Povežite se s nama

U fokusu

Objavljeno je koliko će od travnja poskupjeti plin za kućanstva

Objavljeno:

- dana

Hrvatska energetska regulatorna agencija (Hera) objavila je u petak da će plin za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe plinom od početka travnja prosječno poskupjeti za oko 16 posto.

Bez Vladinih mjera poskupljenje bi iznosilo oko 77 posto.

Upravno vijeće Here je na sjednici održanoj početkom tjedna (7. ožujka) donijelo Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2022. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023., kao i Odluku o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu plinom za krajnje kupce koji nisu kućanstvo za razdoblje od 1. travnja 2022. do 30. lipnja 2022.

Odluke su u petak objavljene u današnjim Narodnim novinama, a nakon toga je Hera na svojim internetskim stranicama objavila i opširno priopćenje o poskupljenju plina.

Iz Here navode da se, temeljem Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, krajnja cijena plina za javnu uslugu opskrbe plinom sastoji od tri komponente – troška nabave plina, troška distribucije plina i troška opskrbe plinom, a iskazuje se kroz tarifnu stavku za isporučenu količinu plina (Ts1) i fiksnu mjesečnu naknadu (Ts2).

Trošak nabave plina veći za 141 posto

Trošak nabave plina odražava cijenu plina na referentnom plinskom tržištu i predstavlja veleprodajnu komponentu u strukturi krajnje cijene opskrbe plinom.

– Primjenom odgovarajuće formule iz Metodologije, a prema podacima s TTF tržišta (cijene terminskih ugovora ‘TTF Price Assesment – Summer 22’ i ‘TTF Price Assesment – Winter 22’, objavljenima od 1. travnja 2021. do 28. veljače 2022.), trošak nabave plina za razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. iznosi 0,3425 kune po kilovatsatu (kn/kWh), što predstavlja povećanje od 141 posto u odnosu na trošak nabave plina koji u razdoblju do 31. ožujka 2022. iznosi 0,1422 kn/kWh (Odluka do 31. ožujka 2022., NN 141/21 i 147/21) – naveli su iz Here i dodaju:

– Trošak distribucije plina je za svaku regulacijsku (kalendarsku) godinu 3. regulacijskog razdoblja 2022.-2026., zasebno za svako distribucijsko područje, određen Odlukom o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina (NN 141/21 i 32/22), a trošak opskrbe plinom određen je temeljem provedenog javnog natječaja za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge opskrbe plinom (zasebno za svako distribucijsko područje). Trošak opskrbe plinom ostaje nepromijenjen u troipolgodišnjem razdoblju za koje je natječaj proveden (od 1. travnja 2021. do 30. rujna 2024.), odnosno ostaje utvrđen u istim iznosima kao i prema važećoj Odluci do 31. ožujka 2022. (NN 141/21 i 147/21) – stoji u priopćenju.

Ublažavanje porasta cijene plina

S obzirom na rast troška nabave plina (za 141 posto), navodi se dalje u tekstu, krajnja cijena plina prema njihovoj ovotjednoj odluci prosječno raste (bez PDV-a) za 77 posto, ali je taj porast u konačnici znatno ublažen vladinim mjerama.

– Nove cijene plina za krajnje kupce kategorije kućanstvo koji koriste javnu uslugu opskrbe plinom u regulacijskoj godini 2022./2023. izmijenjene su u odnosu na trenutno važeće cijene plina zbog promjene troška nabave plina, pri čemu prosječno povećanje krajnje cijene plina, bez PDV-a, od 1. travnja 2022. prema Odluci iznosi 77 posto – navodi Hera.

Naime, do 31. ožujka ove godine prosječna krajnja cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj (bez PDV-a) iznosi 0,2607 kn/kWh (sastoji se od troška nabave od 0,1422 kn/kWh, prosječnog troška distribucije od 0,0592 i prosječnog troška opskrbe od 0,0593 kn/kWh). 

No, s obzirom na već spomenuti rast troška nabave plina na 0,3425 kn/kWh, i bez promjene troškova distribucije i opskrbe, prosječna krajnja cijena plina za kućanstva od 1. travnja ove godine raste na 0,4610 kn/kWh (sve su cijene bez PDV-a), ili za 77 posto. 

– Najmanji porast od 62 posto na distribucijskom području operatora distribucijskog sustava Energo, Rijeka, gdje je opskrbljivač u obvezi javne usluge Gradska plinara Zagreb-Opskrba, dok je najveći porast od 89 posto na dijelu distribucijskog područja operatora distribucijskog sustava HEP-Plin (gradovi Daruvar i Grubišno Polje te općine Sirač, Končanica, Dežanovac), gdje je opskrbljivač u obvezi javne usluge Zagorski metalac. Značajno povećanje troška nabave plina posljedica je kontinuiranog uzlaznog kretanja cijena plina na europskim plinskim tržištima koje je započelo u drugom tromjesečju 2021., zbog čega trgovci plinom posljedično nabavljaju plin po značajno višim cijenama nego što je bio slučaj u prethodnim godinama. Stoga se navedeni porast veleprodajnih cijena odražava i na maloprodajno tržište plina u Republici Hrvatskoj – ističu iz Agencije.

Koje je mjere donijela Vlada i na koga se odnose?

Sredinom veljače Vlada je predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata koji uključuje potpore za trošak plina kućanstvima, porezna rasterećenja, socijalne naknade za građane u riziku od energetskog siromaštva i jednokratne naknade namijenjene umirovljenicima.

Između ostalog, paket obuhvaća izmjene zakona o PDV-u kojim se od 1. travnja stopa PDV-a na plin smanjuje s 25 na 5 posto te odluku o subvencioniranju cijene plina kojom se uvodi potpora od 0,10 kn/kWh svim kućanstvima koja koriste plin.

– Paket mjera Vlade Republike Hrvatske značajno će ublažiti porast cijene plina, te će za krajnje kupce kategorije kućanstvo koji koriste javnu uslugu opskrbe plinom rezultirati povećanjem cijene plina s PDV-om prosječno za sva distribucijska područja za oko 16 posto – rekli su iz Agencije. 

Prema podacima Here, do kraja ožujka ove godine prosječna krajnja cijena plina za kućanstva u sustavu javne usluge s važećim PDV-om od 25 posto iznosi 0,3259 kn/kWh, a bez mjera Vlade i uz stopu PDV-a od 25 posto porasla bi na 0,5763 kune. Uz sniženje PDV-a na 5 posto te uz potporu od 0,10 kn/kWh, kućanstva u sustavu javne usluge opskrbe plinom će od početka travnja plin plaćati po prosječnih 0,3791 kn/kwh. 

– Napominjemo kako se vladin paket mjera odnosi na kućanstva koja kupuju plin po reguliranim uvjetima od opskrbljivača u obvezi javne usluge, ali i na kućanstva koji plin kupuju slobodno na tržištu. Za kućanstva s tržišnim ugovorima utjecaj paketa mjera na postotnu promjenu cijene ovisit će prvenstveno o cijeni plina koja je definirana ugovorom – navode u priopćenju i podsjećaju da je za zajamčenog opskrbljivača plinom u Hrvatskoj (obvezna javna usluga opskrbe plinom prema reguliranim uvjetima krajnjem kupcu, koji je pod određenim uvjetima ostao bez opskrbljivača) za razdoblje od 10. ožujka 2022. do 30. rujna 2024. odlukom određen HEP-Plin, Osijek. 

– U slučaju aktiviranja zajamčene opskrbe plinom, krajnja cijena zajamčene opskrbe za krajnje kupce koji imaju pravo na javnu uslugu opskrbe plinom (kućanstva) utvrđuje se u iznosu jednakom krajnjoj cijeni za javnu uslugu opskrbe plinom koje je za opskrbljivača u obvezi javne usluge na pojedinom distribucijskom području donijela Hera sukladno Odluci – stoji još u priopćenju.

Hera je na ovotjednoj sjednici također donijela odluku o Odluka o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu plinom za krajnje kupce koji nisu kućanstvo (poduzetništvo) za iduće tromjesečje odnosno razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja ove godine. 

U fokusu

Radnici nisu na poslu, ali novi član Uprave Dobiš optimističan: Vjerovnici izrazili pozitivnu namjeru da podrže Varteks

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

O cijeloj situaciji u Varteksu kontaktirali smo novog člana Uprave te tvrtke Dražena Dobiša.

Porezna uprava ˝u tišini˝ ovršila Varteks, hoće li vjerovnici postići dogovor s HBOR-om?

Potvrdio nam je da radnici prošlog tjedna nisu bili na poslu te im je godišnji produžen do ponedjeljka.

– Radnici su se vratili na posao u srijedu 17. kolovoza, no zbog situacije u Varteksu, blokada računa od strane Porezne uprave i Grada Varaždina, a iz straha za moguću neisplatu plaća za srpanj, odbili su početi s radom i zatražili produžetak godišnjeg odmora do ponedjeljka 22. kolovoza, što sam im i odobrio – kaže nam Dobiš. Navodi i kako je politika minimalnih plaća u Varteksu prisutna već dugi niz godina, više od jednog desetljeća.

Upitali smo ga i je li upoznat s informacijama da je prošlog četvrtka održan sastanak vjerovnika u HBOR-u.

– Na sastanku vjerovnika održanom u četvrtak 18.08. svi prisutni vjerovnici izrazili su pozitivnu namjeru da podrže Varteks, pregovori su i dalje u tijeku – kaže Dobiš.

Kaže i da uskoro planira sazvati sastanak s najvećim dioničarima.

– Osobno nisam u kontaktu sa najvećim dioničarima, no namjera mi je u najskorijoj budućnosti, ako okolnosti dopuste, zakazati sastanak s njima – najavljuje Dobiš. Što se tiče mogućeg štrajka, vjeruje da do njega neće doći.

– Držim da su svi radnici Varteksa duboko svjesni situacije u kojoj se nalazimo i da bi mogući štrajk vrlo vjerojatno označio i kraj – kaže nam član Uprave.

Nastavite čitati

U fokusu

Dukat po sedmi put podigao otkupnu cijenu mlijeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S ciljem očuvanja proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cijenu mlijeka. Tako će od 1. listopada Dukat za svaku predanu litru mlijeka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno ukupno 95 lipa više od početka godine.

Otkupna cijena mlijeka ovim će povećanjem biti čak 40 posto veća u odnosu na lanjski listopad.

– Za povećanje otkupne cijene mlijeka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milijun kuna kako bismo našim kooperantima barem dijelom kompenzirali strelovit rast ulaznih troškova i cijene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti prenijeti povećane troškove u proizvodnji mlijeka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mlijeka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bismo očuvali njihove farme, no industrija ne može samostalno riješiti probleme u primarnoj proizvodnji mlijeka koja je na koljenima – istaknuo je direktor Dukata Duško Glišić te dodao kako vjeruje da država može, po uzoru na druge zemlje Europske unije, farmerima barem dijelom nadoknaditi rast ulaznih troškova putem dodatnih plaćanja i tako održati proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama. 

Primarna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U posljednjih deset godina smanjena je za gotovo 30 posto, a posebno je alarmantan podatak da domaćom proizvodnjom mlijeka podmirujemo manje od 50 posto vlastitih potreba za mlijekom i da smo kao zemlja  prehrambeno ovisni o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje