISO certifikat, vlastiti vozni park…

„Demokratski izabrani“ članovi Nadzornog odbora loše su nadzirali Aquatehniku i SDP-ovog direktora Gordana Novaka pa pustili da se tvrtka strmoglavi u propast.

Stjerati tvrtku kćer gradskoga komunalca uza zid vrhunac je loše kadrovske politike. Šteta se mjeri milijunima kuna, koje plažaju građani, ne politika. Aquatehniku je kadroviranje koštalo 20-ak milijuna kuna.

Dobri ili loši potezi u budućnosti, a prije konačne propasti, totalno su irelevantni jer je čavao u lijes bio već zabijen, čemu su dobrano kumovali i kriteriji za imenovanja u upravne i nadzorne odbore SDP-a, brušeni osam mjeseci.

Kriteriji

Pet masnim slovima istaknutih kriterija su: stranačka aktivnost, odgovarajuća stručna sprema, redovito podmirenje stranačkih obveza, čuvanje ugleda stranke i „dekumulacija plaćenih stranačkih mandata“.

Za kriterije kadrovske politike SDP-a ruku je podignuo i jedan od najistaknutijih članova stranke, Neven Bosilj. Iako, danas kad u Gradskom vijeću Varaždina sjedi troje socijaldemokrata, teško je govoriti o ičijoj važnosti.

Neven Bosilj je 2012., kako piše u zapisniku sa sjednice, „iznio mišljenje da ljudi koji nisu kompetentni za određene položaje ili ne ispunjavaju natječajem zadane uvjete ni u kojem slučaju ne treba imenovati na takve položaje ili funkcije jer to je elementarna norma ponašanja odgovorne, poštene i moralne stranke i vlasti…“, ali je na koncu bez pogovora blagoslovio kriterije svoje stranke za izbor članova u nadzorne odbore.

U veljači 2014. godine se činilo da mu je dozlogrdilo ponašanje stranačkih kolega: „… ne mogu se oteti dojmu da su najvažnije stvari o kojima raspravlja i odlučuje Gradski odbor karneval u Biškupcu, proslava 8. marta i piknik na Dravi…“ Tu se nalazi jedna točka dnevnog reda s pobrojanim aktivnostima koje više sliče dobrovoljnom vatrogasnom društvu nego političkoj stranci koja je na vlasti i ima odgovornost za upravljanje Gradom:… kako je gradska tvrtka koja je prije četiri godine izdvojena iz Varkoma (Aquatehnika, op. a.), nakon razdoblja stabilnog rasta uspjela doći do ruba? Tvrtka je koalicijskim sporazumom ‘pripala’ SDP-u i u kojoj je osim direktora iz SDP-a prošle godine zaposleno 10-ak osoba ovih je dana došla do ruba likvidnosti te je primorana dijeliti otkaze. Budući da je SDP preuzeo odgovornost za tu tvrtku vjerujem da se ova situacija mora raspraviti na Gradskom odboru“.

 

Neven Bosilj kudi, ali kritika ostaje interna. Dvije godine kasnije, 2016., na sjednici u Trakošćanskoj 24 prva točka dnevnog reda bila je nužnost prodaje gradskog poduzeća Aquatehnika d.o.o. Varaždin.
Neven Bosilj je i osobno sastavljao kadrovsku križaljku SDP-a u nadzornim odborima. Upravo je on, uz Srećka Kolenka, bio kadrovik za funkcije 2011. godine. U zapisniku sa sjednice u ožujku 2011. godine piše: „… Nadalje je prisutnima na sjednici predočio kadrovsku križaljku za imenovanja u nadzorne odbore i upravna vijeća koju su sastavili Srećko Kolenko i Neven Bosilj“. Međutim, njihovi su prijedlozi odbačeni.

Honorari za stranku

Da su SDP-ovci bili svjesni manjkavosti tako izabranih kadrova govori i pokuda pa prijedlog kako da se stvar ispravi Jurice Hajdarovića. U zapisniku iz ožujka 2012. godine piše: „Hajdarović Jurica napominje kako je po njegovom mišljenju napravljena pogreška jer je dio ljudi postavljen u Nadzorne odbore nekompetentan za rad tih tvrtki… te traži da se tim ljudima pomogne preko Savjeta kako bi mogli adekvatno obnašati dužnost“.
Ipak, sve se, izgleda, praštalo ako su članovi redovno u blagajnu stranke isplaćivali 10 posto svoje naknade u nadzornim odborima.

Sve ima svoju cijenu

Miroslav Marković, valjda redovni platiša svojih 400 kuna kao član NO Termoplina, u vrijeme je predsjedanja strankom svog prethodnika Alena Kišića sugerirao: „ako netko ne plaća donaciju šest mjeseci da se ga makne iz upravnog vijeća ili nadzornog odbora te smatra da bi to bilo sukladno Statutu stranke prema kojem se član briše iz članstva ako ne plaća članarinu 6 mjeseci“.

Miroslava Markovića je stranka dodatno opalila po džepu nakon što se našao u sukobu interesa oko Termoplina. SDP je podignuo ruku za prijedlog da Termoplin mora vratiti 1,5 milijuna preplaćenih kuna, što se dogodilo u vrijeme Markovićevog članstva u NO Termoplina.

Tad već predsjednik stranke, on je honorar u dva navrata uplatio na račun SDP-a, da bi potom, kažu, nevoljko ali bez ostavljenog mu izbora, istupio iz NO Termoplina.

U prispjeloj se dokumentaciji može pročitati da je kadrovska politika bila česta tema, kao i žal da SDP, iako koalicijski partner u gradskoj vlasti, „premalo participira… da nisu dovoljno zauzete glavne i odgovorne pozicije u gradskoj javnoj upravi makar nam je to pripalo dogovorom u koaliciji…“ Objašnjenje je od tadašnjeg predsjednika Vjerana Radelića zatražio Vitomir Premur.

Vjeran Radelić je politiku SDP-ova izbacivanja iz stranke okusio puno prije nego što je to postala svakodnevna praksa Davora Bernardića. Radelića, tada aktualnog zamjenika varaždinskoga gradonačelnika, iz SDP-a je izbacio njegov nasljednik Alen Kišić.

U istom je mahu izbačeno još nekoliko istaknutih članova stranke i dvoje ih je prošlo s opomenom.

Isto to je i on sam pokušao s Nevenom Bosiljom, Brunom Isterom, Srećkom Kolenkom i Željkom Domljanom kad je preuzeo predsjedanje SDP-om, ali njegov pokušaj nije prošao statutarnu komisiju.

I jedni i drugi su se osjećali omalovaženo od podređenih i olajano na društvenim mrežama.
Varaždinci su puno prije aktualne priče o socijaldemokratskom kadroviranju namirisali nešto trulo u SDP-u.

Kredibilitet stranke ocijenili su s tri dodijeljena im mandata u Gradskom vijeću.

Stranka, očigledno je, ide smjerom središnjice – u propast.

U fokusu

Zbog krize u Njemačkoj drvoprerađivači smanjili proizvodnju, Požgaj grupa našla nova tržišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.

Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.

Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.

Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.

– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.

No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje