S 1. siječnjem 2020. godine na snagu je stupio Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je u Hrvatskom saboru izglasan lani na sjednici održanoj 13. prosinca. Riječ je o ključnom domaćem Zakonu kojim se uređuje cjelokupno područje zaštite okoliša i smanjivanja utjecaja klimatskih promjena.

Hrvatska je izglasavanjem ovoga Zakona stala uz bok svim članicama Europske unije, koje su posljednjih godina radile na donošenju sličnih zakona. Ciljevi ovih zakona uključuju stajanje na kraj sve očitijim posljedicama klimatskih promjena, odnosno, ublažavanje dosad nanesene štete, kao i zamjena najvećih zagađivača životnoga prostora naprednijim i prirodi prihvatljivijim modelima.

Novim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskoga sloja se određuju nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu njima i zaštitu ozonskoga sloja, zatim svi ključni dokumenti, praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, sustav trgovanja njihovim emisijama, zrakoplovna djelatnost, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, financiranje ublažavanja posljedica klimatskih promjena i drugo.

Smanjivanje emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj

Zeljko Joksimovic

– Smanjivanje emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj se osigurava provođenjem Strategije niskougljičnog razvoja, postupnim ograničavanjem emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama, dodjeljivanjem utvrđene godišnje emisijske kvote Republici Hrvatskoj za sektore izvan EU sustava trgovanja emisijama, koja se ne smije premašiti, mjerama u sektoru korištenja zemljišta i šumarstva i drugim mjerama – navode iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Trgovanjem emisijskim jedinicama smanjuju se emisije stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te se time na troškovno učinkovit način pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za Republiku Hrvatsku za 2030. godinu zadan je direktivom Europskoga parlamenta i Vijeća.

Od Hrvatske se očekuje rast udjela obnovljivih izvora energije

– Hrvatska je već 2015. godine smanjila emisiju stakleničkih plinova u odnosu na 2005. godinu za 21,1 posto u ETS sektoru (sudionici sustava trgovanja emisijskim jedinicama) i za 18,2 posto u sektoru izvan ETS-a (sektori koji ne sudjeluju u trgovanju). Do 2030. godine cilj je dostići smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 43 posto u ETS sektoru te za najmanje 7 posto izvan ETS sektora – pojašnjavaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Od Hrvatske se očekuje i rast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energenata na barem 36,4 posto. U ukupnom očekivanom udjelu obnovljivih izvora energije najveći dio, čak 62,2 posto, do 2030. godine trebao bi se odnositi na potrošnju električne energije, a slijedi potrošnja energije za grijanje i hlađenje (35,2 posto). Najveći skok se očekuje u prometnom sektoru. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u prometu u Hrvatskoj ovog trenutka iznosi skromnih 1,3 posto. Do 2030. godine taj bi udio trebao narasti na 13,2 posto, a 2040. godine na 19,9 posto.

Komentari

Komentara

loading...