Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine. Od 2007. Noć muzeja prerasta u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova, dok broj posjetitelja prelazi 70.000.

Danas je Noć muzeja manifestacija kojom se nastoji ostvariti jedan od osnovnih strateških ciljeva Hrvatskog muzejskog društva, što je provođenje aktivnosti na percepciji muzeja kao baštinskih ustanova, ustanova identiteta i muzeja kao nezaobilaznoga sudionika u održivome razvoju turizma. Prigodan program obično se održava zadnjega petka u siječnju, uz besplatan ulaz u muzeje, galerije i ostale kulturne ustanove. Ove godine Noć muzeja ipak se održala 1. veljače, od 18 sati do jedan sat iza ponoći.

Program se provodi u suradnji i prema mogućnostima te idejama sudionika manifestacije, u skladu sa spomenutim ciljevima. Događanja su vrlo raznolika: otvaraju se izložbe, organiziraju predavanja, radionice, koncert, performansi, promocije, specijalno osmišljena vodstva, kazališne predstave, dijeljenja ili prigodne prodaje muzejskih publikacija i suvenira te ostala prigodna događanja. U press centru Noći muzeja prikupljaju se podaci o broju posjetitelja te se izvješćuje javnost o uspjehu manifestacije.

Tehnologija u Prelogu

U Prelogu je Noć muzeja održana po šesti puta. Da bi kreativno sagledali muzejske mogućnosti i omogućili veću dostupnost svojih sadržaja novoj muzejskoj publici te im virtualno približili budućnost u muzejima, kao i svakodnevnom životu, hrvatski muzeji u svome radu koriste suvremene tehnologije, od digitalnih platformi i mobilnih aplikacija do VR i AR tehnologije. Tako je tema 14. izdanja manifestacije (“Muzeji – inovacije i digitalna budućnost”) odabrana s obzirom na činjenicu da je komuniciranje različitih sadržaja, odnosno primjena digitalnih tehnologija, otvorila neslućene mogućnosti inspiracije, interpretacije i prezentacije, bilo da se radi o samim muzejskim zbirkama, stručnim, znanstvenim i drugim događajima, edukativnim i zabavnim sadržajima ili pak o virtualnim obilascima muzejskih postava, povijesnih zdanja i zaštićenih baštinskih lokaliteta.

Muzej “Croata insulanus” Grada Preloga u skladu s ovogodišnjom temom krenuo je ukorak s novim medijima, prenoseći pomoću njih tradicionalne oblike likovnog izražavanja. Neka od djela iz stalnoga postava Muzeja predstavljena su računalnim animacijama. Izložba “Eteralni kod” Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Međimurja ponudila je čitanje djela pomoću QR kodova. Varaždinska umjetnica Lila Herceg izložbom je prezentirala prostorne instalacije. Uz izložbene je programe organiziran i glazbeni, u kojemu su sudjelovali Tamara Korunek i Hrvoje Šenjug te Lea Šprajc i Neven Kolarić. U prizemlju Muzeja posjetitelji su imali prilike iskusiti gastro kutak Srednje škole Prelog, s prezentacijom međimurskih vina Vinske kuće Dvanajščak-Kozol.

U Knjižnici i čitaonici Grada Preloga prikazane su multimedijalna animacija “Povijest knjige-arheologija čitanja” te interaktivne digitalne slikovnice, održan je digitalni Trivija kviz, a mogla se pogledati i izložba fotografija Silvija Benča “Mistična rijeka”. Ravnateljica Knjižnice, Maja Lesinger, predstavila se zanimljivom umjetničkom instalacijom “Knjižnica bez knjiga”. Noć muzeja u Prelogu posjetilo je više od 800 posjetitelja. Na otvorenju manifestacije prisutne su pozdravili ravnateljica Muzeja “Croata insulanus” Iva Kožnjak, ravnateljica Knjižnice Maja Lesinger te gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek. Sve izložbe ostat će otvorene do 22. veljače.

Čakovečka noć

U Muzeju Međimurja Noć muzeja upriličena je po dvanaesti puta. U sadržajima koje je Muzej ponudio uživale su oko 3000 posjetitelja. Na prvih deset Noći muzeja predstavljena je kulturno-povijesna baština pojedinih međimurskih općina. Prošle godine taj je niz prekinut pa je u prvi plan iskočila povijest sporta u Međimurju. Ove godine, osim stalnih postava, zainteresirani su imali prilike razgledati nedavno postavljenu izložbu o stotoj obljetnici oslobođenja Međimurja od mađarskih vlasti. Otvorenje je glazbenom kulisom uljepšala Ženska vokalna skupina “Stridonne” iz Štrigove.

Otvorena je i stalna izložba donacije dr. sc. Danijela Režeka koja se sastoji od 97 predmeta iz njegove privatne zbirke umjetničkih predmeta na temu bika. Donacija će biti stalno izložena u Svečanoj dvorani MMČ-a. Manifestaciju je prigodnim govorom otvorila ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan, a u ime međimurskog župana Matije Posavca skupu se obratila Sonja Tošić-Grlač. U programu otvorenja sudjelovali su likovni kritičar Milan Bešlić i autorica postava, muzejska savjetnica Erika Nađ-Jerković.

Predstavljena je i knjiga Hrvoja Hitreca “Samo sreća, ništa drugo”. Radi se o romansiranome životopisu Nikole VII. Zrinskog. O autoru i njegovu djelu govorili su književni kritičar Damir Pešorda i mr. sc. Zlatko Bacinger. U prijepodnevnim satima, u prostorima Muzeja održane su dječje radionice animacije i likovnog izraza te radionica QR kodiranja na podlozi Oproštajnoga pisma Petra Zrinskoga.