Povežite se s nama

Život i društvo

Običaji: vjernici se molitvom, postom i dobrim djelima pripremaju za proslavu Uskrsa

Objavljeno:

- dana

Fašničkim prerušavanjem, veseljem i druženjima te uživanjem u obilju hrane i pića završava prvi dio kalendarske godine. Vrijeme je to u kojem ljudi fašničkim običajima tjeraju zle duhove i hladnu zimu, prizivajući sunce, proljeće i blagostanje kojima započinje novi životni ciklus.

Slobodnije ponašanje i vesela atmosfera ne trebaju čuditi jer nastupaju nakon dugih hladnih zimskih mjeseci, kada se život ljudi u prošlosti uglavnom svodio na druženja unutar vlastitog doma. No, fašnik također prethodi razdoblju u kojem za sve kršćanske vjernike vrijede sasvim suprotna pravila.

Pepelnica

Čistom srijedom, odnosno Pepelnicom, nastupa korizma, vrijeme od 40 dana u kojem se vjernici pripremaju za proslavu najvećega kršćanskog blagdana Uskrsa. Korizma je vrijeme u kojem se svi kršćani za proslavu Uskrsa pripremaju molitvom, postom i dobrim djelima. U tih 40 dana nema svadbi ni glazbe na sprovodima, zapovjedani su post i nemrs, nosi se jednostavna odjeća te je propisan cijeli niz zabrana i uputa.

Biserka Vučenik iz Donje Dubrave je nositeljica vještine izrade črnih pisanica

Pepelnicom započinje i uskrsni ciklus. Na samu Pepelnicu vjernici prisustvuju obredu pepeljenja, na kojem svećenik uz stavljanja malo pepela na tjeme ili čelo upućuje riječi: „Obratite se i vjerujte evanđelju“ ili „Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti.“

Slijedi Cvjetnica, koja predstavlja uvod u Veliki tjedan. Uskrsni ciklus čine još Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota, Uskrs, odnosno kajkavski Vuzem, i Uskrsni ili Vuzmeni ponedjeljak, a ciklus završava Bijelom ili Pisanom nedjeljom, prvom nedjeljom nakon Uskrsa. Riječ „vuzem“ ima indoeuropski korijen vъzъm i znači „uzeti“, a odnosi se na dopuštenje ponovnog uzimanja mesa nakon razdoblja posta i nemrsa.

Neke od uputa i zabrana kojih se vjernici moraju pridržavati tijekom Velikog tjedna odnose se na održavanje čistoće. Tako domovi uvijek moraju biti pospremljeni, a dvorišta i gospodarski objekti čisti i uredni. Strogo su zabranjeni svi radovi na zemlji. Zapovjedan je post u kojem je dozvoljena konzumacija jednostavnih jela poput sira, sirutke, krumpira, zelja s uljem ili suhoga graha. Poznata je tradicija da se u to vrijeme ne smije perad nasađivati. Na Veliki petak očuvan je običaj gaženja gredica petama da ih krtice ne ruju. Na Veliku subotu blagoslovljenom vodom škropilo se domaćinstvo, a kućama se donosila i blagoslovljena vatra kojom se palio krijes, odnosno vuzmenka.

Pisanice

Uskrs se dočekivao u svečanoj atmosferi. Žene i djevojke oblačile su najsvečaniju odjeću te s košarama u kojima su se nalazila jaja, šunka, hren, mladi luk, pogača, sol i žganica odlazile u crkvu na blagoslov jela. Po povratku bi ih kod kuće čekali ostali ukućani na svečanom doručku.

Najprepoznatljiviji simbol Uskrsa svakako je pisanica. Bojenje i ukrašavanje jaja uoči uskrsnih blagdana ima dugu tradiciju na ovim područjima. Neki lokaliteti ipak njeguju posebne običaje, među kojima možda i najsnažniji dojam ostavlja tradicija izrade črnih pisanica. Iz literature i terenskih istraživanja vidljivo je da se črne pisanice izrađuju samo u Međimurju, i to u njegovu donjem dijelu. Središta izrade bila su mjesta Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba, dok se danas izrađuju samo u Donjoj Dubravi. Ovu tradiciju danas prenose tek malobrojni pojedinci, poput obitelji Vučenik iz Donje Dubrave, koja pisanice izrađuje već gotovo 25 godina.

U Donjoj Dubravi vještina izrade črne pisanice batik tehnikom kontinuirano se održala najmanje od 1860. godine. Neke od glavnih nositeljica ove vještine u Donjoj Dubravi bile su Marija Fabić i Margareta Benko. Nositeljica vještine izrade črnih pisanica danas je Biserka Vučenik iz Donje Dubrave, koja u okviru svojih redovitih izložbi održava i radionice na kojima znanja i vještinu prenosi na sve uzraste.

Pisana nedjelja

Izrada črne pisanice započinje dobro ispranom i osušenom ljuskom jajeta (tvrdo kuhanog ili ispuhanog) na koju se kičicom, odnosno pisaljkom koja se grije na plamenu svijeće i umače u pčelinji vosak, iscrtavaju rubovi cvijeća i lišća s jedne i druge strane pisanice. Po dužini jajeta se ispisuju poruke poput: „Mali dar iz Međimurja”, „Ovo jaje za sreću se daje”, „Ne gledaj ovo jaje, već onoga koji ti ga daje!”… Latice cvijeća i lišća boje se vodootpornim flomasterima, a nakon toga se preko njih nanosi sloj pčelinjeg voska, odnosno „čoskaju“ se. Nakon toga jaje se umače u crnu boju koja se prethodno dobije iskuhavanjem čađe, boje za tekstil i vode, te dodavanjem žličice alkoholnog octa, da se boja ne bi lovila za prste. Kad jaje u potpunosti pocrni, vadi se iz boje, a vosak se skida toplom pamučnom krpom. Tako na jajetu ostaju samo šareni cvjetovi, listovi i ornamenti koje je od crne boje zaštitio vosak. Da bi se pisanica što više sjajila, premaže se špekom ili jestivim uljem.

I dok se danas za izradu pisanica uglavnom koriste gotove boje, nekada su se za bojenje koristili prirodni materijali. Crvena boja se dobivala od biljke broć ili šljivine kore, žućkastocrvena od kore lipe, johe i trešnje, žutosmeđa do tamnosmeđa od ljuske luka, žuta od grane i kore jabuke, kruške i duda, ali i ječmene slame ili šafrana. Zelena boja najbolja je bila od mlade koprive ili cvjetova kukurijeka, dok se tamna boja dobivala od kore oraha, johe ili hrasta te prokuhavanjem čađe.

Pisanice su bile u središtu pozornosti na Bijelu ili Pisanu nedjelju. Tada nakon mise mladi na ulici, pred crkvom, na livadi ili u kući izmjenjuju pisanice uz riječi: „Sestra, nevesta, zanaveke sestra / Brat, brat, zanaveke brat!“, čime bi postajali pisanim sestrama i pisanom braćom. Pisanice koje su si tom prigodom izmijenili čuvali su godinama na istaknutome mjestu.

Život i društvo

Varaždinske mažoretkinje osvojile čak 29 zlatnih medalja u Karlovcu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinske su mažoretkinje godinu obilježavanja svoga velikog jubileja – 30. obljetnicu osnutka i postojanja započele na najbolji mogući način. Proteklog su vikenda na motivacijskom natjecanju Prvi i viši korak u Karlovcu osvojile čak 29 zlatnih medalja.

Riječ je o natjecanju koje se provodi po regijama kako bi se djevojčice mlađeg uzrasta u kategoriji Prvi korak, i one starije u kategoriji Viši korak motivirale za daljnje aktivnosti na način da se kratko predstave rezimirajući savladane mažoret elemente i vještine.

– Ovo je ujedno rezultat uspješnih i sveobuhvatnih priprema za svibanjsko državno Prvenstvo u mažoret plesu, kojemu će Varaždinske mažoretkinje prvi puta biti domaćini – ističe voditeljica Varaždinskih mažoretkinja Anita Mikac Grabarić.

Ovo je natjecanje tim vrednije jer se događa u godini kad Varaždinske mažoretkinje obilježavaju svoju 30. obljetnicu. Udruga je osnovana u travnju 1994. uz još dvije hrvatske prvoosnovane mažoret udruge u Cavtatu i Vrbovcu, tako da Varaždinske mažoretkinje spadaju među pionire hrvatskog mažoret pokreta – napominje voditeljica, prisjećajući se osnivača i dugogodišnjeg predsjednika Anđelka Zorkovića po kojem se danas zove visoka nagrada Hrvatskog Mažoret Saveza koja se dodjeljuje za vrhunska postignuća u mažoret plesu.

– Obzirom da smo u jeku priprema za nastup na državnom prvenstvu, i to s duetima, solo i ekipnim nastupima, pojačano treniramo kako bi sve na vrijeme dovršile te naš Varaždin predstavile u najboljem mogućem mažoret svjetlu – zaključuje voditeljica.

Varaždinske mažoretkinje kao članice Hrvatskog Mažoret Saveza u godini obilježavanja 30. obljetnice svoga postojanja će u dane vikenda 11. i 12. svibnja biti domaćini Prvenstva Hrvatske u mažoret plesu, koje će okupiti 1500 natjecateljica iz cijele zemlje. Središnji će program obilježavanja svoga velikog jubileja upriličiti uz Reviju mažoret timova, koja će ove godine biti održana u subotu 31. kolovoza.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO Već tradicionalno na Veliki petak podijeljeni obroci u Pučkoj kuhinji biskupijskog Caritasa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski biskup Bože Radoš tradicionalno je na Veliki petak, 29. ožujka, u društvu ravnatelja Biskupijskog Caritasa Ante Šole posjetio Pučku kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije na Banfici. Biskupu su se uime Varaždinske županije pridružile predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

Ispred Grada volontere i korisnike Caritasove pučke kuhinje posjetio je gradonačelnik Neven Bosilj i predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Lovro Lukavečki.

Prije podjele toplih obroka i prigodnih uskršnjih paketa biskup Radoš je predvodio molitvu i blagoslovio jelo. Podsjetio je biskup kako je Veliki Petak, dan Isusovoga križnoga puta, dan Njegove muke i smrti.

– Kao Crkva to činimo kroz djelovanje našega Caritasa, po vrijednim rukama  naših volontera, vodstva Caritasa i u suradnji sa Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Ne samo da njima činimo dobro, nego s njima idemo prema najvećoj radost koju čovjek može doživjeti, osjetiti – a onda i posvjedočiti: ‘Sretni smo jer je Isus uskrsnuo’ a i drugima čestitati, poželjeti: I vama želimo da budete sretni jer je Isus živ, uskrsnuo – rekao je biskup Bože Radoš.

– U ovim blagdanskim danima već tradicionalno zajedno s varaždinskim biskupom mons. Božom Radošem te predstavnicima Grada Varaždina, sudjelujemo u podjeli blagdanskog objeda. Naravno uz nas su tu i volonteri bez čijeg angažmana ne bi bilo ovog zajedništva, empatije i solidarnosti. Varaždinska županija kontinuirano sufinancira Caritasovu pučku kuhinju u Varaždinu, a ove godine smo za njen rad izdvojili više od 13 tisuća eura. I kroz samu godinu pomažemo još na nekoliko načina jer je važno pomagati, pokazati  dobru volju i humanost. Svim potrebitima, ali i svim ljudima dobre volje želim mirne i radošću ispunjene Uskrsne blagdane – poručila je predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje Kiđemet-Piskač.

U preduskrsno vrijeme tradicionalno se ovom simboličkom gestom pridružujemo našem Biskupu i njegovim suradnicima u podjeli blagdanskih obroka. Grad Varaždin podupire rad Caritasa Varaždinske biskupije sa preko 60 tisuća eura godišnje.

– Zahvalni smo Caritasu na svemu što radi i što omogućuje našim sugrađanima slabijeg imovinskog stanja da ipak dostojno žive – rekao je gradonačelnik Bosilj nakon podjele toplih obroka i uskršnjih paketa.

Spomenimo kako Caritasova pučka kuhinja svakodnevno priprema oko 300 obroka koje dio korisnika blaguje u za to opremljenoj blagovaoni, dok dio korisnika obroke nosi kućama. U Pučkoj kuhinji pripremaju se obroci koje pojedinim korisnicima dostavlja Crveni križ, te obroci za Sigurnu kuću.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje