Povežite se s nama

Život i društvo

Nostalgičan povratak u školske klupe nakon pet desetljeća, okupila se prva generacija VI. OŠ Varaždin

Objavljeno:

- dana

Prije punih pet desetljeća, 4. rujna 1967. godine, u novoizgrađenu zgradu VI. OŠ u školske je klupe sjeo 831 učenik. U prvoj generaciji četvrtog razreda bilo je 32 učenika. Pet desetljeća nakon završetka osnovnoškolskog obrazovanja, 7. travnja ove godine, ponovno su se okupili u školi koju pamte po najljepšim uspomenama. Susretu se odazvalo njih 18, a dobrodošlicu im je zaželio ravnatelj Mario Stančić koji ih je zatim proveo po školi koja se od tada znatno promijenila.

Najbezbrižnijeg razdoblja tom su se prigodom prisjetili umirovljena trgovkinja, trgovačka putnica i daktilografkinja Vesna Klemen i diplomirani inženjer Zdravko Novak koji je svoj životni put nastavio u području obrazovanja te danas predaje u Elektrostrojarskoj školi Varaždin.

– Toliko je vremena prošlo da se nismo svi ni prepoznali jer vrijeme čini svoje. Svi smo složni u tome da je to tada bila najljepša škola. Na mjestu na kojem je škola izgrađena, bilo je zasađeno polje kukuruza, naselje se tek počelo graditi. U novu školu preselili su učenici okolnih škola koji su gravitirali ovom području – prisjetio se Novak.

– Prva tri razreda pohađala sam u III. osnovnoj školi i bilo je lijepo preseliti u novu školu s velikom dvoranom i dvorištem. Bila je lijepa i tada, a sada je natprosječno lijepa. Škola je nadograđena i sada kada sam se nakon toliko godina vratila, nisam znala pronaći put do naše nekadašnje učionice. Svi smo se oduševili koliko je škola modernizirana – nadovezala se Klemen.  

– Bili smo mladi i sve je nam tada bilo lijepo i zanimljivo. U to vrijeme ovo je bila jedina škola s dvoranom – ponosno ističe Novak.  

Što se tiče nastave, u sjećanju im je ostalo, danas u većini škola zapostavljeno, domaćinstvo i brojne sportske aktivnosti koje su im bile na raspolaganju. Upravo im je školska dvorana bilo omiljeno mjesto u školi iz koje i danas pamte brojne anegdote.  

– U toj sam dvorani, iako sam bila sitna, s polovice igrališta dala koš. Nastavnica tjelesnog nije baš bila sretna jer smo igrali protiv razreda njezinog supruga pa nismo smjeli pobijediti – kroz smijeh se prisjeća Klemen.

VI. osnovna škola oduvijek je bila primjer dobre prakse. Prema riječima naših sugovornika, učenici su i prije 50 godina postizali izvrsne rezultate na raznim natjecanjima.

– U ovu školu išla su i moja djeca te moram reći da učitelji daju sve od sebe. Ostalo ovisi o učenicima jer nisu svi isti. Nismo niti mi bili. Nakon 19 godina rada u obrazovanju, smatram da bi osnovno obrazovanje trebalo trajati devet godina kao što je praksa u zapadnim zemljama. Tako bi učenici imali više vremena odabrati svoje zvanje – istaknuo je Novak.

O ponovnom susretu sa svojim bivšim školskim kolegama i ljubaznom domaćinu imaju samo riječi hvale. Tijekom kratkog, ali emotivnog i nostalgičnog susreta, dogovorili su da na idući neće toliko dugo čekati.

– Sigurno ćemo ponoviti ovo druženje jer nismo stigli svi sa svima popričati. Dogovorili smo novi susret već krajem ove godine – najavili su naši sugovornici te se od svoje bivše škole privremeno oprostili s porukom za sadašnje učenike.

– Slijedite svoje snove, učite, budite dobri učenici i postanite ono što želite biti. U dobroj ste školi koja ima izvrsne učitelje i ravnatelja – učite od njih – poručili su učenici prve generacije VI. OŠ.

Život i društvo

Grad Novi Marof za programe i projekte 26 udruga u ovoj godini izdvojio više od 76.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Siniša Jenkač u četvrtak je, 11. srpnja, potpisao ugovore s predstavnicima udruga kojima su dodijeljena sredstva u sklopu Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Grada Novog Marofa u 2024.godini.

Riječ je o 26 udruga, odnosno 28 prijavljenih projekata čija je ukupna vrijednost 76.314 eura.

– To je doista mnogo novca, a u pitanju su samo udruge koje su izvan sustava, odnosno izvan Zajednice sportskih udruga i Vatrogasne zajednice, udruga u kulturi i sportskih društava. Kad bi još i to pribrojili, sredstava koja izdvajamo iz proračuna je mnogo, mnogo više – rekao je Jenkač.

Udruge će 60 posto sredstava dobiti unaprijed, a preostalih 40 posto kada realiziraju i opravdaju programe ili projekte, a gradonačelnik je istaknuo da nije riječ samo o udrugama iz Novog Marofa.

– Grad podržava i rad udruga koje nisu s našeg područja, ali djeluju ovdje ili pak imaju članove Novomarofčane. Kao lokalnoj samoupravi, cilj nam je da dobro funkcionira i taj sektor koji je  nevladin, odnosno nije javni sektor, stoga za njih svake godine izdvajamo značajne iznose – izjavio je Jenkač.

Naglasio je da će se na inicijativu udruge Mladi za Marof, koja je pokrenula projekt „Zajedno živimo, zajedno planiramo”, pokušati registrirati i Mreža udruga grada Novog Marofa te pozvao predstavnike udruga da se uključe. Kroz tu bi Mrežu udruge komunicirale i razmjenjivale informacije o aktivnostima koje provode i događanjima koja organiziraju.

– Nama je interesantno da vi međusobno komunicirate i da vam se važnije aktivnosti koje imate ne preklapaju jer smo imali priliku doživjeti da se dosta toga preklapa, pa ljudi ne stignu ići na dva, tri događanja istovremeno. Kroz Mrežu udruga svi će kroz godinu definirati svoje aktivnosti i znati kada i koja događanja, odnosno manifestacije organiziraju ostali. Vjerujemo da će to u konačnici rezultirati većim brojem posjetitelja na eventima – kazao je novomarofski gradonačelnik.

Sredstva osigurana u novomarofskom gradskom proračunu osnovna su sredstva za programe i projekte, a Jenkač je predstavnicima udruga savjetovao da naprave i iskorak i iskoriste ono što se dodatno nudi.

–  Pokušajte naći sredstva izvan lokalnih proračuna te raditi i provoditi takve projekte i programe koji mogu biti financirani iz drugih izvora, primjerice ministarstava, a i Europska unija nudi puno toga pa možete krenuti i u tom smjeru, osigurati si još više sredstava, a time i kvalitetniji rad – zaključio je.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Ne vidim razlog zašto žene u Hrvatskoj ne bi služile vojni rok”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Hrvatsko Ministarstvo obrane radi na izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama jer Hrvatska od iduće godine ponovno uvodi služenje vojnog roka.

O tome su u emisiji U mreži Prvog HRT-a govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu, Arsen Bauk iz SDP-a, Ante Deur iz HDZ-a te vojni analitičar profesor Marinko Ogorec.

Bauk naglašava kako Hrvatska i dalje ostaje na konceptu profesionalne vojske. Kako kaže, nakon obuke, dio vojnika koji želi ostati u oružanim snagama će ostati, a ostali će nastaviti sa svojim civilnim životom s određenim znanjima koja će steći u dva ili tri mjeseca.

Na pitanje koliko bi mladih godišnje moglo ići na odsluženje vojnog roka i imamo li kapaciteta za njihovu izobrazbu, Deur je odgovorio da kapacitete imamo.

– Smatram da imamo kvalitetne časnike i dočasnike, imamo vojarne koje su dobre i tu nema bojazni. Vojska ima svoj sustav rada i tu nema bojazni da će to biti kvalitetno i u interesu oružanih snaga, ali i zainetesiranih mladih ljudi.

Ogorec smatra kako je sada vidljivo da vojni rok nije trebalo zamrzavati jer kada se neke sposobnosti dulje vrijeme ne primjenjuju, onda dolazi do problema.

– Dobro bi bilo da je vojni rok ostao kao takav. Pred OSRH je pet i pol mjeseci da započnu s novim aktivnim služenjem vojnog roka, a kako će se to realizirati, tek ćemo vidjeti, rekao je.

Naglašava kako je dva do tri mjeseca dovoljno za temeljnu obuku.

Bauk je rekao da je u dragovoljnom služenju vojnog roka izostao broj ročnika koji bi se pridružili OSRH.

– Uključivanjem većeg broja mladih muškaraca i žena povećala bi se prilika da postanu pripadnici OSRH – kazao je.

Predsjednik je rekao kako nam nedostaje 4000 vojnika, a taj podatak nitko nije demantirao.

Ogorec je kazao da civilni vojni rok ne postoji i da je to naša izmišljotina koja nam se, kako kaže, osvetila i banalizirala cijelu situaciju.

– Postoji slučaj da pojedinac zbog priziva savjesti ne želi uzeti oružje u ruke, ali to ga ne limitira ni po jednom drugom pitanju. Ne vidim zašto takav pojedinac ne bi obukao na sebe odoru i služio vojsku sa svojim kolegama, naglasio je.

Dodaje kako unutar vojske postoji cijeli niz aktivnosti koje ti ljudi mogu obnašati.

Što se tiče obveznog služenja vojnog roka i za žene i za muškarce, Ogorec smatra da bi to trebalo biti tako.

– Ne vidim razlog zašto žene ne bi služile vojni rok – naglasio je.

Deur dodaje da će se žene moći prijavljivati u sustav. Ističe kako je u Domovinskom ratu bilo mnogo žena koje su sudjelovale u borbenim aktivnostima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje