Evo kako je državna revizija ocijenila poslovanje Grada Varaždina
Državni ured za reviziju, sukladno Zakonu, obavio je financijsku reviziju Grada Varaždina za 2022. godinu te utvrdio da je poslovanje...
Publikacija “Zdravstveno-statistički ljetopis za 2020. godinu” predstavlja godišnju publikaciju o zdravstvenom stanju stanovništva i radu zdravstva Varaždinske županije. Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije izdaje „Ljetopis“ u kontinuitetu od 1994. godine i tako pruža uvid u zdravstveno stanje stanovništva, organizaciju i kadrovsku strukturu zdravstvene zaštite te korištenje zdravstvenih kapaciteta. Podaci su svakako zanimljivi.
Prirast
Na ukupni broj stanovnika u Varaždinskoj županiji utjecalo je dugogodišnje smanjivanje broja rođenih. Unatrag 40 godina broj živorođenih progresivno se smanjuje, tako da je 1981. godine rođeno 2783-oje djece, dok je 2019. godine rođeno 1439-ero, a 2020. godine 1339-ero djece.
Dugogodišnje smanjivanje nataliteta i fertiliteta u našoj županiji počinje s 1990. godinom, otkad je vidljiv stalni negativni prirodni prirast. Natalitetna stopa je u 2019. godini iznosila 8,18 na 1000 stanovnika, a mortalitetna 12,67 na 1000 stanovnika. Godine 2020. stopa nataliteta iznosila je 7,61 na 1000 stanovnika, a mortaliteta 13,95 na 1000 stanovnika.
Umrli
U 2019. godini stopa prirodnoga kretanja iznosila je –4,50 na 1000 stanovnika, što znači da je bila negativna. Podaci su u 2020. godini još i lošiji, odnosno –6,34 na 1000 stanovnika.
Od bolesti cirkulacijskog sustava umire najveći broj stanovnika Varaždinske županije unatrag zadnje tri promatrane godine, pa je tako bilo i 2020. godine, s udjelom od 41,32 %. Slijedi smrtnost od novotvorina, s 22,74 %, a pojavom nove bolesti uzrokovane koronavirusom, smrtnost od te bolesti došla je na treće mjesto, s udjelom od 11,8 %. Zatim slijede endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma, na koje otpada 6,56 %, a ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka zastupljene su s 4,20 % u smrtnosti u Varaždinskoj županiji.
– Struktura stanovništva prema popisu 2011. godine pokazuje da je stanovništvo naše županije u trendu progresivnog starenja, budući da je udio starijih od 65 godina dosegao 16,8 % (1971. godine 9,5 %), a udio mlađih od 14 godina smanjen je na 15,4 % (1971. godine 24,3 %).
U 2019. godini na području naše županije umrlo je ukupno 2230 osoba, a 2020. taj broj je nešto veći, 2454. Broj umrlih proporcionalno raste s godinama starosti. U 2019. godini umrle su 1804 osobe starije od 65 godina te čine 80,90 % svih umrlih, a 2020. godine umrle su 1988 osobe starije od 65 godina, što je 81,01 % od ukupno umrlih te godine – objavio je ZZJZ Varaždinske županije.
Pozitivni prirodni prirast su 2020. imale samo općine Petrijanec, Breznički Hum i Klenovnik. Općina Petrijanec tako je imala četvero više rođenih od umrlih.
Prema podacima za 2019. godinu, žene koje su rađale najčešće su bile u dobi između 30 i 39 godina, njih 683. Ipak, iste su godine rodile 42 žene u dobi između 15 i 19 godina.
Zaposleni
Krajem 2020. godine u sustavu zdravstva Varaždinske županije bila su stalno zaposlena 3402 djelatnika, pokazuju podaci ZZJZ-a Varaždinske županije. Od njih je 2513 zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika (73,13 %), 227 administrativnih, a 662 su tehnički djelatnici, što znači da je udio administrativno-tehničkog osoblja u ukupnom broju zaposlenih 26,13 %.
U strukturi zaposlenih najviše je zdravstvenih djelatnika sa srednjom stručnom spremom, 37,54 %, a liječnici čine 13,05 % od ukupno zaposlenih.
Najviše je zaposlenih u Općoj bolnici Varaždin, ukupno njih 1278.
Liječnici i lijekovi
Kada je 2020. godine počela epidemija koronavirusa, mnogi su se pacijenti žalili da ne mogu stupiti u kontakt sa svojim obiteljskim liječnikom. Zanimljivo je pogledati što o tome pokazuju brojke ZZJZ-a Varaždinske županije.
Broj korisnika zdravstvene zaštite 2020. godine u Varaždinskoj županiji iznosio je 137.279, a oni su ostvarili 1,8 milijuna kontakata s liječnicima obiteljske medicine. Odnosno, u prosjeku to ispadne 13,09 kontakata po korisniku.
Odrađeno je 361.390 pregleda i 506.196 savjetovanja.
U ordinacijama obiteljske medicine Varaždinske županije iste je godine zabilježeno 294.675 izdanih uputnica. Na konzilijarne preglede (prve i kontrolne) u Varaždinskoj županiji upućeno je 86.535 korisnika, što je 29,4 % od ukupno izdanih uputnica.
Pacijenti iz djelatnosti obiteljske medicine najčešće se upućuju na dijagnostičke pretrage, kako na nivou Republike Hrvatske, tako i u Varaždinskoj županiji.
Najčešće prepisivani lijekovi u ordinacijama obiteljske medicine u Varaždinskoj županiji u 2020. godini bili su anksiolitici, na koje otpada 9,1 % svih propisanih lijekova. Anksiolitici su lijekovi koji otklanjaju osjećaj straha i napetosti te izazivaju osjećaj zadovoljstva i uravnoteženosti. Anksiolitike, zajedno sa sedativima i hipnoticima, ubrajamo u depresore središnjega živčanog sustava.
Župa Veliki Bukovec obilježila je proteklog vikenda 50. obljetnicu od izgradnje filijalne kapele Uzvišenja sv. Križa u Dubovici.
Uoči obljetnice kapela je obnovljena, a blagoslovljena je na nedjeljnoj svetoj misi koju je predslavio mons. Josip Mrzljak, umirovljeni varaždinski biskup.
Ni kiša i niske temperature nisu spriječile mnoštvo vjernika da se okupe u šatoru u blizini kapele. Župnik Josip Vidović zahvalio je vjernicima koji su se okupili, kao i svima koji su pripomogli da se kapela obnovi.
– Ni ova kiša nije nam pokvarila dan i lijepo je biti ovdje. I ta kiša je dar od Boga nakon suše – rekao je uvodno župnik Josip Vidović.
Okupljenima se obratio i načelnik Općine Veliki Bukovec Franjo Vrbanić.
– Inicijativa za izgradnju kapele potekla je od našeg pokojnog župnika Ivana Lončara. No, župnik to nije mogao sam, već su pomogli mještani. Na mjestu gdje je sada kapela nekad je bila šikara. Sada tu stoji obnovljena crkva i zahvaljujem svim mještanima i svim župljanima koji su donacijama ili na bilo koji način pomogli u izgradnji, a sada i obnovi ove kapele – rekao je načelnik Vrbanić.
Mons. Josip Mrzljak, umirovljeni varaždinski biskup također se prisjetio kako je nastala ova inicijativa da se kapela izgradi. Pozdravio je vjernike koji su se okupili u šatoru kod kapele.
– Danas smo se okupili u ovom šatoru, ali Crkva smo mi, Crkva je živa zajednica Božjega naroda. Sjećam se župnika Lončara, tada sam bio kapelan u Koprivnici. Razgovarali smo kako će tu graditi kapelu. Prošlo je već 50 godina od izgradnje. A crkve i kapele se grade tamo gdje je živa Crkva. Zato, kad blagoslivljamo ovu obnovljenu kapelu, zapravo želimo blagosloviti sve vas, kao i sve one koji su pomagali u izgradnji i time ugradili dio sebe, bez obzira jesu li darovali materijalno ili snagu svoga rada. Puno toga je ugrađeno u kapelu, a to je samo znak da je ovo živa Crkva – poručio je mons. Josip Mrzljak.
Berba grožđa običaj je koji je u Murskom Središću posebno aktualan bio osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, a uz pomoć udruga s područja Murskog Središća i gospodarstvenika ponovo će se aktualizirati u nedjelju, 22. rujna, ulicama grada.
Povorka će krenuti u 16.00 sati od parkirališta u Ulici Antuna Mihanovića, pa preko Martinske ulice u najstariju ulicu, Ulicu Matije Gupca. Svi uzvanici predstavit će se na pozornici ispred gradske uprave, a nakon toga otići u Sokolski dom gdje se priprema zabava za sve uzvanike.
Pozivamo i sve vas građane da svojim prisustvom uveličate buđenje jednog starog običaja s novim elementima. U privitku šaljemo i fotografije Berbe grožđa iz 1995. koje je ustupio ondašnji načelnik Antun Šimunić, poručili su organizatori.