Josip Kuzmić ogorčen odnosom države

– Koga je briga što smo zbog nefunkcioniranja pravne države i nedostatka poljoprivrednog zemljišta primorani kupovati skupu stočnu hranu i proizvoditi jeftino mlijeko?

Koga briga ako moje krave uskoro završe u klaonici, sin, snaha i unuk na Zavodu za zapošljavanje, a ja u Centru za socijalnu skrb – ogorčen je situacijom u hrvatskom mljekarstvu Josip Kuzmić (75) iz Visokog koji se poljoprivredom i stočarstvom bavi cijeli život. Javio nam se potaknut tekstom objavljenim u siječnju u kojem smo iznijeli alarmantne podatke o stanju u mljekarskom sektoru u Hrvatskoj, ali i u Varaždinskoj županiji. Naime, u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je proizvedeno 17 posto manje mlijeka, a od ulaska u Europsku uniju uvoz mlijeka, sira i ostalih mliječnih prerađevina porastao je za 86 posto. Varaždinska županija nije nikakva iznimka, proizvodnja mlijeka pala je u godinu dana čak 21,74 posto, a broj krava na farmama postepeno pada više od 10 godina. U našoj županiji 2001. godine evidentirano je 16.350 krava, u 2007. godini svega 7.500 krava da bi broj krava u 2013. pao na 4491.

Sve pogrešno

– Svi problemi proizlaze iz toga što država nema sluha za rješavanje problema s kojima se susrećemo. Ono što se čini često se radi pogrešno. Stotine milijuna kuna uložene su u farme koje sada zjape prazne. Država je poticala gradnju tih farmi i nabavu mliječnih krava, a kada su otkupljivači i prerađivači u dogovoru srezali otkupne cijene mlijeka, leđa su okrenuta proizvođačima koji su grcali u kreditima – kaže Kuzmić koji zajedno sa sinom vodi farmu od 35 muznih krava. Godišnje proizvode 220 tisuća litara mlijeka koje prodaju mliječnoj industriji. – Najviše od svega muči nas cijena hrane za stoku. Kako je moguće da je umjetno gnojivo proizvedeno u Kutini jeftinije u Sloveniji nego kod nas?

21 % pad proizvodnje mlijeka u Varaždinskoj županiji u posljednjih godinu dana

I kako da sada, kada smo ušli u Europsku uniju, konkuriramo europskim poljoprivrednicima čije su kamate na kredite 1 do 2 posto, a naše 6 do 7 posto – pita se Kuzmić.
Kao čovjeka koji je cijeli život proveo na selu muči ga što mladi ljudi više ne vide perspektivu u poljoprivredi. – To je težak i odgovoran posao, a zašto bi netko išao u to kada vidi da od toga nema koristi – zaključuje Kuzmić.

Nije mogao vratiti zemlju

– Još prije 16 godina podnio sam zahtjev za povrat imovine koja je mom ocu oduzeta u vrijeme bivše države, a tijekom tog povrata Poljoprivredna zadruga Sloga iz Novog Marofa nezakonito je prisvojila zemljište u Breznici po tadašnjem načelniku općine koji je zatim to prodao novomarofskom Domu zdravlja. Ista zadruga je na isti način prodala 17 hektara državnog zemljišta u Varaždinskim Toplicama i za to nitko nije snosio odgovornost. Ja sam 2002. zbog svega podnio i kaznene prijave, ali bez uspjeha. One su odbijene, a ja nisam dobio niti zamjensko zemljište. A biti poljoprivrednik bez zemlje je vrlo teško – kaže Kuzmić.

Izvor:
Foto: