Povežite se s nama

U fokusu

Novi centar od 1.500 kvadrata će imati kuhinju za čak 1.000 obroka

Objavljeno:

- dana

NAPOKON

Započeli su pripremni radovi za Caritasov centar Varaždinske biskupije, u vrijednosti 12 milijuna kuna.

U budućem će centru, na 1.500 kvadrata, Caritas objediniti svoje djelatnosti: pučku kuhinju sa svim pratećim objektima za skladištenje, hladnim komorama, odjelom za odjeću i obuću te onim za osobe s invaliditetom – na kojemu bi se nabavljala medicinska pomagala i oprema potrebna invalidima.

Od ideje do početka realizacije Caritasovog centra prošlo je cijelo desetljeće. Još za vrijeme vlade Zlatka Mateše, 2005. godine, potpisan je ugovor s tadašnjim gradonačelnikom, Hrvojem Vojvodom, prema kojemu je Grad trebao u roku tri godine dodjeliti parcelu za izgradnju takvog centra. Potom su prije šest godina Biskupija, Grad Varaždin i Županija – financirali kupovinu zemljišta. Tako je nakon 24 godine podstanarstva u 400 kvadrata Glazbene škole napravljen prvi korak k izgradnji centra.

Još 4 milijuna kuna

Ali, s “drugim“ se čekalo još šest godina, do danas. Pregovaralo se, nekoliko puta se mijenjale lokacije, idejni projekti…
– Konačno smo uspjeli dobiti parcelu na Banfici. Uslijedilo je prikupljanje potrebne dokumentacije, raspisan natječaj za izvođača, izabrali najpovoljnijeg, potpisali ugovor i gradnja može početi – priča nam Ante Šola, ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije. I tako je nakon deset godina napokon ograđeno 6.300 kvadrata zemljišta na kojemu su u tijeku pripremni radovi za budući Caritasov dom.

Tako će se Centar napokon preseliti iz Glazbene škole, koja je s vremenom sve teže zadovoljavala potrebne uvjete.
 – Prostor nije bio adekvatan kako po veličini niti kapaciteta restorana pa je Biskupija za one o kojima brinemo – stare, nemoćne, bolesne, invalide, beskućnike. Želimo napraviti centar s pučkom kuhinjom kapaciteta 1.000 obroka dnevno. Iako to sad nije potrebno i nadamo se da niti neće biti, moramo misliti na budućnost. Rado bih da se broj smanjuje, ali on će, se sudeći prema tendencijama, povećavati – govori Ante Šola.

Prema svemu sudeći, uz dosad prikupljenih 12 milijuna, za kompletno dovršenje projekta trebat će dodatnih tri do četiri milijuna kuna.
– Varaždinska biskupija će od sredstava koje prima od države izdvojiti određeni dio novca – koji se već nekoliko godina namjenski prikuplja putem župa za gradnju Caritasovog centra – veli Šola, ujedno pozivajući da sve koji mogu da pomognu.

– Je li moglo prije? Jest. Možda bi nam lakše bilo i doći do novca. Moramo zahvaliti svima koji bilo kojom kunom pomažu rad Caritasa, a pozivamo sve koji mogu, a dosad to nisu učinili, da nam pomognu –  apelira Ante Šola i dodaje kako siromašni nisu briga samo Crkve i Caritasa nego cijele zajednice. Ako će gradnja ići prema ugovorenim rokovima, prvi ručak u novom centru korisnici Caritasa trebali bi blagovati u jesen 2017. godine.

KORISNICI

U Caritasovoj se pučkoj kuhinji dnevno podjeli oko 300 obroka. Registriranih korisnika je 289 plus desetak, dvadestak „namjernika“.
Polovica njih jede u kuhinjskom restoranu dok oni drugi obroke nose doma. Kvaliteta obroka je povećana – na meniju je svakodnevno juha od svježeg povrća, glavno jelo s prilogom. Za desert uglavnom voće – mandarine ili jabuke, zahvaljujući tome što su preko Ministarstva poljoprivrede uspješno iz EU fondova „povukli“ novac za financiranje voća. Širom biskupije samo je ove godine plasirano oko 200 tona mandarina i jabuka.

PROBLEM

Pučku kuhinju, uz Biskupiju, financira Grad – s 25 tisuća kuna mjesečno, dakle 300 tisuća kuna godišnje, i Županija s pet tisuća. I dok je Grad novac osigurao u proračunu, Županija će tek u travnju raspisati natječaj za sufinanciranje. Dakle, nitko ne može predvidjeti koliko novca će Županija pomoći u prehrani siromašnih. – Treba istaknuti da su pučke kuhinje u nadležnosti gradova i više od 90 % korisnika je s područja grada, ali Županija podupire i sufinancira pučku kuhinju prema svojim mogućnostima pa će tako biti i ove godine ukoliko se jave na natječaj – odgovoreno je iz Županije.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Evo što se mijenja u novom Zakonu o radu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

radnik bojenje fasada

Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije i koji je bio glavni razlog za donošenje novog ZOR-a, piše Jutarnji.

Njime će se ograničiti i sklapanje ugovora na određeno te skratiti otkazni rok na sedam dana ukoliko radnik dobije otkaz zbog “skrivljenog ponašanja”. Također, u slučaju izvanrednog otkaza kojeg daje poslodavac zbog teške povrede radnih obveza, uvodi se mogućnost privremenog udaljenja radnika s posla, ali uz priznavanje svih prava iz radnog odnosa.

Radni odnos, po prijedlogu novog Zakona, o kojem će radna skupina raspravljati sljedeći tjedan, neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža, kao što je to sada, no ako radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, neće imati pravo na otpremninu.

Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine, a njime će Hrvatska primijeniti i odredbe dviju novih europskih direktiva, o ravnoteži poslovnog i privatnog života te o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Time se pak uvodi pravo radnika da za poslodavca bude nedostupan izvan radnog vremena, a predviđa se i lakši prijelaz s punog na nepuno radno vrijeme na zahtjev radnika. Roditelji koji skrbe o djeci te radnici koji skrbe o starijim i bolesnim članovima obitelji moći će raditi nepuno radno vrijeme, a i dalje uživati sva radnička prava, a dobit će i pet dana dodatnog dopusta.

Novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Pritom se kaže da radnik može obavljati dio ili sve ugovorene poslove radom na izdvojenom mjestu rada kada to omogućava narav posla i samo ako je nizak rizik utvrđen prema propisima o zaštiti na radu.

Za takav se rad sklapa ugovor u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene i naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. U slučaju pak nastanka više sile, poput primjerice pandemije, poslodavac može bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada, ali najviše do 30 dana. Roditelji djece do osam godina mogu zatražiti rad od kuće, a poslodavac ih može odbiti samo iznimno, i to pisanim obrazloženjem.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje