Povežite se s nama

U fokusu

Obnovljivim izvorima energije do održivog razvoja i prihvatljivijih cijena?

Objavljeno:

- dana

Na naplatu su tijekom zadnjih nekoliko mjeseci počele stizati posljedice sveprisutne pandemije.

Hrvatsku je, kao uostalom i okolne zemlje, zapljusnuo val poskupljenja. Uslijed otvaranja ekonomskih aktivnosti nakon velikog zatvaranja porasla je potražnja za raznim vrstama robe i usluga. To je pak uzrokovalo povećanje cijena, a sustigla nas je i inflacija, što je dovelo do velikog udara na ionako (pre)mali standard prosječnoga građanina.

Vidljivo je to u raznim područjima djelatnosti – od građevinarstva, pri čemu su neki materijali poskupili i za 100 posto, do energetskog sektora, koji je izazvao posebnu zabrinutost među hrvatskim stanovništvom. Gorivo je, naime, nedavno dostiglo povijesno rekordne cijene, a više stoje i struja i plin. Na cijenu električne energije pritom je djelomično utjecala i klima, to jest suša dužeg trajanja, kao i skupoća energije iz obnovljivih izvora.

Na cijene benzina i dizela, koji su premašili i granice od 11,5 kuna, reagirala je Vlada te na 30 dana uredbom ograničila njihove cijene: litra benzina tako ne može stajati više od 11,1 kunu, dok ista količina dizela ne može biti skuplja od 11 kuna. O rekordnoj nabavnoj cijeni plina nedavno se pak posredno očitovao i direktor tvrtke Međimurje plin Nenad Hranilović. Tvrtka je svojim korisnicima uputila priopćenje u kojem su ih upozorili da štede plin tijekom četiri dana, od 15. do 18. listopada. Naime, Podzemno skladište d.o.o. zbog HD mjerenja obustavilo je povlačenje prirodnog plina iz skladišta.

– Istovremeno je nabavna cijena plina na rekordnim razinama (više od 100 eura/MWh), tako da ne želimo stvarati dodatne troškove našim kupcima – stoji u priopćenju. Država se pritom barem privremeno u nekim segmentima ponaša kao korektivni faktor, no samo prema građanima, napominju neki od kritičara. Dražen Oreščanin iz Udruge “Glas poduzetnika”, na primjer, smatra da “Vlada populistički drži cijene energenata za građanstvo netaknutima”, dok je električna energija za poduzetnika skuplja 40 do 60 posto, piše Al Jazeera.

Predsjednik Udruge “Međimurski potrošač”, Zlatko Polišanski

Iz Udruge za zaštitu potrošača “Međimurski potrošač” pak naglašavaju da poskupljenja najviše utječu na najugroženiji, izrazito značajan dio populacije – onaj na rubu siromaštva.

– Komentari potrošača koji dolaze po razne upite u Udrugu jako su negativni. Nakon što je, primjerice, INA objavila da će nakon Vladine uredbe o ograničavanju cijene naftnih derivata na 30 dana neke vrste goriva prodavati samo do isteka zaliha, ljudi se pitaju – kako jedna kompanija može praktički ucjenjivati Vladu? – rekao nam je Zlatko Polišanski, predsjednik Udruge. Ova naftna kompanija, naime, objavila je da neće biti u mogućnosti kontinuirano opskrbljivati maloprodajna mjesta premium gorivima.

Održivi razvoj

Pogledamo li dugoročne planove za razvijanjem i iskorištavanjem energetskih potencijala na području sjevera Hrvatske, najveća se nada polaže u politiku održivog razvoja, odnosno iskorištavanje obnovljivih izvora, očuvanje okoliša prilikom tog iskorištavanja i povećanje kvalitete života svakog pojedinca. Raduju stoga vijesti poput one koja je nedavno odjeknula u medijima o planiranoj izgradnji geotermalne elektrane na području Merhatovca, mjesta u sastavu Općine Selnica.

Geotermalna energija obnovljivi je izvor energije, a po iskorištavanju takve energije vjerojatno je najpoznatiji Island. O budućnosti razvoja sličnih izvora i mogućem pozitivnom utjecaju na standard građana razgovarali smo s ravnateljem Regionalne energetske agencije Sjever Ivanom Šimićem, dipl. ing. REA-u Sjever osnovali su gradovi Varaždin, Koprivnica i Virovitica 2009. godine u okviru programa “Intelligent Energy Europe”.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjever, dipl. ing. Ivan Šimić

– Činjenica je da su cijene energenata, posebno električne energije i plina, u posljednjih godinu dana brzo porasle, no o tome se intenzivno počelo pisati u zadnjih mjesec dana, jer se bliži zima pa troškovi grijanja počinju opterećivati kućne budžete. Međutim, za razliku od cijena električne energije i plina za građane, koje su u velikoj mjeri još uvijek regulirane i ostat će na ovim razinama još kraće vrijeme, poduzetnici ova poskupljenja već uvelike osjećaju, jer oni energente nabavljaju na tržištu i zbog toga najavljuju poskupljenja svojih proizvoda i usluga. Ne treba smetnuti s uma ni javni sektor koji također energente nabavlja na tržištu i za njih će također doći do povećanja troškova.

Prema najavama analitičara, cijene plina trebale bi se ipak sljedeće godine vratiti u “realne” okvire, no vrlo vjerojatno cijene proizvoda neće pratiti taj trend. Zbog svega navedenog, sasvim je prirodno zapitati se na koji način je moguće smanjiti ili barem donekle kontrolirati troškove energenata, bilo kod kuće ili u poslovnim procesima – kaže Šimić.

Sjever Hrvatske bogat je hidropotencijalom koji je uvelike iskorišten putem hidroelektrana na Dravi, dodaje, no veći pomaci na tom polju, kako sada stvari stoje, neće se dogoditi u skorije vrijeme, jer su projekti novih velikih hidroelektrana zaustavljeni, a projekti malih hidroelektrana (na primjer, na Bednji) također su kompleksni i rizični za investitore.

Toplinsko bogatstvo

– Potencijal dubinske geotermalne energije poznat je već više od 40 godina, otkad je INA intenzivno istraživala Međimurje i Podravinu u potrazi za naftom i plinom, no do razdoblja od zadnjih deset godina nije bilo značajnih pomaka na polju iskorištavanja tog potencijala. Razlog tome je, prije svega, bila neisplativost projekata zbog relativno niskih cijena plina i struje i velikog rizika za ulaganje u takve projekte. Tek s uvođenjem subvencioniranja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije započeo je lagani razvoj geotermalnih projekata, prije svega na lokacijama za koje već postoje bušotine i dosta podataka o bušotinama i prostoru koji okružuje bušotine.

Najveći i najpoznatiji projekt iskorištavanja geotermalne energije za proizvodnju struje je onaj u Velikoj Cigleni pokraj Bjelovara, gdje je turski investitor izgradio postrojenje. Drugi projekt koji je, nažalost, upao u probleme projekt je poduzeća AAT Geothermae u Draškovcu u Međimurju, međutim prije nekoliko mjeseci projekt je dobio dodatno financiranje iz Europske unije pa valja vidjeti kako će se dalje razvijati. Od ostalih projekata koji obećavaju vrijedi spomenuti Merhatovec i Mali Bukovec, a tome treba dodati i projekt koji u susjednoj općini Legrad razvijaju (također) turski investitori.

Ilustracija

Temeljni problem geotermalnih projekata je još uvijek veliki rizik za investitore, jer cijena struje koju mogu proizvoditi bez subvencioniranih tarifa nije konkurentna, a dodatni problem je da često toplinsku energiju geotermalne vode ne mogu adekvatno iskoristiti, jer ne postoje potrošači (toplice, proizvodni procesi u tvornicama, grijanje prostora, staklenički uzgoj povrća itd.) u blizini bušotina, a dodatna prodaja toplinske energije značajno poboljšava isplativost projekta – objašnjava Šimić.

Dakle, duboki geotermalni potencijal je značajan, međutim rizici su još uvijek veliki, razvoj projekata može potrajati godinama, ali zasigurno vrijedi ozbiljno razmatrati takve projekte, osobito na područjima gradova gdje postoji potrošnja. Građani mogu razmišljati o iskorištavanju tzv. plitkoga geotermalnog potencijala putem toplinskih pumpi, nadodaje direktor REA-e Sjever. Takvi su projekti još uvijek relativno skupi i uglavnom se za takve projekte odlučuju oni koji grade nove, energetski učinkovite kuće.

Solarna energija i objedinjena nabava

– Građanima je ipak najdostupnije iskorištavanje sunčane energije, u najvećem broju slučajeva za proizvodnju električne energije, a nešto manje za pripremu tople vode. Troškovi ulaganja u sunčane elektrane neprestano padaju, iako je i ovo tržište pogodilo povećanje cijena svih sirovina. Trenutačno je za građane najzanimljivije ulaganje u sunčane elektrane na krovovima obiteljskih kuća, dok za one koji žive u zgradama još treba pričekati izmjene zakona.

Općenito, u današnje doba, kada inflacija već opasno nagriza vrijednost novca (i štednje), investiranje u sunčane elektrane može imati smisla, čak i bez sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer uštede koje je moguće ostvariti vlastitom proizvodnjom mogu se bez većeg rizika vratiti za otprilike deset godina (negdje kraće, negdje duže, što ovisi o dosta čimbenika).

Neka energetska poduzeća (npr. E-On, Enna) u svojoj ponudi građanima nude elektrane po načelu “ključ u ruke”, no kao i kod svake investicije, preporučujemo da građani prethodno ipak istraže tržište i moguće opcije i rješenja, zatraže “druga” mišljenja jer na taj način mogu uštedjeti dosta. REA Sjever, primjerice, za građane Varaždina nudi besplatno savjetovanje i kod energetske obnove kuća i kod izgradnje sunčanih elektrana – ističe ravnatelj Agencije.

Ovim putem najavljuje i jedan projekt u suradnji s Gradom Varaždinom, koji će, kako naglašava, pomoći građanima u početnoj fazi mogućeg ulaganja u sunčane elektrane, o čemu će više riječi biti krajem ove ili početkom sljedeće godine. REA Sjever za javnu upravu provodi i postupak objedinjene nabave električne energije i plina pa dosta prate kretanje cijena energenata na tržištu. Svi koje zanima čime se još bave mogu ih pratiti na Facebooku.

Preostaje nam da vidimo kako će se cijene nadalje kretati i kako će Vlada reagirati, no i sami bismo trebali pratiti mogućnosti koje nam se otvaraju, poput subvencioniranja energetskih obnova, ulaganja u solarne panele i sličnih mjera, odnosno tehnologija.

U fokusu

Lokalni referendum u Ivancu može propasti ako se ne odazove dovoljno birača

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivančani izlaze 20. veljače na lokalni referendum na kojem će glasati o temama pripojenja Ivkom-vode Varkomu i dovoza “tuđeg” smeća u Ivanec.

Gradsko vijeće Ivanca jednoglasno podržalo održavanje referenduma o Ivkom-vodi i otpadu u Jerovcu

Zanimljiva je stvar da referendum može ne uspjeti jer odaziv birača nije dovoljan.

Naime, prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave na izbore treba izaći većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave.

– Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum – točna je stavka navedenog zakona.

Ustavnost i zakonitost lokalnog referenduma nadzire Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Naime, lokalni referendum je propao u Pribislavcu 2011. godine kada se glasalo o povjerenju tadašnjoj načelnici. Na referendum je tada izašao 271 birač, što je bilo svega 11,06 % od 2450 upisanih u biračke spiskove.

Odaziv birača

Provjerili smo na Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kakva je izlaznost birača bila na proteklim izborima.

Na lokalnim izborima održanima 2021. godine na području Grada Ivanca bilo je registrirano 11.315 birača, a u prvom krugu ih je za gradonačelnika glasalo 5218, odnosno 46,12 %. U drugom krugi izašlo je još manje birača, samo 40,66 %.

Na lokalnim izborima 2017. godine, izbor gradonačelnika, u prvom i jednom krugu je u Gradu Ivancu izašlo 48,36 % birača.

Ni na lokalnim izborima 2013. godine nije izašla polovica birača. Te je godine u Ivancu bilo 11.118 birača, a u prvom ih je krugu na glasanje za gradonačelnika izašlo 4728, odnosno 42,53 %.

Sličan je bio odaziv Ivančana i na parlamentarnim izborima.

Izborni dan referenduma će pokazati koliko su teme bile važne Ivančanima i koliko će ih izaći na birališta. Ako referendum ne uspije, opet se vraća na odlučivanje predstavničkom tijelu, odnosno Gradskom vijeću Ivanca.

– Uspije li referendum (na glasačke mjesta treba izaći 50 % + jedan birač) i ako građani na njemu kažu NE pripajanju Varkomu i NE smeću, na taj način Ivanec će poslati snažnu političku poruku Vladi i aktualnoj vlasti koja bi, bude li političke volje i mudrosti, nakon toga možda i mogla promijeniti svoje akte – objavljeno je na internetskoj stranici Grada Ivanca.

Nastavite čitati

U fokusu

Izmjenama zakona želi se stati na kraj tome da suđenja traju desetljećima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izgleda da se sudski postupci više neće moći razvlače unedogled, a parnice trajai po dva i tri desetljeća.

Pripremljene su zakonske izmjene u kojima se striktno definiraju rokovi u kojima će suci morati donositi odluke, piše jutarnji.hr. Tri godine će biti najdulji rok u kojemu će sudac morati donijeti prvostupanjsku odluku, a o žalbi će se morati odlučiti u roku od godinu dana.

Ako je posrijedi spor male vrijednosti (to su sporovi vrijednosti do 10.000 kuna, a u trgovačkim postupcima oni do 50.000 kuna), prvostupanjski postupak će se morati okončati u roku od godinu dana, a žalbeni za šest mjeseci.

Radi se o izmjenama Zakona o parničnom postupku koje idu u javno savjetovanje. Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta, a to su tri mjeseca od dana kad je sud primio odgovor na tužbu ili isteka roka za odgovor na tužbu. Pošto zaključi pripremno ročište, sudac će za šest mjeseci morati održati glavnu raspravu.

Rokovi se pooštravaju i za Vrhovni sud.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje