Povežite se s nama

U fokusu

Nutricionistica Ivana Domislović: “Već u osnovnoj školi djeca ‚paze’ na prehranu, mršave i pobornici su dijeta”

Objavljeno:

- dana

Posljednjih su se godina, prema raznim istraživanjima, prehrambene navike osnovnoškolaca i srednjoškolaca pogoršale, pa tako mnogi roditelji navode da njihova djeca često ne konzumiraju dovoljno voća ili povrća, ribe i zdravih napitaka, već im se prehrana temelji na prženoj hrani, slatkišima, slanim grickalicama, gaziranim napitcima i sličnom.

Što poduzeti?

Koliko takva prehrana utječe na njihov razvoj, ali i cjelokupno zdravlje, objasnila je Ivana Domislović, dipl. ing., univ. spec. nutricionist, s dugogodišnjim iskustvom u struci. Svoj profesionalni put započela je 2006. godine radeći kao stručna konzultantica za zdravstvenu ispravnost hrane u prehrambenoj industriji te nastavila osnivanjem obrta Verde family, gdje spaja veliku ljubav i profesiju.

Danas kao nutricionistica radi i u Poliklinici Adarta u Varaždinu kao stručni suradnik, članica je Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara te surađuje s brojnim udrugama, vrtićima i školama na području Hrvatske obrađujući teme nutricionizma. Poznata je i po tome što već 10 godina vodi Facebook grupu “Domaće kašice za bebe”, koja s grupom “Domaća kuhinja za našu djecu” broji više od 290.000 članova. Strastvena je biovrtlarka te majka troje djece.

Razgovor započinjemo temom prehrane srednjoškolaca, odnosno neugodnom činjenicom da je u Gospodarskoj školi u Varaždinu u vrijeme provođenja projekta “Sit, a fit” više od dvije trećine prisutnih srednjoškolaca izjavilo da prvi obrok ima tek u vrijeme velikog odmora (u jutarnjoj smjeni).

– Djeca danas u školu odlaze bez doručka, a u vrijeme velikog odmora su već pregladnjela. Izbor prehrambenih proizvoda i kvalitetnih obroka u blizini varaždinskih, ali i općenito škola je iznimno loš. Posljedično je i veća učestalost konzumacije brze hrane, pekarskih proizvoda te zaslađenih i energetskih napitaka. Velik broj djece kuhani obrok ima tek u kasnopopodnevnim satima. Također, djeca koja putuju na nastavu u popodnevnoj smjeni ističu da ne doručkuju, a rijetko i ručaju jer “ne stignu” ili “nemaju ništa spremljeno”. Njima je prvi obrok tek za popodnevnoga velikog odmora, a neki navode da im je prvi obrok tek u večernjim satima. Taj se obrok ponovno bazira na kruhu, namazima ili pak raznim pahuljicama s većim sadržajem šećera – objašnjava nutricionistica Ivana Domislović, navodeći da je takva prehrana uglavnom količinski izdašna, energetski bogata, a nutritivno iznimno siromašna.

Takva kontinuirana prehrana neupitno dovodi do problema sa zdravljem, a napose s debljinom, koja je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i izazova današnjeg društva. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, debljina je klasificirana kao bolest, ističe naša sugovornica, te je u svim europskim zemljama zabilježen zabrinjavajući porast broja djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Hrvatska se tu nalazi na visokom petom mjestu, zajedno s ostalim zemljama mediteranske regije Europe. Naime, rezultati istraživanja “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)” pokazuju da 35 % djece u dobi od osam do devet godina starosti u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini je problem debljine veći u dječaka nego u djevojčica te iznosi 17,8 % u odnosu na 11,9 % u djevojčica.

– Debljina u djetinjstvu predstavlja rizik za narušeno cjeloživotno zdravlje i razvoj brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, poput šećerne bolesti tipa 2, povišenoga krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, koštano-mišićnih bolesti, astme i zloćudnih novotvorevina. Podjednako je važno napomenuti da su djeca s debljinom često u društveno nepovoljnijem položaju, izolirana i odbacivana, ponekad i izrugivana. Imaju niže samopouzdanje te lošiji školski uspjeh. Već u osnovnoj školi susrećemo se s djecom koja “paze” na prehranu, mršave i pobornici su raznih dijetnih režima. Danas znamo da na pojavu debljine vrlo velik utjecaj ima i vrijeme ranoga životnog razdoblja, koje uključuje i prenatalno vrijeme (epigenetski čimbenici u vrijeme trudnoće, debljina majke prije i u vrijeme trudnoće, razvoj gestacijskog dijabetesa), ali i postnatalno razdoblje: dužina dojenja i/ili izostanak dojenja, pravovremeni početak uvođenja krutih obroka, izbor namirnica u početku dohrane koje nadopunjuju nedostatak hranjivih tvari koje u toj dobi majčino mlijeko više ne zadovoljava (željezo, cink, omega 3 masti), nepravilna prehrana u djetinjstvu, nedovoljna tjelesna aktivnost, navike obitelji i socioekonomski status obitelji – objašnjava Ivana Domislović.

Upitali smo je pomažu li regulaciji pretilosti kod djece i mladih određene tablete koje su dostupne na tržištu upravo za tu primjenu, ili su pak rješenja za pretilost fizička aktivnost i pravilna prehrana, na što odgovara da proizvodi na tržištu koji obećavaju brzo mršavljenje, sagorijevanje masti i zavidnu vitku liniju bez promjene životnog stila ne samo da ne dovode do željenog efekta nego mogu i štetno djelovati na zdravlje, kako fizičko, tako i mentalno. Tu je i problem nedostatka kontrole kvalitete i štetnosti za zdravlje takvih preparata.

– Dijetna kultura je kod nas iznimno razvijena, mlade osobe se stavljaju u okvire “prihvatljivog”, stavljajući velik teret na leđa adolescenata, koji se s tim teretom teško nose. Nerijetko dolazi i do poremećaja u prehrani, koji često ostaju i neprepoznati te se protežu u odraslu i stariju dob. Potrebna je sustavna edukacija roditelja i djece već od vrtićke dobi, kako bi se usadile i prihvatile smjernice pravilnoga životnog stila. Pravilni životni stil ne uključuje samo raznovrsnu i nutritivno kvalitetnu prehranu nego i tjelesnu aktivnost, higijenu spavanja, poštovanje cirkadijalnog ritma, menadžment stresa, ali i emocionalno zadovoljstvo i stvaranje pozitivnog odnosa prema svom tijelu – naglašava nutricionistica Domislović. Objašnjava da se pravilne prehrambene navike baziraju na postulatima mediteranske prehrane: uključuju optimizaciju frekvencije obroka kroz dan, kako bi tijelo imalo dovoljno energije. Obično se govori o trima glavnim obrocima, uz dva međuobroka. No, ovo nije pravilo, nego preporuke koje se mogu mijenjati ovisno o životnom stilu pojedinca.

– Svakako, za školsku dob, doručak je od iznimne važnosti jer djeca tako dobiju dovoljno energije za školske izazove i učenje te sprečavaju kasniju potrebu za većom količinom energetski (pre)bogate hrane. U ovom obroku trebalo bi birati kombinaciju cjelovitih ugljikohidrata, bjelančevina i masti, na primjer omlet s povrćem i integralnim kruhom, namaz na bazi sira, mahunarki i sjemenki suncokreta, jogurt sa zobenim pahuljicama, voćem i orašastim plodovima ili sjemenkama. Sve su to brzo gotova i nutritivno kvalitetna jela. U prehrani populacije općenito nedostaju povrće, mahunarke, riba, sjemenke i orašasti plodovi. Ručak, koji se obično tradicionalno sastoji od mesa i ugljikohidrata (krumpir, riža, proso, heljda), potrebno je obogatiti dodatkom povrća. U večere je potrebno ubaciti više mahunarki i povrća, kuhana jaja, ribe… Voće je također odlično u međuobroku s orašastim plodovima i/ili jogurtom. Jednostavno i brzo te se može ponijeti sa sobom – predlaže Domislović te napominje da se iznimno malo važnosti pridaje nedostatku predmeta u školi koji će djecu naučiti praktičnom radu, odnosno naučiti ih uzgojiti vlastitu hranu te kako tu hranu pripremiti.

Stoga je veseli što su u projektu “Sit a fit”, uz edukaciju u klasičnom smislu predavanja, uključili i ovaj tip edukacije te odveli učenike u kuhinju i potaknuli ih da sami kuhaju. – Iznimno me razveselilo što su mladi, koji dotad nikad nisu ništa kuhali sami, pripremili sami svoj obrok, kušali ga i hrabro odlučili svoje naučene vještine predstaviti roditeljima – zaključuje naša sugovornica.

RAVNATELJICA VESNA VRČEK O PREHRAMBENIM NAVIKAMA SREDNJOŠKOLACA:

“Ima učenica koje su izrazito mršave i ne jedu gotovo ništa”

Promatrajući prehrambene navike učenika škole, ravnateljica Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin Vesna Vrček, prof., navodi da se danas prehrana srednjoškolaca svakako treba poboljšati.

– Bilo bi lijepo kad bi škole mogle imati salate, prirodne sokove, šejkove, kuhanu hranu i slično u ponudi obroka za pauze umjesto peciva – smatra ravnateljica Vrček, navodeći da, iako se srednjoškolce danas dosta informira o važnosti pravilne prehrane i aktivnog načina života, većina njih savjete ipak usvaja – djelomično. – Oni uče o prehrani, ali za vrijeme pauze najčešće jedu peciva iz pekarnice pokraj škole. Manji broj učenika hranu nosi od kuće i priprema si zdravije obroke. Ne mislim da se dovoljno zdravo hrane, barem u školi, kod kuće ne znam, ali prema dojmu, ne. Ima učenika, posebno učenica koje su izrazite mršave i ne jedu gotovo ništa, što je opet možda neki od poremećaja. Većina ipak naginje nezdravoj hrani – otkriva ravnateljica Vrček te dodaje da je, kada je riječ o Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi, interes za upis u smjerove vezane uz prehranu, odnosno prehrambene razrede (tehničar nutricionist i prehrambeni tehničar) stabilan, odnosno da se uvijek popune oba razreda, pogotovo sada kada su ograničeni na 20 učenika.

prehrana, pretilost, debljina

Prehrana u varaždinskim vrtićima – Poštuju li se standardi?

Kada je riječ o prehrani u vrtićima, postoje nacionalni “Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u vrtićima”. U praksi, kaže Ivana Domislović, postoje dobri primjeri koji su ih proveli, kao i primjeri koji su manje uspješni u tome.

– Mjesta za napredak uvijek ima, no, kao i sve promjene koje se donose u životu, one moraju biti svrsishodne, postupne, ali dosljedne, uz obvezno uključivanje edukacije svih sudionika: od zaposlenih u vrtiću do djece i njihovih roditelja. Jedino takav sustavni rad može dati zadovoljavajuće rezultate. U usporedbi s prehranom u većini osnovnih škola, a osobito s prehranom srednjoškolaca, vrtićka prehrana zasad ipak najviše prati smjernice. Već i danas imamo pozitivnih primjera u praksi koji pokazuju da je, kada postoje želja i volja, sve moguće – ističe Domislović, koja s veseljem ukazuje da je i Grad Varaždin prepoznao važnost ovakvog pristupa i odnedavno započeo s projektom uvođenja “Healthy meal” standarda u varaždinske gradske vrtiće, čime će se osigurati nutritivno kvalitetna, ali i djeci prihvatljiva prehrana.

Kao jedan od odličnih primjera navodi i Dječji vrtić “Gumbek” u Beletincu, u kojem, osim što veliku važnost pridaju prehrani i formiranju pravilnih prehrambenih navika, djeca sama uz pomoć odgojitelja uzgajaju povrće u vrtićkom povrtnjaku.

U fokusu

Bruno Ister: Varkom je financijski stabilan i može završiti projekt aglomeracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da će svi građani Varaždinske županije na ovaj ili onaj način osjetiti posljedice afere ˝Pročistač˝, sasvim je izgledno.

U kolikoj mjeri će Varkom uspjeti amortizirati probleme, ostaje za vidjeti. Zasad je poznato da projekt aglomeracije ide dalje, a Varkom je na sebe preuzeo financijske obveze prema izvođačima.

Na sjednici Nadzornog odbora Varkoma donesena je odluka da će Varkom nastaviti projekt i da će zasad iz vlastitih izvora plaćati radove koji su obavljeni i radove koji su došli na naplatu jer su sredstva iz EU fondova obustavljena. Drugog dana od početka istrage došlo je, naime, do obustave plaćanja iznosa koji isplaćuju Hrvatske vode, a kako kaže direktor Varkoma Bruno Ister, cijeli projekt je kontaminiran aferom.

Podsjetimo, predsjednik Uprave GK Grupe Robert Gotić, bivši direktor Varkoma Željko Bunić te vlasnik tvrtke Ecoenergy i bivši direktor Coninga Stjepan Ptiček trenutno su u istražnom zatvoru.

Europski istražitelji sumnjaju u davanje i primanje mita za projekt dogradnje i rekonstrukcije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. I dok ne dobijemo pravosudni epilog ove afere, ostaje niz nepoznanica. Najcrnji scenarij je 100 % penalizacija na kompletan projekt.

O trenutnoj situaciji u Varkomu, planovima i načinu financiranja razgovarali smo s direktorom Brunom Isterom.

Rekli ste da bi posljedice afere mogli osjetiti svi građani. Kakva je trenutna situacija, hoće li se projekt nastaviti i na koji način će se financirati? Ima li Varkom financijskih mogućnosti da se taj projekt izvede do kraja?

U ovom trenutku malo znamo, tek da nam je obustavljeno mjesečno plaćanje radova i usluga vezanih uz izgradnju mreže na svim pravcima aglomeracije Varaždin. Čekamo pisano obrazloženje takozvane “opravdanosti sumnje”, koja je temelj za postupanje posredničkih tijela. S obzirom na to da počinju godišnji odmori, to će, očito, malo pričekati.

Varkom je financijski stabilno društvo i može taj projekt, u slučaju potrebe, i sam iznijeti do kraja. Ne znamo što nam nose iduće godine u smislu poskupljenja, koja uvelike utječu na naše poslovanje. U tijeku je nužna kadrovska obnova, očekuje se rasplet oko pripajanja Ivkom-voda, intenzivirali smo rekonstrukcije i dogradnje mreže. Sve to predstavlja financijski teret i tu bi nam mogla trebati pomoć. Vjerujem, ipak, da to neće biti slučaj.

Što u slučaju najcrnjeg scenarija, odnosno stopostotne penalizacije?

Poduzimamo sve što možemo, a vjerujte da to nije puno u našoj moći. Nadamo se da će oni koji odlučuju o sudbini ovog projekta prihvatiti naš prijedlog, koji se temelji na selektivnom pristupu jer tvrdimo da veći dio projekta nije kontaminiran.

Što je s ostalim projektima, od onih tekućih, poput pucanja vodovodnih cijevi, pa do, primjerice, projekta sanacije baliranog otpada (pod pretpostavkom da i Grad sufinancira projekt aglomeracije kako bi se on mogao izvesti do kraja)? Konkretno, može li se dogoditi da zbog novonastale situacije i ostali projekti dođu u pitanje?

Svi ostali projekti koji se financiraju iz drugih izvora teku predviđenom dinamikom i tako će i ostati. Tu prvenstveno mislim na interventno i preventivno održavanje, kao i na projekte izgradnje i dogradnje naše infrastrukture.

Grad je izrazio spremnost da nam kao najveći suvlasnik pomogne ako bude potrebe, hvala gradonačelniku, no zasad uspijevamo i sami. Ipak, kad će se znati konkretnije posljedice ove afere, trebat će nam pomoć svih, pa i Vlade RH.

Rješavanje baliranog otpada u Brezju konačno je započelo prema propisanom hodogramu. Započeo je postupak javne nabave, dogovoreno sufinanciranje Fonda, i mogu tvrditi da problemi s aglomeracijom neće na taj projekt utjecati ni na koji način.

Svjedoci smo ovih dana da su se određene interesne skupine udružile i da pod krinkom brige za grad intenzivno rade na opstrukciji svih projekata koje nova Uprava pokreće ili nastavlja. Građani se ne trebaju brinuti, svi projekti idu dalje. Računamo da bi bale iz Brezja mogle krenuti već ove godine. To što bi te interesne skupine htjele, neće se dogoditi.

Jeste li već razgovarali s članovima Skupštine Varkoma i jesu li upoznati s novim planom za realizaciju projekta aglomeracije? Što kažu?

U kontaktu smo svakodnevno s našim suvlasnicima, koji nam u ovom trenutku daju bezrezervnu podršku. O nastavku financiranja projekta iz vlastitih izvora Nadzorni odbor donio je jednoglasnu odluku kojom se odobrava takav plan. Svjesni su ljudi iz Nadzornog odbora da štete, kakve god da budu, mogu biti i veće ako ne dovršimo posao do kraja. Najgori mogući scenarij je da nas penaliziraju a da ne dovršimo posao do kraja. Dakle, u ovom trenutku najvažniji zadatak je ishoditi uporabne dozvole za sve podsustave i priključiti korisnike na postojeći uređaj, koji je dovoljnog kapaciteta. Nažalost, neugodni mirisi i dalje će se povremeno osjećati u neposrednoj blizini uređaja.

Uskoro istječu dozvole za aglomeraciju Ludbreg. Kakav je plan dalje?

Za aglomeracije Ludbreg i Novi Marof sve je spremno, osim što zasad nije poznat izvor financiranja. Zahtjev za produženje valjanosti dviju od triju građevinskih dozvola za Ludbreg predan je na vrijeme.

U javnosti se ponovno govori i o Bunićevoj otpremnini, ali i o Vašem imenovanju.

Mandat mog prethodnika, prema ugovoru, započeo je 1. veljače 2018. i trebao je trajati do 1. veljače 2023. godine. Novoj Upravi nije bilo prihvatljivo da on odradi svoj mandat do kraja iz mnogo razloga, o kojima je nepotrebno dodatno govoriti. Mislim da je to danas većini građana jasno. Nije bila niti opcija da ostane u sustavu na mjestu i u platnom razredu koji si je pripremio kao rezervni položaj. Jedina opcija bila je nagodba koja ne bi društvo stajala previše. I takvu je nagodbu gradonačelnik kao većinski suvlasnik dogovorio s g. Bunićem. Prema ugovoru, on je imao pravo na 12 mjesečnih plaća uz otkazni rok od tri mjeseca, dakle na ukupno 15 mjesečnih plaća. Prema dogovoru o kojem je izvješten Nadzorni odbor, koji nije imao nikakvih primjedbi, napravljen je raskid i isplaćeno mu je samo šest mjesečnih plaća. Takav hvalevrijedan pristup nove Uprave trebao bi naići na razumijevanje svih kojima je stalo do dobrog gospodarenja u gradu. Svjedočimo danas da nije tako i da neki i to koriste za stjecanje jeftinih političkih poena.

Što se mog imenovanja tiče, mnogo je svakakvih mišljenja izneseno u javnosti. Zbog nedorečenosti nekih odredbi Zakona o vodnim uslugama došlo je do selektivnog, a kod nekih i tendencioznog tumačenja, za potrebe političkog prepucavanja. Sveobuhvatno pravno mišljenje, koje je završilo na svim bitnim adresama, pokazalo je da je moje imenovanje potpuno zakonito. Ako netko smatra da to nije slučaj i ima drugačija saznanja, nemam ništa protiv da pokrene Zakonom predviđen postupak.

Nastavite čitati

U fokusu

INTERVJU Anđelko Stričak: Prioritet su ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, a Čačiću je vrijeme za mirovinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na nedavnoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije izglasan je rebalans proračuna, a najviše sredstava ide zdravstvu i obrazovanju.

Međutim, ni ta sjednica nije prošla bez burnih rasprava i prozivki. Varaždinski župan Anđelko Stričak često upućuje kritike svom prethodniku Radimiru Čačiću, ali i platformi Budimo grad, koja ni ne participira u Županijskoj skupštini.

Stričak objašnjava da mimo tih sjednica izbjegava rasprave, ali iznimka je odgovaranje na prozivke, posebice na one koje dolaze iz redova Reformista.

– Nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za ovaj kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu – kaže Stričak.

Sa županom Anđelkom Stričakom razgovarali smo o najvažnijim projektima, ulaganjima, ali i političkim odnosima.

Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine raspravljalo se o rebalansu proračuna.

Većinom glasova županijskih vijećnika proračun je s 307 milijuna kuna povećan na gotovo 340 milijuna kuna, odnosno za više od 32 milijuna kuna. Zbog svih izazova, kao što su epidemija koronavirusa, elementarne nepogode te rast cijena energenata, građevinskih materijala i radova, s kojima se suočava cijeli svijet, izradi ovogodišnjeg proračuna pristupili smo oprezno. Na taj način ostavili smo si prostora da rebalansom osiguramo više sredstava za područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu jer se s jedne strane radi o ranjivim skupinama, a s druge strane o dijelovima društva koji su nam bitni da kroz sve te izazove današnjice prolazimo što sigurnije. Riječ je o zdravstvu, gospodarstvu, obrazovanju i poljoprivredi.

Možete li detaljnije objasniti kako su raspoređena financijska sredstva?

Najveći dio sredstava, od 16 milijuna kuna, namijenjen je zdravstvu, prije svega 15 milijuna kuna Općoj bolnici Varaždin za završetak opremanja objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevne bolnice. Domu zdravlja Varaždinske županije namijenjeno je 500.000 kuna, a isti iznos je osiguran Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Slijede investicije u školstvu – 5 milijuna kuna za izgradnju i uređenje regionalnih centara kompetentnosti u zdravstvu i poljoprivredi pri Medicinskoj odnosno Srednjoj školi “Arboretum Opeka”. Također, po 2,5 milijuna kuna je dodatno namijenjeno za poljoprivredu i gospodarstvo.

Često svjedočimo žustrim raspravama.

Upravo sjednice Županijske skupštine i služe tomu, za sučeljavanje i iznošenje stavova. Možda ste primijetili da mimo sjednica, osim ako nisam izravno prozvan, ne ulazim u rasprave jer nema potrebe trošiti vrijeme na one koji su bili u prilici nešto odraditi za kraj i županiju u kojoj žive, a kao što vidimo, nisu. Naime, te prozivke dolaze iz redova Reformista, a vjerujem kako im je poznato da je njihov predsjednik gospodin Radimir Čačić 22 godine u izvršnoj vlasti, bilo na županijskoj bilo na državnoj razini. Dakle, imao je, odnosno imali su dovoljno vremena ne samo da pripreme sve te projekte nego da ih i realiziraju. Ali kao što vidimo, nisu. Teme poput lepoglavske spojnice, brze ceste i kućanske rampe još su uvijek otvorene, ali ih rješavamo i riješit ćemo ih.

Prozvani ste da opstruirate lepoglavsku spojnicu.

Naravno da ne. Čak i kad bismo htjeli, nismo u poziciji da taj projekt opstruiramo jer je on od državnog značaja. Tijekom prosinca prošle godine u Županijskoj palači održana je prezentacija projekta “Lepoglavska spojnica”. Tada su bile prezentirane četiri moguće trase izgradnje te za svaku okvirni trošak izgradnje. S obzirom na to da nijedna od predviđenih trasa, pa tako ni ona najjeftinija, nisu predviđene našim Prostornim planom, a njegove izmjene su se izrađivale od 2018. do 2021. godine, pristupili smo izradi novih izmjena i dopuna. Po tom pitanju kontaktirali smo sve gradove i općine te državne i komunalne tvrtke da daju svoje prijedloge kako bismo novim izmjenama i dopunama Prostornog plana obuhvatili sve što im je potrebno za daljnji razvoj.

Što je s izgradnjom brze ceste?

Kao što sam više puta naglasio, do 2017. godine, kada sam kao saborski zastupnik pozvao vodstva Ministarstva prometa i Hrvatskih cesta u obilazak našeg područja kako bi se sami mogli uvjeriti koliko je važna izgradnja te ceste, za nju nije bilo ni urudžbenog broja. Danas, bez obzira na epidemiju koronavirusa, koja je cijeli taj postupak usporila, imamo ishođenu lokacijsku dozvolu, predan je zahtjev za građevinsku i, kao što je najavio ministar Butković prilikom nedavnog posjeta Varaždinskoj županiji, najesen će se raspisati natječaj za izgradnju prve dionice. Naime, brza cesta bi se gradila u tri faze, i to prva od Varaždina do Tužnog (ciglana), potom nastavak do Ivanca i zatim do Lepoglave.

Više puta ste naglasili da je ulaganje u obrazovanje strateški projekt. Konkretno, koliko se planira uložiti i u koje projekte?

U obrazovanje ćemo investirati 411 milijuna kuna, odnosno izgradit ćemo devet školskih sportskih dvorana, dograditi Osnovnu školu Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu te područne škole Nova Ves Petrijanečka i Strmec Podravski, a uz to izgraditi dvorane, odnosno dograditi školske praktikume i radionice u Srednjoj školi Ludbreg, Srednjoj strukovnoj školi i Gospodarskoj školi te dodatni prostor u sklopu varaždinske Glazbene škole. Grade se i dva centra kompetentnosti, u zdravstvu i poljoprivredi, uređujemo dvorac Šaulovec kao sjedište budućeg Europskog talent-centra, formirali smo četiri strukovna centra izvrsnosti, na krovu Elektrostrojarske škole izgradili zvjezdarnicu te donijeli niz odluka o nagrađivanju i stipendiranju naših učenika i studenata. Sve te investicije imaju za cilj pripremiti naše učenike da budu globalno konkurentni, a to možemo jedino na način da potičemo izvrsnost. Kao što vidite, u svemu tome smo na dobrom putu jer naši učenici gdje god da se pojave, osvajaju medalje.

Dugi niz godina spominje se projekt jednosmjenske nastave u Varaždinskoj županiji. No, sve škole još uvijek ne djeluju po tom modelu. Zašto je to tako?

Sve naše osnovne škole, osim škole u Ivancu, u jednosmjenskoj su nastavi. Međutim, zbog čega jedino osnovna škola u Ivancu nije dograđena, pitanje je za moje prethodnike, a i za aktualnog gradonačelnika Milorada Batinića. Točno je da je osnivač škola Varaždinska županija, ali rad svake škole je oslonjen i na lokalnu zajednicu u kojoj djeluje, a o čemu mogu reći koju riječ iz vlastitog iskustva kao nekadašnji načelnik Općine Visoko. Naime, bez obzira na to što je Općina pripadala među deset najsiromašnijih općina u državi, financijskih sredstava za školu uvijek se našlo. Financirali smo novogodišnje darove za svu djecu, školu plivanja, nagrade učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima, izlete, projekt eko-škole, preuređenje školske zgrade kako bi se dobile dvije nove učionice i time omogućila jednosmjenska nastava… U sklopu škole izgradili smo i školsku sportsku dvoranu, koju otprilike 15 sati koriste učenici, a nakon toga udruge građana. Naravno, sve u suradnji s ravnateljicom, nastavnicima i roditeljima. Stoga mi zaista nije jasno kako su svi, osim Ivanca, uspjeli. Ali, bez obzira na to, u ovom mandatu prići ćemo dogradnji osnovne škole u Ivancu kako bi i ta djeca imala iste uvjete kao njihovi vršnjaci diljem Županije.

Zašto prozivate platformu Budimo grad, a ne participiraju u Županijskoj skupštini?

Nisu to nikakve prozivke, već činjenice. Ako prozivaš sve i svakoga, pametuješ o velikoj transparentnosti, a potom ne podneseš najosnovnija financijska izvješća, zatim kao vijećnik digneš ruku sam za sebe, tj. da se prenamijeni zemljište tvoje majke, ili ako u jeku najžešće borbe protiv koronavirusa gledaš kako ćeš što više novaca zaraditi na nepotrebnom zastupanju Opće bolnice Varaždin, tada se postavlja pitanje tko su ti ljudi i koje su njihove namjere. Da ne generaliziram, i u političkoj opciji Budimo grad ima sjajnih ljudi.

U kakvom ste odnosu s Čačićem?

O hrvatskim umirovljenicima samo najbolje, pa tako i o gospodinu Čačiću, koji je zagazio u osamdesete. Želim mu lijepe, ugodne i sadržajne umirovljeničke dane. Imao je 22 godine lijepih prilika da kao ministar, pa župan, pa kao prvi potpredsjednik Vlade, pa opet kao župan, izgradi i brzu cestu i lepoglavsku spojnicu i školu u Ivancu i, da ne nabrajam, još puno toga, što ćemo sada odraditi mi.

Izlaze li Reformisti iz koalicije, kao što je Čačić najavio?

Ne! Izjave gospodina Čačića oko izlaska iz koalicije su, blago rečeno, tragikomične. Pitam se po koji to put izlaze. Ako odlučiš napustiti određenu koaliciju, to i napraviš. Ne glumataš o tome da si napustio koaliciju ali će svi tvoji dužnosnici ostati još nekoliko mjeseci državni tajnici, članovi uprava, ravnatelji itd. Između ostaloga, tih svojih izjava o izlasku iz koalicije ne drži se ni on sam. Gospodin Čačić je imenovan u Upravno vijeće Hrvatskih voda za zamjenika predsjednika. Nisam dosad čuo da je dao ostavku na tu poziciju.

