Hrvatski dan moždanog udara i ove se godine obilježio 21. lipnja. Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što za posljedicu ima oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. No, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu, kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskoga moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, iznenadne smetnje govora (otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora), iznenadne smetnje vida (naglo zamagljenje ili gubitak vida), iznenadne smetnje u hodu (nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže), vrtoglavica te iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Hrvatska
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5180 osoba, odnosno 10 % svih umrlih. Od toga je 2191 umrli muškarac (8,6 % svih umrlih muškaraca) i 2989 umrlih žena (11,3 % svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba, odnosno 4,4 % ukupno umrlih ove dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina, gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi oko 12 do 13 tisuća osoba.
U posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019. godine) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od moždanog udara u Hrvatskoj, koja je s 251,4/100.000 u 2000. pala na 98,8/100.000 u 2019. godini, što je izraženije za dobnu skupinu od 0 do 64 godine.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom šestome mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska, a s najnižom Švicarska.
Većina moždanih udara može se spriječiti
Moždani udar može se dogoditi bilo komu, bilo kad i bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije, navodi HZJZ.
Prvi korak u prevenciji je identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike te smanjiti vlastiti rizik pridržavajući se preporuka stručnjaka.
Stoga prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija. Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte. Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća. Ograničite konzumaciju alkohola. Nemojte pušiti, a ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja. Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Čimbenici na koje ne možemo utjecati su životna dob, spol i obiteljska sklonost.