Povežite se s nama

Život i društvo

Niti s deset milijuna kuna manje kvaliteta posla nije u pitanju

Objavljeno:

- dana

SIGURNOST

Ove je godine na cestama Varaždinske županije dosad poginulo 15 ljudi. Brojka je alarmantna, raspravlja se o uzrocima i prevenciji.

Jedno je zaključeno: krivac je brzina. Crne brojke su otvorile i pitanje o stanju prometnica u Varaždinskoj županiji. I odgovor je stigao odmah. Struka i policija nijednu tragičnu nesreću ne pripisuju eventualno lošem održavanju prometnica. Osobito ne onih županijskih. Zaključak je da Županijska uprava za ceste dobro brine o svojim prometnicama. I to unatoč smanjenju proračuna za punih deset milijuna kuna prije dvije godine.

Fleksibilnost

Iako je zadnji tjedan listopada, radnici Županijske uprave za ceste još uvijek su svi na terenu. Radi se na sanaciji klizišta, asfaltiralo se desetak kilometara ceste za oko pet milijuna kuna, proširivale su se ceste… Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Osonjački zadovoljan je tempom rada i nada se da će se nastaviti lijepo vrijeme kako bi se odradilo i više. – Iako je 15. studenoga službeni datum kraja ljetne i početka zimske službe održavanja cesta, mi se držimo realnog vremena. Sve dok je lijepo vrijeme, odrađujemo ljetne poslove, nevezano uz formalni datum. Može to biti i cijeli studeni i polovica prosinca, ako bude sreće – veli Osonjački. U ŽUC-u moraju biti fleksibilni i u roku od 24 sata iz ljeta „ući“ u zimu.

Novac

Kvaliteta posla nije dovedena u pitanje čak niti smanjenjem ŽUC-ovog proračuna za punih deset milijuna kuna, iako je jasno da se bez tog novca bitno smanjio obim posla. Umjesto 55 milijuna kuna godišnje, ŽUC na godinu raspolaže s 45 milijuna kuna. Tako se sad još više nadaju blagoj zimi kako bi ostalo novca za uređenje prometnica, odnosno sve trajnije poslove. Dio potrebnog novca ŽUC pribavi i na natječajima fondova.

ŽUC i MUP se dogovaraju  i zajedno saniraju kritične točke Rotori  su najbolji za sigurnost. 

Županijska uprava za ceste teško može nešto konkretnije planirati kad se u studenome donese proračun. Jer sve ovisi o zimi. Zato se rade grubi planovi i utvrđuju prioriteti, pa kad završi zima vidi se što je ostalo u blagajni. Ipak, uglavnom se ta svota kreće oko desetak milijuna kuna. Tu se ne može štedjeti, pa se deset milijuna tanji proračun osjeti samo na ljetnim radovima. – Deset milijuna kuna je jako puno novaca. Unatoč svemu, i ove godine se dosta toga uspjelo odraditi – kaže Osonjački.

Kako bi ceste bile što sigurnije, ŽUC i MUP svakodnevno surađuju. Saniraju se kritične točke, i to uglavnom izgradnjom kružnog toka. Da kružni tok može spasiti glavu najbolje pokazuje primjer Lipovnika kod Klenovnika. Do izgradnje rotora na križanju na cesti su bile učestale nesreće s ljudskim žrtvama, a nakon izgradnje rotora 2010. godine ondje se nije dogodila nijedna teža nesreća. – Radimo sve što možemo da ceste budu sigurnije, ali na brzinu ne možemo utjecati – govori Tomislav Osonjački.
Pitanje je dana kad će za ŽUC početi teška, zimska sezona. Jer treba brinuti o tisućama kilometara cesta i osigurati sve da život teče normalno.

RADOVI

Radi se u Maruševcu, između Ludbrega i Legrada, gdje je puno potrošeno za proširenje ceste. Na cestama se radilo i u Ivancu, Novome Marofu, Oštricama, u Donjoj Voći….S Općinom i MUP-om se radi kružni tok u Knegincu, na ulasku u Poslovnu zonu. Završen je kružni tok u Luki Ludbreškoj i počinju radovi na rotoru Hrženica, na ulazu u Varaždinsku županiju iz Merđimurja.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Općina Visoko: Ministarstvo kulture za istraživanje utvrde Čanjevo dosad uložilo više od 300.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom posjeta Varaždinskoj županiji u petak, ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek je, u pratnji župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka, posjetila i poznati arheološki lokalitet Utvrdu Čanjevo.

Župan Stričak, kao tadašnji načelnik Općine Visoko, prije 22 godine pokrenuo je arheološka iskapanja, odnosno istraživanje Utvrde Čanjevo, a koju godinu kasnije i osnivanje Udruge Praškocijeve haramije.

– Cilj osnivanja udruge bio je, i dan danas je, davanje dodatnog sadržaja lokalitetu, odnosno prikaz života stanovnika tog doba – 1590. godine. U sve to je bio uključen tj. stručni voditelj dr.sc. Luka Bekić. Bez njega teško da bi sve to zaživjelo. Utvrda je danas najposjećeniji i najprepoznatljiviji lokalitet tog kraja – rekao je župan te napomenuo kako bez financijske pomoći Ministarstva kulture Utvrda bi i dalje bila neotkrivena.

– Idući korak je njena zaštita – rekao je župan.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, prilikom obilaska lokaliteta, nije krila zadovoljstvo s viđenim.

– Istraživanja su dosta dugo trajala, ali je pronađeno zaista jedno zanimljivo nalazište, na lokalitetu koji je već sad zanimljiv i lijepo prezentiran. Drago mi je da i župan i načelnik imaju planove s još jednom višom razinom prezentacije koja će onda sigurno privući posjetitelje ne samo na ovaj zanimljivi arheološki lokalitet nego i u ovu prekrasnu prirodu u Općini Visoko – kazala je ministrica kulture i medija.

Da je Utvrda postala prepoznatljivi simbol Općine Visoko, istaknuo je i načelnik Općine Dragutin Mateković.

– Istraživanja i radovi na Utvrdi Čanjevo kontinuirano traju već 20 godina, i to u suradnji s Ministarstvom kulture i medija. Samo ove godine je od strane Ministarstva za Utvrdu Čanjevo osigurano 20 tisuća eura. Mogu slobodno reći da je Utvrda postala prepoznatljivi simbol naše Općine, ali i jedan od simbola Varaždinske županije – rekao je načelnik Mateković te dodao kako to nisu jedina sredstva koje je Općina ove godine dobila od Ministarstva kulture.

– Uz sredstva za Utvrdu, od Ministarstva smo dobili sredstva i za ogradni zid crkve Presvetog Trojstva kao i za sanaciju stropa i kora zidova crkve Svete Marije Magdalene. Stoga ovim putem zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija, kao i resornoj ministrici, na kontinuiranom ulaganju u Utvrdu Čanjevo ali i ostalu kulturnu infrastrukturu – rekao je načelnik.

Inače, Ministarstvo kulture je do sada u Općini Visoko, samo u Utvrdu Čanjevo, uložilo 327.825,33 eura, dok je Općina Visoko uložila 114.322,83 eura.

Arheološka istraživanja na Utvrdi kontinuirano se provode od 2003. godine. U 20 godina, uz istraživanja, napravljena je i konzervacija, sanacija i obnova zidova te pokretnih arheoloških nalaza. Tijekom 2023. godine nastavljena je sanacija, konzervacija i obnova zidova kao osnova za formiranje arheološkog parka, te sama građevinska obnova i prezentacija utvrde.

Nastavite čitati

Život i društvo

Na MEV-u se okupili dekani javnih veleučilišta: “Stručni studiji budućnost su Hrvatske“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u petak je održana 9. sjednica Odbora javnih veleučilišta Zbora veleučilišta. Dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i domaćin doc. dr. sc. Igor Klopotan, između ostalog, iznio je podatke o upisu u aktualnoj akademskoj godini.

– Mada smo u demografskoj krizi i sve je manje maturanata, kao i upisa u prve razrede osnovnih škola, mi možemo biti zadovoljni budući da smo ukupno dosad upisali 115 studenata na prve godine studija. Ukupan broj studenata je 600, no kada promoviramo 124 prvostupnika i magistara te kada završe obrane završnih radova, u novu akademsku godinu ući ćemo s ispod 500 studenata – rekao je dekan.

Međimursko veleučilište u Čakovcu uspješno je okončalo proces akreditacije studijskih programa, kao i cijele ustanove.

-Moramo se pohvaliti da smo uspješno završili akreditaciju svih studijskih programa i cijele ustanove, što je trajalo gotovo tri godine. Cijeli moj mandat smo se bavili akreditacijskim preporukama i podizanjem kvalitete studiranja – zaključio je Klopotan.

Profesor Stručnih studija doc. dr. sc. Željko Sudarić predsjednik je Odbora javnih veleučilišta Zbora Republike Hrvatske. -Kao i svake godine u ovo vrijeme, glavna tema o kojoj raspravljamo ispred Zbora su aktualni upisi u novu akademsku godinu, koji su rezultati i kako poboljšati da u novoj akademskoj godini stručni studiji budu još zastupljeniji u cijeloj Republici Hrvatskoj, odnosno kako što više privući mlade da studiraju stručne studije jer smatramo da su stručni studiji budućnost za Republiku Hrvatsku – rekao je Sudarić.

Osvrnuo se i na demografsku sliku države i dotaknuo se kako odgovoriti na emografske probleme.

– Ne volimo reći da je demografska slika loša, nego kažemo da nije dobra, ali nadamo se da će u budućnosti biti bolja. Trudimo se privući studente, ne samo iz cijele Hrvatske, nego i iz regije i drugih zemalja. Sva veleučilišta, a posebno javna, rade na internacionalizaciji svojih studijskih programa te smatramo da ćemo u bližoj budućnosti privući mlade, odnosno studente iz cijele Europe i samim time popuniti naše kvote – zaključio je Sudarić.

Inače, ovo je već drugi put da je MEV bio domaćin ovoj sjednici, dok se ranije jednom održala i sjednica Zbora veleučilišta koji okuplja i javna i privatna veleučilišta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje