Povežite se s nama

U fokusu

Nevjerojatno obrazloženje Štromara: zbog 45.000 kuna, Županija riskira gubitak čak sedam milijuna kuna?!

Objavljeno:

- dana

PRIJEVOZ ĐAKA I UPRAVNI SPOR

– Regionalni tjednik je puno toga napisao, moramo uputiti demantij, a i nešto puno više – najavio je župan Predrag Štromar na današnjem aktualnom satu Županijske skupštine.

Potpredsjednica Županijske skupštine iz redova HDZ-a Nadica Dreven Budinski osvrnula se, naime, na tekst objavljen u novom broju Regionalnog tjednika u kojem se govori o tome kako je Županija pokrenula upravni spor protiv rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) vezano uz prijevoz osnovnoškolaca.

Dreven Budinski: Gdje će tih sedam milijuna kuna završiti?

– Hvala Regionalnom tjedniku koji je jedini u novom broju objavio “Županija se na Upravnom sudu bori da potroši sedam milijuna kuna više javnog novca”, dakle, novca žitelja Varaždinske županije. Zanima me gdje će tih sedam milijuna kuna završiti i, ako Županija tvrdi da su spor pokrenuli zato što rješenje ne sadrži obrazloženje, župane, zanima me vaše obrazloženje koje sadrži rješenje – rekla je Dreven Budinski.

Štromar je naveo da je glavni razlog zbog kojeg je Županija pokrenula upravni spor protiv rješenja DKOM-a da „vrate nekih 45.000 kuna“. Riječ je o troškovima žalbenog postupka koji je Županija već isplatila prijevozničkoj tvrtki Vincek.

Ta tvrtka je pokrenula postupak pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) zbog toga što je Županija dopustila da se ugovori o prijevozu učenika osnovnih škola s AP-a u stečaju samo prenesu na tvrtku Autobusni prijevoz u vlasništvu Presečki grupe.

S obzirom da je žalba usvojena, te je DKOM poništio te ugovore, Županija im je morala isplatiti troškove žalbenog postupka.

Iz obrazloženja Štromara ispada da zbog pokušaja povrata tih 45.000 kuna riskiraju gubitak od čak sedam milijuna kuna! Naime, oni se na Upravnom sudu bore za to da se na snagu ponovno vrati ugovor o prijevozu učenika „težak“ 21,3 milijuna kuna iako su prošli mjesec za istu uslugu s Autobusnim prijevozom potpisali neusporedivo povoljniji ugovor u iznosu od 14,7 milijuna kuna.

Državna komisija je jasno navela da je Županija postupila protivno Zakonu o javnoj nabavi, ali Štromar je naveo da “obrazloženje nije jasno”

– DKOM nam nije dao obrazloženje zašto moramo poništiti ugovor i ići na novi natječaj. Uzeli su nam nekih 45.000 kuna, a to je novac koji pripada Varaždinskoj županiji. Cilj nam je vratiti tih 45.000 kuna, borimo se za sredstva koja pripadaju Županiji – rekao je Štromar vijećnicima.

Nije jasno što županu nije jasno. DKOM je u rješenju (kojim je poništio ugovore i naložio raspisivanje novog natječaja) vrlo jasno naveo da je Županija postupala suprotno Zakonu o javnoj nabavi!

Naveli su da je u konkretnom slučaju „nedvojbeno došlo do promjene ugovorne strane“, pa Županija ugovore nije mogla samo prenijeti na drugu pravnu osobu, nego je raspisati javni natječaj.

Pojednostavljeno rečeno, DKOM je Štromaru objasnio da time što je Presečki grupa kupila autobuse te druge pokretnine i nekretnine AP-a u stečaju, nije automatski mogla dobiti i posao prijevoza đaka.

Štromaru nije jasno, a Habušu je!

I dok županu to nije jasno, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš je u gotovo identičnoj situaciji isto obrazloženje, ali dobiveno od ministarstva, u potpunosti shvatio.

Naime, Grad Varaždin je također imao ugovor s AP-om u stečaju, ali za javni gradski prijevoz. Kada je Autobusni prijevoz u vlasništvu Presečki grupe kupio autobuse i preuzeo radnike, Grad Varaždin je zatražio mišljenje resornog ministarstva smiju li koncesijski ugovor prenijeti s jedne na drugu tvrtku.

Iz ministarstva je stiglo jasno objašnjenje da to nije moguće, jer je riječ o drugoj pravnoj osobi.

Habuš je, sukladno tome, s AP-om u stečaju sporazumno raskinuo koncesijski ugovor i prošli mjesec raspisao novi javni natječaj.

Doista nije jasno što Štromaru nije jasno.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje