Povežite se s nama

Kultura

Od rodne Orehovice i Varaždina – esperantom do kraja svijeta!

Objavljeno:

- dana

Spomenka Štimec

Po preporuci UNESCO-a i uz pokroviteljstvo Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, 2017. godina proteći će u znaku obilježavanja 100. obljetnice smrti Lazara Ludviga Zamenhofa, tvorca međunarodnog jezika esperanta; osim toga, ove se godine obilježava i 130. obljetnica stvaranja esperanta.

Stoga kao da doista nema boljeg načina otvoriti ovu kulturnu godinu nego prilogom o hrvatskoj esperantistici Spomenki Štimec, a dodatni povod njezina je netom objavljena knjiga pripovijedaka, sjećanja i putopisa Dom u Srednjoj Europi.

– Moj tata je iz Goričana, a mama potječe iz obitelji pl. Beloševića iz Hrašćine. Njezino prvo učiteljsko radno mjesto “po dekretu” 1945. bila je međimurska Orehovica, gdje sam i ja rođena i gdje sam krenula u osnovnu školu. Kupili smo “grunt” u Varaždinu, gdje su roditelji sagradili kuću i gdje sam završila osnovnu školu i Gimnaziju. Mamin djed Stjepan pl. Belošević, hrašćinski bilježnik, kupio je nakon Prvoga svjetskog rata od Strossmayerove obitelji Adrowski-Unukić kuriju u Hrašćini, koja je stotinjak godina u posjedu obitelji, i ova pradjedova adresa je 75 godina nakon njegove smrti i moja zagorska adresa. A kako sam pak radni vijek odradila u Zagrebu, Zagreb je, naravno, glavni grad te moje Srednje Europe – objašnjava.

Iako, dakle, posve ukotvljena u sjevernohrvatski dio Srednje Europe, Spomenka Štimec proputovala je gotovo cijeli svijet, i to prvenstveno zahvaljujući – esperantu! Autorica je desetak knjiga izravno napisanih na esperantu, a objavljuje širom svijeta: u Beču, Budimpešti, Paderbornu, Harbinu, Pisi, Rejkaviku, Kini i Japanu… Dobitnica je niza međunarodnih nagrada te je uvrštena u svjetske esperantističke antologije.

Osim kao svojevrsnu mladenačku ljubav, autorica esperanto vidi i kao jedinstveno sredstvo za promicanje hrvatske kulture u inozemstvu. Tako je, primjerice, posredovala kod prevođenja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić na perzijski, japanski, bengalski, kineski, vijetnamski i korejski jezik! Pritom je esperanto poslužio kao “jezik-most”. Naime, kako prevoditelji s hrvatskog na te jezike gotovo da i ne postoje, prvo su Hrvati preveli Hlapića na esperanto, a potom su ga, tek uz neke manje dodatne konzultacije, esperantisti iz Azije znatno lakše preveli na svoje jezike, otvorivši im tako put do više stotina milijuna čitatelja! Možda je upravo to “premošćivanje” danas najvažnija uloga esperanta!

No, koliko god putovala po svijetu, od Južne Amerike do Japana, Spomenka Štimec uvijek se vraća u svoj “dom u Srednjoj Europi”. U knjizi piše i o kuriji u Hrašćini, kojoj je vlasnica i u kojoj je uredila esperantsku knjižnicu. U njoj organizira Susrete esperantskih pisaca i prevoditelja, ali i tzv. Susrete meteorita, jer se Hrašćina pročula po meteoritu koji je 1751. pao u susjedno selo Domovec!

O toj i o drugim sjevernohrvatskim, dakle zavičajnim temama Spomenka Štimec u svojoj knjizi piše toplo i pronicljivo, dok njezini putopisi svakako pripadaju samom vrhu tog žanra u nas. Knjigu Dom u Srednjoj Europi objavili su Hrvatskozagorsko književno društvo iz Klanjca i Esperantsko društvo Trixini iz Hrašćine.

Esperanto u Varaždinu

Varaždin ima veliku esperantističku tradiciju. Donedavno je u gradu djelovalo Esperantsko društvo “Božidar Vančik”, a 15. prosinca osnovano je Esperantsko društvo Varaždin. Za predsjednika je izabran Srećko Radulović, a za dopredsjednicu Snježana Rusman. U organizaciji novog društva već su u tijeku tečajevi esperanta pod vodstvom Siniše Horvat, a zainteresirani se mogu obratiti na na e-mail: [email protected] ili mobitel: 099/8294799.

Izvor:
Foto:

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati

Kultura

Na novoj stranici čakovečkog Ogranka Matice hrvatske čitajte o znanosti, običajima, knjigama, kajkavštini…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sredinom prosinca prošle godine čakovečki Ogranak Matice hrvatske dobio je novu internetsku stranicu. Na adresi maticack.com.hr tako možete čitati o svim aktualnim informacijama, planovima i novostima povezanima s aktivnošću Ogranka.

Što se tiče recentnih vijesti, krajem 2020. međimurska spisateljica Petrana Sabolek u suradnji s Ogrankom odlučila je pokloniti 600 primjeraka svoje slikovnice “Od slova do slova” međimurskim vrtićima i osnovnim školama za Božić. Potkraj godine izašao je i Hrvatski kajkavski kolendar za 2021. godinu, o čemu smo već pisali, a objavljena je i knjiga “Florijan Andrašec – hrvatski kajkavski pjesnik, melograf i kantor” mr. sc. Ivana Zvonara. Knjiga je nastala u suradnji Ogranka, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zavod za znanstveni rad u Varaždinu) i Općine Dekanovec. Urednik izdanja je dr. sc. Vladimir Huzjan.

Krajem siječnja Ogranak je objavio i zbirku aforizama – odnosno, “kajforizama” – Đure Bela. Zbirka sadrži nekoliko stotina aforizama, a nosi naziv “Spameten zapišuvle”. Ilustrirana je šaljivim karikaturama Damira Novaka. Zanima li vas snimka promocije izdanja ili recenzija akademika Dragutina Feletara, i to možete pronaći na stranicama Matice.

Filozofija, povijest, informatika…

Još jedno zanimljivo izdanje koje je dostupno na mrežnim stranicama za skidanje u PDF formatu je i 54. broj časopisa “Hrvatski sjever”.

– Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – kaže glavni urednik “Hrvatskoga sjevera” dr. sc. Krunoslav Mikulan, inače potpredsjednik Ogranka.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život'”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak'”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

Na stranicama je objavljena i poveznica na razgovor s književnicom Verom Zemunić, koji je vodila tajnica Ogranka Anita Novak.

Nastavite čitati