Povežite se s nama

Kist i pero

Novi umjetnički život Stephana Lupina

Objavljeno:

- dana

Slavni fotograf izlaže u New Yorku

Stephan Lupino izlaže u prestižnoj njujorškoj galeriji. Nije to rečenica koja bi nas posebno iznenadila; takve vijesti o Lupinu proteklih su nam desetljeća pristizale nebrojeno puta. Ne bi u tome, dakle, bilo ništa čudno da Lupino izlaže samo fotografije, ali Lupino ovaj put, uz ostale forme, u prvom redu izlaže skulpture. I ne bilo kakve, nego – izvrsne!

Lupino i skulpture, reljefi i druge oblikovne forme? Da, načuli smo nešto o tome, nešto i o namještaju koji dizajnira, ali… Bili smo malko skeptični, zar ne? Priznajmo: nismo očekivali da će Lupino, sada već u sasvim zrelim godinama, u posve novoj kreativnoj formi ostvariti onako senzacionalan iskorak kakav ga je odavno svjetski proslavio u žanru umjetničke fotografije. A upravo se to dogodilo: Lupino kao kipar, taj Lupino kao „pravi“ likovni umjetnik, podjednako je jak, izražajan i inovativan kao u najboljim danima svog fotografskog opusa. Dogodio se lupinizam.
Zarana je Lupino pokazivao sklonost novim izazovima. Kada je svojedobno supermodele mondene scene zamijenio bolesnom djecom, mnogi su pomislili da se radi o pozi, i malo je nas koji smo tom Lupinovom iskoraku pristupili čista srca i prepoznali nepatvoreni humani i estetski pristup. No, izaći iz područja jedne umjetnosti u kojoj je izgradio svjetski status i prebaciti se u bitno različitu umjetnost, i to s podjednako impresivnim rezultatima, e to je nešto što graniči s – alkemijom.
Lupinove skulpture su različite. U ovom kratkom tekstu izdvojili bismo tek njegove antropomorfne figure. Kao da su s platna oživjeli likovi De Chirica, Braqua, Picassa (pa, ako hoćete, i Stančića) te poprimili trodimenzionalni oblik, oživljavajući u vrhuncima propetosti. Ta energična stvaralačka gesta, ta nepodnošljiva lakoća koja može proizaći isključivo iz neprikosnovenog talenta, ta se snaga može usporediti, u ovim našim hrvatskim uvjetima, možda samo s potezom Nenada Opačića. Od Lupinovih skulptura promatraču, jednostavno, zastaje dah. „Kao kometa na noćnom nebu golemog obzorja“ – tako je lupinizam s pravom opisala ugledna Branka Hlevnjak.
Možda je, uzgred, i krajnje vrijeme da (Grad) Varaždin razmisli o kulturno-turističkom potencijalu neke Lupinove galerije. Kao što bi rekao premijer: „Izvolite, vrata su otvorena, preuzmite odgovornost“!

Izvor:
Foto:

Kist i pero

Thompsonov koncert odgođen za nedjelju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

CRAZY HILL FESTIVAL

Nakon vrlo uspješnog Fjaka Music Festivala, održanog od 8. do 11. svibnja 2014. u Splitu, ovog vikenda bit će održan Crazy Hill Festival na otoku Mladosti u Ludbregu.

CHF neće započeti velikim koncertom Marka Perkovića Thompsona, kako je prvobitno najavljeno, već će tim koncertom završiti. Naime, Thompsonov se koncert s četvrtka 15. svibnja, prebacuje  na nedjelju 18. svibnja radi meteorološke najave lošeg i kišovitog vremena, a kupljene će ulaznice za koncert posjetitelji umjesto u četvrtak moći iskoristiti u nedjelju 18. svibnja.  Ovu promjenu organizator CHF-a uvodi radi zaštite publike koja će ispred pozornice biti na otvorenom nenatkrivenom prostoru.
Program CHF-a stoga neće započeti u četvrtak 15. svibnja kako je prvobitno najavljeno,  već u petak 16. svibnja, a odvijat će se tri dana – u petak 16., subotu 17. i u nedjelju 18. svibnja 2014.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Kist i pero

Perić: “Nema sumnje da su slike najraniji Stančić”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

STANČIĆ

Sa svakom slikom koja se vraća u grad, u Varaždin se vraća i Miljenko Stančić, rekao je svojedobno ravnatelj Galerijskog centra Ivan Mesek. Prema njegovom slikovitom opisu, Stančić se ovih dana s dvije „nove“, bezimene slike iznova vratio u svoj grad, gdje je živio i radio do prerane smrti u dobi od samo 51 godine.

Crtež konjanika i akvarel iz ciklusa Križni put, u Centar su stigli sa zida zagrebačkog stana novinara, pisca i prevoditelja Borisa Perića.

– Slike je djed ostavio mojoj majci, sestrični Miljenka Stančića. Crtež konjanika je iz njezinog spomenara. U razgovoru s tetom, Stančićevom sestrom, pokojnom Milicom, saznao sam da je jedna od prvih likovih narudžbi za Miljenka Stančića bila od strane varaždinskog župnika da nacrta ciklus Križni put.

Te slike, njegovi najraniji radovi, slove kao izgubljene. Kasnije umire moj djed i u njegovoj ostavštini nađem jednu koja bez ikakve sumnje pripada tom ciklusu – Motiv raspeća, akvarel. Ispod raspela ima jednog onog konjanika s kopljem, kao u majčinom spomenaru. Stančić se u to vrijme potpisivao inicijalima – S i M preko toga – u spomenaru je isti taj potpis. Znači jedna slika ide s drugom – čine neku cjelinu. Više nema sumnje da je to rani, možda najraniji Stančić. Sliku sam pokazivao nekim povjesničarima umjetnosti koji su također potvrdili autentičnost. Gdje su ostale, ne znam – možda Crkva zna. No, eto, ta koja je ostala kod djeda dopala je mene – priča Perić.

Veseli “mračnjak”

Slikar, uz kojega više ne bismo mogli vezati samo pridjev „varaždinski“ jer je svojim značajem odavno prešao granice mjesta rođenja, još uvijek nema svoju galeriju. Stančićeva zbirka je, unatoč stalnim obećanjima, još uvijek „podstanar“.

– Oko ‘74. godine u jednom su intervjuu u tadašnjem Startu pitanje o Galeriji postavili i samome Stančiću. Odgovorio je u svom stilu – slikao je inače dosta „mračne slike“ unatoč veseloj prirodi – rekao je da će kad naprave Galeriju stati ispred nje sa šeširom i prositi. Naravno da je šteta što nema svoj prostor, ali nadam se da će se sve to riješiti – rekao je Boris Perić, na čijemu zidu visi još jedna Stančićeva slika za koju ne zna kako se zove, prikaz dviju marioneta; replike slike nekada su bile dio interijera zagrebačkih knjižnica, ali nikad mi nije palo na pamet pitati kako se zove. Ne skupljam slike. Moje bavljenje likovnom umjetnošću je pisane prirode – priznaje Perić. Ističe nadu da će netko možda prepoznati slike i znati nešto više o njima i njihovu stvaranju.

Dvije nove slike u Galerijskom centru nema u katalozima, pa niti nije procijenjena njihova vrijednost, unatoč nesumnjivoj kolekcionarskoj vrijednosti.

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje