Ivana Malobabić i još petero Hrvata među 32 na WTT Feederu u Varaždinu
Šestero hrvatskih stolnotenisača ušlo je među 32 najbolja na WTT Feederu u Varaždinu. U muškoj pojedinačnoj konkurenciji dalje su prošli...
REAKCIJA HSSG
Varaždinski sportski savez gluhih uključio se aktivno u akciju Hrvatskog sportskog saveza gluhih u kojoj žele dokazati kako su zapostavljeni, reagirajući na istupe ministra Željka Jovanovića.
Donosimo pripoćenje u cjelosti:
Ministre, gluhi (olimpijci) nisu roba s greškom!
Izjava ministra znanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. sc. Željka Jovanovića emitirana u emisiji „Hrvatska uživo“, 30.05.2012. godine:
„Pa dakle naš je prijedlog jasan. Svi olimpijci i paraolimpijci su predloženi da nakon 45-te godine dobiju trajnu novčanu naknadu.
Gluhi sportaši i dalje će dobivati nagradu u trenutku kada ostvare vrhunski rezultat no, obzirom na kriterije koje smo uveli za olimpijce i paraolimpijce, smatramo da oni ne spadaju u kategoriju vezanu za dobivanje trajnih naknada.
Zašto?
Upravo iz razloga koje sam naveo: dakle, kriterij masovnosti, kriterij vrijednosti rezultata, kriterij ukupno prisutnog sporta u svijetu.
Dakle, ti kriteriji su bili razlog na koji način smo predložili da olimpijci i paraolimpijci dobiju trajnu naknadu nakon 45 godine, a gluhi sportaši i dalje će dobivati jednokratne nagrade u trenutku osvajanja vrhunskog rezultata.“
Odgovor HŠSG
Gospodine Ministre, u Prijedlogu nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu, usprkos svim brojnim važećim zakonima i konvencijama, gluhi sportaši su nedvojbeno degradirani i diskriminirani. Njihovo ignoriranje u odnosu na druge sportaše obrazloženi su izvjesnim kriterijima od kojih niti jedan nema argumentaciju.
Kada spominjete kriterij masovnosti i kriterij ukupne prisutnosti sporta u svijetu, nije jasno na osnovu kojih podataka se procijenilo da Olimpijske igre gluhih nemaju masovnost, odnosno prisutnost u svijetu sporta.
Osnovni pokazatelji su broj sportaša učesnika na zadnje održanim Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama i Olimpijskim igrama gluhih gdje je evidentno da velikih razlika nema. Posebno kada se uzme postotak populacije gluhih sportaša u odnosu na ukupnu populaciju sportaša, i populaciju osoba s tjelesnim invaliditetom kojih je barem 4 puta više, te uzmite u obzir ukupan broj sportova u kojima se nastupalo.
IGRE GODINA I MJESTO ODRŽAVANJA BROJ SPORTAŠA UČESNIKA
Olimpijske igre 2008., Peking 10 500
Paraolimpijske igre 2008., Peking 3 951
Olimpijske igre gluhih 2009. Taipei 2493
Nadalje, kriterij vrijednosti rezultata također je apsolutno nejasan i opravdano se postavlja pitanje na osnovu kojih parametara su rezultati gluhih sportaša manje vrijedni u odnosu na rezultate olimpijaca i paraolimpijaca. Njihovi se rezultati i ne mogu uspoređivati što je upravo i jedan od glavnih razloga zbog čega i postoje odvojeno Olimpijske, Paraolimpijske i Olimpijske igre gluhih.
Kako bi se, odnosno na osnovu kojih kriterija uopće mogao vrijednosno uspoređivati rezultat čujućeg sportaša, paraolimpijca i gluhog sportaša?
Još jednom napominjemo, Olimpijske igre gluhih su najstarije igre osoba s invaliditetom. Prve Olimpijske igre održane su 1896.g, zatim Olimpijske igre gluhih 1924.godine i Paraolimpijske igre 1960. godine. Olimpijske igre gluhih su svojom dugom tradicijom neosporive.
Na kraju, gluhi sportaši i njihove Olimpijske igre gluhih priznate su od svih institucija u cijelome svijetu, počevši od Međunarodnog olimpijskog odbora pa nadalje. Sport gluhih ima svoju međunarodnu masovnost i svoju izvrsnost i gluhi sportaši u Republici Hrvatskoj ne zaslužuju da ih se tretira kao „robu s greškom“ koju treba maknuti s police.
HŠSG
Izvor:
Foto: