Povežite se s nama

Život i društvo

Obilježen Dan reformacije

Objavljeno:

- dana

DOZNAJEMO

U palači Herzer u Varaždinu je u nedjelju, 30. listopada održana središnja svečanost povodom Dana reformacije, koji ove godine obilježava 499 godišnjicu.

O povijesnom kontekstu reformacije govorio je dr. sc. Stanko Jambek, profesor na Biblijskom institutu u Zagrebu. Istaknuo je da Martin Luter nikako nije imao na umu osnovati novu Crkvu, već mu je bila nakana obnoviti postojeću. Razloge za obnovu Crkve zapisao je u svojih poznatih 95 teza, te kasnije u drugim djelima.

Pogled u povijest

Ideje reformacije vrlo su brzo došle u ondašnje hrvatske Crkve gdje su se itekako proučavale i počele polako primjenjivati. U ono vrijeme velik dio hrvatskih zemalja bio je zahvaćen reformacijom. No, kako se službena Rimokatolička Crkva onoga vremena protivila idejama refomacije, počela je žestoka protureformacija. Zbog toga su mnogi katolički svećenici bili protjerani iz Hrvatske. Neki od njih su se sklonili u susjednoj Sloveniji, a neki su otišli u Austriju i Njemačku. U Sloveniji su se susreli s Primožem Trubarom, koji je preveo Bibliju na slovenski jezik. Kasnije, taj prijevod Biblije postaje temelj za slovenski suvremeni jezik. Trubar je ohrabrivao hrvatske svećenike, Stipana Konzula i Antuna Dalmatina, da se Biblija prevede na hrvatski jezik, koji se onda govorio i razumio od Slovenije do Carigrada. Prijevodu Biblije financijski jako puno pomaže varaždinski Veliki župan Ivan Ungnad. Naime on je bio protjeran iz hrvatske zbog reformatorskih ideja, te se nastanio u Njemačkoj gdje se srcem i dušom prikupljao sredstva za tiskanje Biblije. Tako je prvi cjeloviti prijevod Novoga zavjeta na hrvatskom jeziku izašao iz tiska 1562. godine. Bio je tiskan u nakladi od 3000 komada na glagoljici i čirilici – na pismima koja su tada Hrvati koristili.

Dr. sc. Dragutin Matak, profesor na Adventističkoj teološkom visokom učilištu u Marušvcu, govorio je o značaju prvoga Novoga zavjeta na hrvatskom jeziku.
– Naš narod među prvima u Europi imao je Sveto pismo na vlastitom jeziku – rekao je i naglasio kako je to važno za povijest i kulturu hrvatskog naroda. Nažalost, o tome se premalo uči u školama a još manje se istome daje medijski prostor.

– Naš narod među prvima u Europi imao je Sveto pismo na vlastitom jeziku – istaknuo je dr. sc. Matak

Zbog snažne protureformacije taj se Novi zavjet nije uzeo kasnije za temelj suvremenog hrvatskog jezika, kako je to bio slučaj u Sloveniji. Danas postoji tek desetak originalnih Novih zavjeta iz tog vremana a jedan primjerak se čuva u Sveučilišnoj i nacionalnoj biblioteci u Zagrebu. S obzirom da u Hrvatskoj danas tek stotinjak ljudi čita glagoljicu, prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa da se glagoljski tekst prepiše na latinični kako bi ga svi mogli čitati. Taj ogroman posao završen je 2013. godine pod uredničkim vodstvom dr. Mataka, a svoj stručni doprinos su dali vrhunski stručnjaci s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Školska knjiga je tiskala transliterirani Novi zavjet, a može se kupiti u svim njezinim knjižarama. Proslavu su organizirale Crkve reformacijske baštine s područja grada Varaždina i okolice: Kristove Crkve, Baptističke Crkve te Adventističke Crkve.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Petrijanec: prevozili školarce autobusom kojemu je istekla prometna dozvola

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu provođenja akcije „Poštujte naše znakove“, s ciljem zaštite djece u prometu, policijski službenici Postaje prometne policije Varaždin proveli su u četvrtak, 12. rujna, preventivno – represivnu akciju „Nadzor školskih autobusa“.

Akcijom se nadziralo ispunjavaju li autobusi propisane uvjete potrebne za sudjelovanje u prometu, propisane uređaje i opremu, dokumentaciju te ispunjavaju li uvjete za organizirani prijevoz djece, javila je varaždinska policija.

– Tijekom nadzora je u 7.20 sati u Petrijancu zatečen autobus kojim su se organizirano prevozila školska djeca, a kojim je upravljao 48-godišnji vozač. Za navedeni je autobus kontrolom dokumentacije utvrđeno kako mu je isteklo važenje prometne dozvole do 15 dana te da je preventivni tehnički pregled istekao u travnju ove godine. Zbog toga je autobus isključen iz prometa te je za danji prijevoz organiziran drugi autobus za organizirani prijevoz djece, nad kojim je obavljena kontrola prije obavljanja prijevoza – izvijestila je PU varaždinska.

Nastavite čitati

Život i društvo

DHMZ: U narednim danima očekuju se visoki vodostaji Mure, Drave i Dunava s ulaskom u mjere obrane od poplava

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

DHMZ, Sektor za hidrologiju – Odjel za hidrološke prognoze, objavio je svoj dnevni bilten za danas, 13. rujna.

Već je proglašeno pripremno stanje obrane od poplave za neke rijeke, ali trenutno ne za one na sjeveru Hrvatske. Najbliže nama pripremno stanje objavljeno je za Savau (Drenje Brdovečko, Preljev Jankomir, Zagreb) i Sutlu (Zelenjak).

– Vodostaji Mure su u porastu s tendencijom porasta, u domeni srednjih i srednje niskih voda. Vodostaji Drave na hidrološkoj postaji Botovo su u kratkotrajnoj stagnaciji i slijedi njihov porast s tendencijom porasta, a dalje do Terezinog Polja su u porastu s tendencijom porasta. Nizvodno do hidrološke postaje Podravska Moslavina vodostaji su u kratkotrajnom opadanju s tendencijom porasta, a dalje nizvodno su u stagnaciji s tendencijom stagnacije. Vodostaji su u domeni srednjih voda. Velike količine oborina koje su u proteklom razdoblju pale na slivnom području susjednih država uzrokuju povećanje protoka rijeka te se u narednim danima očekuju visoki vodostaji Mure, Drave i Dunava s ulaskom u mjere obrane od poplava – objavili su danas stručnjaci DHMZ-a.

Mura je u Murskom Središću jutros u 9 sati bila visoka 270 cm, a pripremo stanje obrane od poplave poplave proglašava se na 330 cm. Od jučer u isto vrijeme ova je rijeka porasla za metar.

U 9 sati je Drava u Varaždinu bila visoka 179 cm, što je porast za 30 cm u odnosu na isto vrijeme jučer.

Plitvica i Bednja također su snažno porasle od jučer ujutro, ali nisu blizu pripremnih mjera zaštite od poplave.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje