Povežite se s nama

U fokusu

Nije dobro: Štromar potvrdio da bi EU mogla kazniti Varkom s 30-ak milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

GRADNJA KANALIZACIJE KASNI

Izgradnja kanalizacije u Varaždinu i deset općina, projekt vrijedan čak 800 milijuna kuna, u velikim je problemima, što je danas potvrdio i župan Predrag Štromar.

Podsjetio je da je Varkom trebao raspisati ukupno osam natječaja, pri čemu tri još nisu ni raspisana, dok su dva najvažnija natječaja poništena, onaj za gradnju pročistača otpadnih voda te za izgradnju kanalizacije na području Varaždina.

– Nama je izuzetno bitan pročistač, jer bi on trebao biti gotov do 31. prosinca 2018. Upravo zato je prvo raspisan natječaj za izbor izvođača radova za pročistač kako bismo poštovali rokove. Budući da je natječaj sad poništen, moram priznati da će biti malo problema. Može se dogoditi da poslije tog roka nećemo moći dobivati sredstva iz EU, a to je 70 posto   – rekao je Štromar.

Župan demantirao direktora Varkoma

Ne bude li pročistač gotov do kraja 2018., Europska komisija bi Varkom i Hrvatske vode mogla kazniti tako što će im uskratiti od pet do 15 posto sredstava, pojasnio je župan. Time je demantirao direktora Varkoma Vladu Vlašića, koji je prije desetak dana rekao da financiranje „nije upitno“.

S obzirom da je pročistač vrijedan oko 200 milijuna kuna s PDV-om, Varkom i Hrvatske vode bi morale same osigurati dodatnih 30-ak milijuna kuna.   

– Posebna agencija prati izvršenje svih ugovora i obaveza te može penalizirati projekte u takvim situacijama. Oni sami odlučuju radi li se o 5, 10 ili 15 posto, a onda ta sredstva trebaju nadoknaditi investitori, u ovom slučaju to su Hrvatske vode i Varkom – naveo je Štromar.

Međutim, iznos koji će morati platiti Varkom i Hrvatske vode mogao bi dodatno rasti, jer ni s preostalim radovima ne ide baš po planu.

Izgradnja kanalizacije u Beretincu, Cestici, Vinici i još sedam općina neće tako brzo početi – Varkom još nije ishodio građevinske dozvole

Štromar je danas otkrio da za izgradnju kanalizacije u deset općina – Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica – građevinske dozvole još uvijek nisu ishođene!

Za to je krivnju prebacio na – sud.

– Županija se prije godinu i pol uključila u koordinaciju cijelog projekta. Bilo je dosta problema u pripremnim fazama zbog imovinsko-pravnih odnosa. Konkretno, imali smo puno problema s katastrom i sudom koji nisu stigli odrađivati svoj dio posla. No našli smo mogućnosti s prekovremenim radom, čak na sudu, a Županija i Varkom plaćaju prekovremene sate djelatnicima, jer ih nema dosta za obim posla koji trenutno postoji – naveo je župan.

Nije odgovoran Varkom, nego ponuđači?!

Kad su u pitanju poništeni natječaji za gradnju pročistača i kanalizacije u Varaždinu, ne smatra da je odgovornost na Varkomu, nego je prozvao tvrtke koje su se javile na te natječaje!

– Od deset ponuda za pročistač nijedna nije zadovoljavala stroge kriterije sad već nevažećeg Zakona o javnoj nabavi. Međutim, radilo se o sitnicama pa je Varkom ipak izabrao jednu tvrtku, ali je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave rekla „ne“. Oni koji nude moraju biti vrlo pažljivi i pisati kako to zakon u Hrvatskoj govori – rekao je Štromar.

On, kao i Vlašić, govori o „sitnim greškama“, no DKOM je utvrdio da je Varkom izabrao tvrtku iz Izraela koja je jedinične cijene proglasila poslovnom tajnom, što je suprotno Zakonu o javnoj nabavi. Međutim, Štromar ne smatra da je odgovornost na Varkomu zbog poništenja tog natječaja, a ni onog za gradnju kanalizacije u Varaždinu.

Štoviše, za to što je taj drugi natječaj poništen okrivio je ponuđače!

– Natječaj za izgradnju kanalizacije u varaždinskom prstenu Varkom je poništio zato jer je u ponudama bilo grešaka. Kad su ponuđači u pitanju, prvo misliš da je velika potreba za takvim poslovima. Ali kad vidiš da nitko nije napravio dobru dokumentaciju, onda si čak razmišljaš da oni uopće nemaju potrebe raditi, a ni želje – ustvrdio je varaždinski župan.

Hoće li Varkom i Hrvatske vode biti kažnjeni, znat će se tek sredinom 2018., naveo je.

Štromar vjeruje da će izvođač radova za pročistač, i to prema novom Zakonu o javnoj nabavi, biti izabran u ožujku ili travnju sljedeće godine. U to hoće li biti dovršen u roku, do kraja 2018., ni on sam baš ne vjeruje.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje