GibiGib

ZAGORJE TEHNOBETON

U Zagorje Tehnobeton bi ovoga utorka trebale stići indikativne ponude za dokapitalizaciju te tvrtke koja je u predstečaju. Zagorje je javni poziv kojim traži strateškog partnera objavilo sredinom siječnja, a prikupljanje ponuda provodi se u dva kruga.

Rok za prvi krug je ovaj tjedan, a za drugi, u kojem bi trebale biti dostavljene obvezujuće ponude, u utorak 24. veljače. Strateški partner trebao bi postati većinski vlasnik Zagorje Tehnobetona, odnosno, “ako strateški partner uvjetuje, osigurat će mu se minimalno 75 posto dionica s pravom glasa, čime su osigurana potpuna upravljačka prava”. U Zagorje smo uputili upit da li je i koliko ponuda pristiglo na javni poziv za dokapitalizaciju, no do zaključenja broja odgovor nismo dobili.

Kriza i uhićenje

Zagorje Tehnobeton u svojim je najboljim poslovnim godinama zapošljavalo oko 850 ljudi i imalo realizaciju veću od milijardu kuna, no na poslovanje firme 2011. godine počinje značajno utjecati kriza građevinskog sektora u regiji. Dvije godine kasnije najprije zbog varaždinske korupcijske afere, a onda i zbog afere Remorker, uhićen je i direktor Zagorja Miroslav Bunić, koji je godinama vodio tvrtku, što je također utjecalo na imidž i poslovanje tvrtke.

 

Na poslovanje tvrtke 2011. godine počinje značajno utjecati kriza građevinskog sektora u regiji

Bunić je u studenom 2013. godine dao ostavku na mjesto predsjednika Uprave Zagorje Tehnobetona, a novo vodstvo počinje s restrukturiranjem firme, ali i s otpuštanjem radnika. Krajem svibnja prošle godine u firmi su radila 673 radnika, a uprava je lani nastavila s “aktivnostima kojima se osigurao optimalan broj zaposlenika na razini od 362, odnosno smanjenje od 401 zaposlenika u odnosu na 2013. godinu”, kako se navodi u planu financijskog i operativnog restrukturiranja u predstečajnoj nagodbi. Zadnji val otpuštanja, kako doznajemo u sindikatu, bio je u prosincu prošle godine, kada je iz Zagorje Tehnobetona otišlo više od 130 ljudi.

Na čekanju

– Za nova otpuštanja ne znam, no ovih je dana, kako mi se čini, rok za isplatu otpremnina. Ako im otpremine ne budu isplaćene, ljudi moraju dobiti ovršne isprave, kako bi s njima mogli otići u FINA-u. No, ako je tvrtki blokiran račun, moraju čekati. Osim toga, za vrijeme predstečaja, tvrtka im također ne mora isplatiti otpremine, već moraju čekati svoj red – kaže Mladen Zemljić, regionalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske.
U Zagorju smo pokušali doznati hoće li i koliko ljudi ostati bez posla, s obzirom na proces restruktiranja i kolike ih otpremnine očekuju, no ni taj odgovor nismo dobili. U planu restrukturiranja, inače, piše da se troškovi otpremnina za zbrinjavanje radnika procjenjuju na oko 10 milijuna kuna, koje tvrtka mora osigurati iz tekuće likvidnosti i/ili dokapitalizacije.

 

Strateški partner trebao bi postati većinski vlasnik Zagorje Tehnobetona

Ako će se sve odvijati prema onome kako je u tom planu napisano, broj radnika, u odnosu na sadašnje stanje, trebao bi se povećati.
– Temeljem analiza ugovorenih projekata građevinske djelatnosti i narudžbi u proizvodnoj djelatnosti, za razdoblje od 2015. godine utvrđena je potrebna brojnost na razini od 430 zaposlenika – piše u planu restrukturiranja.

Gubitak 148 milijuna kuna

Prema financijskom izvješću za 2013. godinu, objavljenom na stranicama sudskog registra, Zagorje Tehnobeton te je godine ostvario je poslovne prihode u iznosu od 547,7 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 43,6 posto u odnosu na 2012. godinu. Glavnina prihoda ostvarena je izgradnjom hotelskih kompleksa (hotel Eden u Rovinju, hotel Materada Poreč), trgovačkih centara (Kika Žitnjak, Bauhaus Zadar, poslovni centar Varkom, Kaufland Jablanska), objekata javne nabave (istočna obilaznica oko Varaždin), stambenih objekata (POS Klara Zagreb, POS Varaždin i Opatija), zatim prihodi ostvareni na izgradnji infrastrukture na autocestama (AC Vrbovec –Bjelovar), sportskih centara (Jalžabet), škola (Tomislav Špoljar Varaždin). Na inozemnom tržištu ostvaren je ukupan prihod u iznosu 46,2 milijuna kuna i to najvećim dijelom na austrijskom tržištu, 19 milijuna te na Kosovu 8,8 miljuna kuna. Neto gubitak za 2013. godinu iznosi 148 milijuna kuna, dok je 2012. godine gubitak bio mnogo manji i iznosio je 34,4 milijuna kuna.

 

Izvor:
Foto:

Komentari

Komentara