Jačanje preventivne zdravstvene zaštite i domova zdravlja, reorganizacija bolničkog sustava te praćenje ishoda liječenja neki su od temeljnih ciljeva reforme zdravstva koju je predstavio ministar zdravstva Vili Beroš, najavivši jačanje javnog zdravstvenog sustava.

”Otimanje Bolnice”

– Cilj nam je postići ravnotežu između želja i očekivanja pacijenata i objektivne mogućnosti države i društva, računajući na raspoložive resurse – poručio je pritom ministar Beroš dodavši da reforma podrazumijeva tri faze čija bi realizacija trebala biti završena do 2030. godine.

Novonajavljena, ne zna se već koja po redu, reforma zdravstva nije naišla na previše odobravanja u javnosti. Odmah po otvaranju javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti reagirali su iz Međimurskog demokratskog saveza. Iz MDS-a upozoravaju da se prijedlogom novog Zakona nastavlja s daljnjom centralizacijom države, ovaj put u sektoru zdravstva.

– Sve opće bolnice među koje spada i Županijska bolnica Čakovec, dobivaju novog osnivača, odnosno upravitelja, a to je Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zdravstva. Na taj način će se o zdravstvenoj zaštiti Međimuraca odlučivati u Zagrebu, a ne u Međimurju – poručuje Željko Pavlic, predsjednik Međimurskog demokratskog saveza.

Pavlic tumači da bi Županija kao osnivač Bolnice izgubila kontrolu nad Upravnim vijećem. Sada u njemu sjede tri predstavnika osnivača, predsjednik i dva člana, dok preostala dva člana dolaze iz redova radnika Bolnice.

– S obzirom da se novim Zakonom predviđa promjena u osnivačkom, odnosno upraviteljskom dijelu, mijenjala bi se i struktura Upravnog vijeća koje bi tada imalo sedam članova. Država, odnosno Ministarstvo, imalo bi četiri predstavnika, predsjednika i tri člana, Županiji bi ostalo pravo na jednog člana, dok bi radnici zadržali pravo na dva člana. Drugim riječima, Država bi ostvarila većinu u Upravnom vijeću. S druge pak strane, Međimurska županija, koja je unutar nekoliko zadnjih godina pokrenula investicijski ciklus u Županijskoj bolnici Čakovec, prepoznajući potrebe međimurskog zdravstva, morala bi slijediti politike i planove Ministarstva zdravstva i Vlade. A jako dobro znamo da je često u takvim planovima Međimurje bilo zapostavljeno. Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Vlada i Ministarstvo doslovno žele “potezom olovke” oteti Županiji njezinu imovinu i upravljanje Županijskom bolnicom Čakovec – oštar je Pavlic u svojem obraćanju.

S najavljenom reformom nisu zadovoljni niti u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL).

– I ova je reforma, kao i prošle, tek ‘fake’ reforma koja ocrtava svu nemoć i neznanje zdravstvene administracije – ističu u HUBOL-u.

Prema njihovom mišljenju javna retorika ministra Beroša i ostalih dužnosnika Ministarstva zdravstva je puna uobičajenih fraza poput pacijenta u središtu sustava, održivog zdravstvenog sustava, promjene paradigme, jačanja zdravstva i fokusa na kvalitetu.

Vraćanje duga

– Sve su to lijepe riječi kojih su se liječnici podjednako naslušali od svih jedanaestero političara koji su sjedili u stolcu ministra zdravstva u proteklih 30 godina, kao što su se nagledali i brojnih izmjena i dopuna zakona i raznoraznih pravilnika. Rezultat svih tih fraza o reformama i svih tih zakona je sve teža dostupnost zdravstvene zaštite građanima, visok mortalitet kod najčešćih uzroka smrti poput malignih bolesti ili bolesti krvožilnog sustava, nefunkcionalno upravljanje i organizacija zdravstvenog sustava, iscrpljeni bolnički liječnici zbog ogromne prekovremene satnice, urušeno primarno zdravstvo i odlazak najboljih kadrova u inozemstvo. Za sadašnje stanje zdravstvenog sustava odgovorne su sve bivše zdravstvene administracije, kao i ova sadašnja. Ministar Beroš, kao niti njegovi prethodnici, jednostavno nema političke hrabrosti predložiti stvarnu reformu zdravstva jer mu je jedini ‘modus vivendi’ opstanak na ministarskom stolcu pod svaku cijenu te ne zamjeranje premijeru Andreju Plenkoviću – poručuju iz Udruge bolničkih liječnika.

Liječnici od reforme, odnosno donošenja dva nova zdravstvena Zakona ne očekuju značajne pomake nabolje. Štoviše, smatraju da prijedlozi Zakona pokazuju da ministar i njegovi suradnici ne znaju i ne mogu riješiti ključne probleme zdravstva, poput primjerice kadrovskog urušavanja primarne zdravstvene zaštite (PZZ).

– Umjesto kadrovskog jačanja mreže PZZ-a, oni su naumili koristiti tek diplomirane mlade liječnike kao svojevrsno carevo novo ruho. Njih 500-tinjak, koliko ih godišnje diplomira, dobit će obvezu godinu dana raditi u primarnom zdravstvu da bi se prikrila dubina kadrovske devastacije te grane medicine. Manipulativna Beroševa retorika kojom to opravdava objašnjavajući da su se liječnici besplatno školovali te da trebaju vratiti dug državi, odnosno sugrađanima, ne pripada u javni dijalog već u birtijaško nadmudrivanje. U Hrvatskoj se građani za sva zanimanja školuju besplatno, ako se već koristi ta terminologija, i iznimno je diskriminirajuće samo liječnike prozivati zbog toga – zaključuju u HUBOL-u.