Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Uzroci kardiovaskularnih bolesti su mnogobrojni: od pušenja, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, pretilosti, nepravilne prehrane, tjelesne neaktivnosti, do zagađenja zraka.

U vrijeme pandemije COVID-19, osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti izložene su dvostrukoj prijetnji. Imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane COVID-om, ali također su u strahu tražiti pomoć vezano za svoje postojeće kardiovaskularne probleme.

Živimo u jedinstvenim vremenima bez presedana. Pandemija COVID-19 stavila je u prvi plan zdravstvene djelatnike, zdravstvene sustave te našu osobnu odgovornost za vlastito zdravlje i zdravlje ranjivih skupina društva.

Ovogodišnji Svjetski dan srca se obilježava 29. rujna uz slogan: «Koristi srce», kojim se svi pozivaju da prigodom obilježavanju ovog dana obećaju sebi i svima oko sebe da će živjeti zdravijim načinom života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.

Hrvatska

Kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22.020 osoba, odnosno 42,5% ukupno umrlih, objavio je Hrvatsi zavod za javno zdravstvo. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9% umrlih žena (12.673) 36,9% umrlih muškaraca (9347). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 15,4% (7965) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 10 % (5180) u ukupnom mortalitetu.

U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 292/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope KV smrtnosti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 315/100.000, a za zemlje EU 190/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 97-565/100.000. (Francuska-Bugarska).

Iako je zadnjih petnaestak godina i u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB-a, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB-om ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije, međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.