A odnos s članovima Liste Ivana Čehoka? Željko Bunić, osumnjičen u aferi ˝Pročistač˝, i dalje je županijski vijećnik.

Gospodina Bunića, kao i sve ostale vijećnike, u općinskim i gradskim vijećima, kao i u Županijskoj skupštini, birali su građani. Zakonom je propisana procedura na koji način se biraju i kada im prestaje mandat. O tome ne odlučuju načelnik, gradonačelnik ili župan.

Kad smo se već dotaknuli afere, kakav je Vaš stav oko cijeloga tog slučaja i stanja u Varkomu?

Iz medija sam, kao i cjelokupna javnost, saznao o čemu se radi. Tim svojim protuzakonitim postupcima ne samo da su bacili sjenu sumnje na izgradnju pročistača nego i na cjelokupni projekt izgradnje aglomeracije. Varaždinska županija nema nikakav utjecaj na poslovanje tvrtke Varkom, s obzirom na to da je ona u vlasništvu gradova i općina s našeg područja, ali da nas brine rasplet situacije i možebitna penalizacija svih projekata financiranih iz EU fondova, brine nas. To da svatko mora odgovarati za svoja djela nije upitno. Ali ako dođe do penalizacije svih tih projekata, e tada je to, po meni, zabrinjavajuće. Na taj način se doslovno sankcioniraju svi jer taj teret pada na korisnike tih projekata.

Na jednoj od sjednica žestoko ste napali DORH. Zašto?

Smatram da smo svi dužni podupirati rad svih institucija. Ali isto tako, te institucije, a da bi građani stekli povjerenje u njihov rad, dužne su na način koji smatraju primjerenim izvijestiti javnost o svom radu. Proteklih godina bilo je niz “slučajeva” koji su izazivali velik interes javnosti, kao što su slučajevi “Psihijatar”, “Bajsić”… gdje su građani čak i organizirali prosvjede, a da dan-danas o tome nismo informirani. Također, postavlja se pitanje temeljem čega je DORH vodio postupke u tzv. slučaju “Bale” ako su svi akteri po tom pitanju pravomoćno oslobođeni, ali su zato građani dan-danas taoci nerješavanja pitanja zbrinjavanja tog baliranog otpada.

Suce ne prozivate?

Po meni, u javnosti postoji kriva percepcija vezanja pojma “pravosuđe” i svega negativnog što se veže uz taj pojam samo uz rad sudova. Smatram da bi taj pojam prvenstveno trebao biti vezan uz rad DORH-a. Oni su ti koji pripremaju i dižu optužnice, vode postupke itd., a sudovi, tj. suci, temeljem njih presuđuju. Ako su te optužnice kvalitetno pripremljene, u tom slučaju će najvjerojatnije cijeli postupak trajati kraće i prije će, kako to volimo reći, pravda biti zadovoljena.

Prozivaju Vas zbog zapošljavanja. Možete li to komentirati?

Koja? Danas imamo situaciju da je u Varaždinskoj županiji stalno zaposlenih manje nego kod preuzimanja. Svaki natječaj ne znači novo zapošljavanje. Dio natječaja smo raspisivali zbog popunjavanja pročelničkih pozicija, a to ne mora značiti novo zaposlenje. Svi na natječaju izabrani pročelnici već su bili naši zaposlenici. Jedino što je novost je zapošljavanje vježbenika, i to na godinu dana, kako bismo zbog odlaska pojedinih zaposlenika u mirovinu obučili mlade ljude za rad u tijelima državne, regionalne i lokalne samouprave.

Je li kod smjene pročelnika, ravnatelja i direktora bilo isplate odšteta?

Nije. Na sva razrješenja i imenovanja nismo potrošili ni lipe. Pričekali smo da svim dotadašnjim ravnateljima i direktorima istekne mandat i tek potom smo išli u raspisivanje natječaja i postupke imenovanja.

Imate li savjetnike, kako Vam je savjetovao Čačić?

Imam. I to cijeli tim. To su pročelnici, gradonačelnici, načelnici, ravnatelji javnih ustanova. Osobe koje su u javnosti prepoznate po kvaliteti i stručno i privatno. Naravno, te osobe nikad nisam imenovao posebnim, specijalnim i sličnim savjetnicima, ali često se s njima čujem, saslušam ih i tek potom donosim odluke. Između ostaloga, gradonačelnici i načelnici daleko bolje poznaju svoje područje nego ja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje