Povežite se s nama

Međimurje

Nikola Novak: „Međimurje mora imati tri grada i tri općine. Sve iznad toga je administrativni apsurd!“

Objavljeno:

- dana

Prema aktualnom teritorijalnom ustroju u Međimurskoj županiji tri su grada, 22 općine i 131 naselje. U Hrvatskoj je pak 21 županija (uključujući Grad Zagreb, nap. a.), 128 gradova, čak 428 općina i 6755 naselja. Upravo ovoliko velika administrativna rascjepkanost natjerala je Vladu Republike Hrvatske da započne s definiranjem kriterija za spajanjem općina. Ono što će se naći na stolu kao konačni prijedlog su stvarna i funkcionalna spajanja općina, a onima koji se odluče na ovaj korak Vlada nudi razne oblike financijske pomoći.

Kod stvarnog spajanja općina država osigurava preuzimanje dugovanja, a novooformljena veća općina dobivat će dvostruko veći iznos od onoga koji je manja, odnosno spojena općina do tog trenutka dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina, koji će se namjenski koristiti za infrastrukturne projekte. Druga mogućnost koja će se naći na stolu je tzv. funkcionalno spajanje općina. U ovom slučaju općine će se udruživati na obavljanju pojedinih zajedničkih poslova, a država se obvezuje pokrivati dio troškova tekućeg poslovanja. Iako je i dalje riječ o prijedlogu plana za spajanje općina, Vlada RH se napokon odlučila uhvatiti u koštac s ovim problemom. Doduše, „poguranac“ dolazi iz Bruxellesa, koji od svih članica EU-a traži istu stvar.

Plan je ukinuti 85 općina, a njih 171 funkcionalno spojiti

Konačni cilj je da se do 2026. godine stvarno spoji barem 20 posto, odnosno funkcionalno spoji minimalno 40 posto općina. Bude li plan uspješno realiziran, do lipnja 2026. godine u Hrvatskoj bi bilo ukinuto oko 85 općina, odnosno njih 171 bilo bi funkcionalno spojeno.

– Iako do nas tek dolaze prve informacije o planu spajanja općina, činjenica je da su potrebne reforme. Čak 25 jedinica lokalne samouprave u Međimurju, tri grada i 22 općine, daleko je prevelik broj. Realno, najveći učinak lokalne uprave bio bi s tri grada i tri općine. Tada bi općine, u smislu kakvim ih danas doživljavamo, imale puni učinak – konkretan je u svojim stavovima Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, najveće međimurske općine i druge po veličini općine u Hrvatskoj.

Dodaje načelnik Novak da se svakako trebaju definirati svi odnosi između spojenih općina, kao i novonastalih općina s višim razinama odlučivanja, županijama i, posebno, državom.

– Financije treba decentralizirati i dati novooformljenih jedinicama veće ovlasti. U suprotnom će se stvoriti samo još jedan birokratska piramida bez stvarnih pomaka nabolje – mišljenja je načelnik Nedelišća.

Protivnici spajanja općina kao najveći problem ističu bojazan od nemogućnosti financiranja kapitalnih projekata i preusmjeravanja novca u općinska središta.

– Ne vjerujem da se može pojaviti taj problem. Naime, Općina Nedelišće sada u svojem sastavu ima 11 naselja. Svako naselje ima svoje vijeće mjesnog odbora na kojem se donose prijedlozi i planovi za financiranje programa i projekata. Svi prijedlozi se uzimaju u obzir, potvrđuju na Općinskom vijeću Općine Nedelišće i time omogućuje da se sva naselja ravnomjerno razvijaju. S obzirom na našu veličini, mi već sada funkcioniramo kao spojena općina, jer neka su naša naselja veća od pojedinih općina u Međimurju. Spajanjem općina izbjegle bi se situacije koje sada imamo, a to je da općinu čini jedno naselje. Koji je smisao općine koja ne može financirati nijedan zahtjevniji projekt, već joj se funkcioniranje svodi na preusmjeravanje novca lokalnim vatrogascima? To je administrativni apsurd – poručuje načelnik Općine Nedelišće.

U Međimurju je čak sedam općina koje čini samo po jedno naselje: Dekanovec, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Pribislavec i Strahoninec. Još pet općina se sastoji od svega dva naselja: Belica, Domašinec, Sveta Marija, Šenkovec i Vratišinec.

U svakom slučaju, formiranjem većih općina smanjili bi se administrativni troškovi, jer bi velika većina zajedničkih poslova bila stavljane pod istu kapu. Također, i same općine bi lakše pristupale državnom i europskom novcu te tako financirale skupe projekte.

– Stava sam da nikako ne bi trebale postojati općine s manje od 20.000 stanovnika. Općina koja zadovoljava taj kriterij jedina je gospodarski, infrastrukturno i financijski dovoljno jaka da sama pokriva tekuće troškove, financira javne potrebe svojih mještana i aplicira na javne natječaje za financiranje kapitalnih projekata. Treba se usredotočiti na javnu korist. Manje je bitno kako će se općina zvati i gdje će joj biti središte pa i u našem slučaju, iako smo druga najveća općina u Hrvatskoj. Svima nam mora biti najvažnije da svojim mještanima osiguramo maksimalne uvjete za visoki životni standard – zaključuje načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak.

„Gradovi i općine u Međimurju opravdavaju svoje postojanje“

Međimurska županija o temi spajanja općina još uvijek ima neutralni stav. Dok s jedne strane brani broj jedinica lokalne samouprave na svojem području, s druge poziva na strpljenje do konačne odluke Vlade RH i definiranja jasnih kriterija spajanja.

– U Međimurskoj županiji svi gradovi i općine iznimno dobro samostalno funkcioniraju i opravdavaju svoje postojanje. Svaka naša općina na svom području ima osnovnu školu, vrtić, ambulantu, ljekarnu, a neke općine već sad zajednički surađuju putem zajedničkih komunalnih redara, pročelnika ili pak zajedničkih projekata. Sve naše općine uspješne su u privlačenju europskih sredstava i provođenju europskih projekata te na taj način definiraju svoj razvoj. Da bi se moglo govoriti o konkretnim prednostima i nedostacima spajanja općina, potrebno je jasno razraditi kriterije njihova spajanja. Smatramo da u Hrvatskoj postoji puno više prostora za spajanje općina nego je to situacija u Međimurskoj županiji, no važno je utvrditi ciljeve, kriterije te što se time želi postići i tek tada se mogu voditi ozbiljnije rasprave – odgovorili su nam iz Međimurske županije.

U trenutku kada prijedlog Vlade bude potvrđen, o ovoj temi će se raspravljati i na županijskom Kolegiju gradonačelnika i načelnika.

– Prema našim saznanjima zasad nijedna općina nije iskazala interes za spajanjem – dodali su iz Međimurske županije.

Međimurje

Stiže novi parket u sportsku dvoranu u Murskom Središću

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo turizma i sporta krajem prosinca prošle godine objavilo je Javni poziv za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina u 2024. godini na koji je Grad Mursko Središće prijavio projekt „Rekonstrukcija sportske dvorane u Murskom Središću – zamjena sportskog poda“

U srijedu, 24. travnja, gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak prisustvovao je potpisivanju i uručivanju Ugovora za spomenuti projekt u vrijednosti od 136.419,00 eura.

Sportska dvorana u Murskom Središću će tako uskoro dobiti novi sportski pod, a uskoro će se potpisati i ugovor u vrijednosti od 883.501,39 eura za kompletnu energetsku obnovu sportske dvorane – novi krov, fasada, prozori, rasvjeta, solari, toplinske pumpe…

Time će sportska dvorana svakako postati atraktivnije mjesto za sportske događaje, treniranje i natjecanja, a također će se time u idućim desetljećima osigurati funkcionalnost sportske dvorane i neće biti potrebe za nekim većim investicijskim ulaganjima.

Obzirom što je iz ova dva javna poziva Gradu Mursko Središće dodijeljeno više od milijun eura značajno se rasterećuje gradski proračun. Uz Grad Mursko Središće više jedinica lokalne samouprave iz Međimurske županije dobilo je sredstva.

Nastavite čitati

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje