Riječ je o Marku Primorcu, piše HRT, savjetniku za gospodarstvo bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te sadašnjem profesoru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Njegova je biografija vrlo bogata, a život ga je vezao i uz sjever Hrvatske, objavljuje 2018. godine Poslovni.hr, jer je bio angažiran na kolegiju „Porezni sustavi“ na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.
Na stranicama Ekonomskog fakulteta objavljen je njegov životopis:
Marko Primorac završio je XV. gimnaziju u Zagrebu i 2003. upisao Ekonomski fakultet – Zagreb. Tijekom studija dobio je nekoliko stipendija i nagrada, među kojima i nagradu Zaklade Prof. dr. Marijan Hanžeković za rad „Mjerenje efikasnosti i produktivnosti hrvatskih banaka Malmquistovim indeksom promjene ukupne faktorske produktivnosti“.
Osnivač je studentske udruge Financijski klub koja okuplja najbolje studente s ciljem promicanja financijske teorije i prakse među članovima Kluba, ali i u široj društvenoj zajednici.
Diplomirao je 2007., a 2009. završio Poslijediplomski specijalistički studij „Upravljanje financijskim institucijama“ obranivši rad „Analiza kreditne sposobnosti lokalnih jedinica u Republici Hrvatskoj“ za koji je dobio nagradu Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika. U 2013. je obranio doktorsku disertaciju pod naslovom: „Fiskalna decentralizacija i ublažavanje lokalnih nejednakosti u zemljama Europske unije i Republici Hrvatskoj“ za koju je nagrađen nagradom “Dr. Pero Jurković”. Na Ekonomskom fakultetu – Zagreb zaposlen je od 2007. i sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija „Javne financije“, „Lokalne financije“, „Upravljanje javnim dugom“ i „Upravljanje financijama u javnom sektoru“ na hrvatskom te „Public Finance“ na engleskom jeziku.
Gostujući je predavač na Pravnom fakultetu u Zagrebu gdje u sklopu poslijediplomskog studija „Fiskalni sustav i fiskalna politika“ izvodi nastavu iz kolegija „Javni dug“. Područja njegovog znanstvenog rada su upravljanje financijama i rizicima u javnom sektoru, fiskalni federalizam i oporezivanje.
Kao autor ili koautor objavio je 4 sveučilišna udžbenika, te više od 70 znanstvenih i stručnih te popularnih (publicističkih) radova. Urednik je publikacije Fiscus (Znanstveno društvo ekonomista) te član uredništva časopisa Ekonomski Pregled / Economic Review (Hrvatskog društva ekonomista). Recenzent je za časopise Financial Theory and Practice, Contemporary Economics, Lex localis, Economic Research, Economic Thought and Practice, Public Sector Economics, Acta Oeconomica, Annals of Public and Cooperative Economics, Strategos te druge časopise, domaće i međunarodne znanstvene konferencije i knjige.
Usavršavao se na National University of Singapore, Università Bocconi – Milano, American Institute on Political and Economic Systems, Hochschule für Wirtschaft und Recht – Berlin. U 2009. je bio gostujući istraživač na Glasgow Caledonian University, a u 2015. na CESifo (Center for Economic Studies i Ifo Institute) u Münchenu gdje postaje članom CESifo istraživačke mreže. U 2016. bio je član Stručne radne skupine za reviziju poreznog sustava i izradu novih zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu Republike Hrvatske, a 2017. član Povjerenstva za izradu novog modela sustava financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pri Ministarstvu financija Republike Hrvatske. U 2018. je bio član Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava te član stručne radne skupine za izradu Nacionalne razvojne strategije pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Od 2018. do 2020. obnašao je dužnost savjetnika Predsjednice Republike Hrvatske za gospodarstvo. Bio je koordinator Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice te je vodio i sudjelovao u nekoliko radnih skupina Predsjednice, od kojih valja istaknuti Radnu skupinu za izradu smjernica za daljnju fiskalnu decentralizaciju i regionalni razvoj Republike Hrvatske te radnu skupinu za ostvarivanje preduvjeta za potpisivanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om.
Od 2016. je član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 2017. do 2018. bio je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d., a od 2018. je zamjenik predsjednika Revizijskog odbora Hrvatske lutrije d.o.o. Od 2021. je zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije te predsjednik Revizijskog odbora. Od 2021. je vanjski član Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora.
Kao istraživač, sudjelovao je u većem broju projekata kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Konzultant je i vanjski suradnik Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda te drugih renomiranih domaćih i međunarodnih institucija. Od 2020. kao konzultant radi za Center of Excellence in Finance na Programu ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine, a od 2022. kao član glavne skupine stručnjaka (Core Group of Experts) radi na poboljšanju kvalitete i provedbe programa ekonomskih reformi sedam zemalja Zapadnog Balkana i Turske, posebice u pogledu integracije strukturnih reformi i fiskalnih okvira.
Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.
Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.
Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…
Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.
– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.
Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!
– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam. Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.
U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.
– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.
Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.
Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.
– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.
Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.
– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.
– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.
– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.
–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
