Povežite se s nama

Kultura

Od rodne Orehovice i Varaždina – esperantom do kraja svijeta!

Objavljeno:

- dana

Spomenka Štimec

Po preporuci UNESCO-a i uz pokroviteljstvo Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, 2017. godina proteći će u znaku obilježavanja 100. obljetnice smrti Lazara Ludviga Zamenhofa, tvorca međunarodnog jezika esperanta; osim toga, ove se godine obilježava i 130. obljetnica stvaranja esperanta.

Stoga kao da doista nema boljeg načina otvoriti ovu kulturnu godinu nego prilogom o hrvatskoj esperantistici Spomenki Štimec, a dodatni povod njezina je netom objavljena knjiga pripovijedaka, sjećanja i putopisa Dom u Srednjoj Europi.

– Moj tata je iz Goričana, a mama potječe iz obitelji pl. Beloševića iz Hrašćine. Njezino prvo učiteljsko radno mjesto “po dekretu” 1945. bila je međimurska Orehovica, gdje sam i ja rođena i gdje sam krenula u osnovnu školu. Kupili smo “grunt” u Varaždinu, gdje su roditelji sagradili kuću i gdje sam završila osnovnu školu i Gimnaziju. Mamin djed Stjepan pl. Belošević, hrašćinski bilježnik, kupio je nakon Prvoga svjetskog rata od Strossmayerove obitelji Adrowski-Unukić kuriju u Hrašćini, koja je stotinjak godina u posjedu obitelji, i ova pradjedova adresa je 75 godina nakon njegove smrti i moja zagorska adresa. A kako sam pak radni vijek odradila u Zagrebu, Zagreb je, naravno, glavni grad te moje Srednje Europe – objašnjava.

Iako, dakle, posve ukotvljena u sjevernohrvatski dio Srednje Europe, Spomenka Štimec proputovala je gotovo cijeli svijet, i to prvenstveno zahvaljujući – esperantu! Autorica je desetak knjiga izravno napisanih na esperantu, a objavljuje širom svijeta: u Beču, Budimpešti, Paderbornu, Harbinu, Pisi, Rejkaviku, Kini i Japanu… Dobitnica je niza međunarodnih nagrada te je uvrštena u svjetske esperantističke antologije.

Osim kao svojevrsnu mladenačku ljubav, autorica esperanto vidi i kao jedinstveno sredstvo za promicanje hrvatske kulture u inozemstvu. Tako je, primjerice, posredovala kod prevođenja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić na perzijski, japanski, bengalski, kineski, vijetnamski i korejski jezik! Pritom je esperanto poslužio kao “jezik-most”. Naime, kako prevoditelji s hrvatskog na te jezike gotovo da i ne postoje, prvo su Hrvati preveli Hlapića na esperanto, a potom su ga, tek uz neke manje dodatne konzultacije, esperantisti iz Azije znatno lakše preveli na svoje jezike, otvorivši im tako put do više stotina milijuna čitatelja! Možda je upravo to “premošćivanje” danas najvažnija uloga esperanta!

No, koliko god putovala po svijetu, od Južne Amerike do Japana, Spomenka Štimec uvijek se vraća u svoj “dom u Srednjoj Europi”. U knjizi piše i o kuriji u Hrašćini, kojoj je vlasnica i u kojoj je uredila esperantsku knjižnicu. U njoj organizira Susrete esperantskih pisaca i prevoditelja, ali i tzv. Susrete meteorita, jer se Hrašćina pročula po meteoritu koji je 1751. pao u susjedno selo Domovec!

O toj i o drugim sjevernohrvatskim, dakle zavičajnim temama Spomenka Štimec u svojoj knjizi piše toplo i pronicljivo, dok njezini putopisi svakako pripadaju samom vrhu tog žanra u nas. Knjigu Dom u Srednjoj Europi objavili su Hrvatskozagorsko književno društvo iz Klanjca i Esperantsko društvo Trixini iz Hrašćine.

Esperanto u Varaždinu

Varaždin ima veliku esperantističku tradiciju. Donedavno je u gradu djelovalo Esperantsko društvo “Božidar Vančik”, a 15. prosinca osnovano je Esperantsko društvo Varaždin. Za predsjednika je izabran Srećko Radulović, a za dopredsjednicu Snježana Rusman. U organizaciji novog društva već su u tijeku tečajevi esperanta pod vodstvom Siniše Horvat, a zainteresirani se mogu obratiti na na e-mail: [email protected] ili mobitel: 099/8294799.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Murskome Središću ostale karte za predstavu “Potraga za gusarskim blagom”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Mursko Središće organizira “Ljeto uz Muru” u nešto drukčijem obliku, uz predstave niskog rizika, u kontroliranim uvjetima i uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Nakon što su podijeljene sve ulaznice za Kerekesh Teatar, nestale su i ulaznice za stand up show Vlatka Štampara „Odraslost“, koji je na rasporedu večeras, u petak, 23. srpnja u 20 sati. Ostale su još samo ulaznice za predstavu „Potraga za gusarskim blagom“, koja će se održati u subotu, 24. srpnja u 19 sati u lučici na šetnici. Svi zainteresirani mogu karte podići danas do 14 sati u prostorima Gradske uprave Murskoga Središća.

Kerekeshi predstavom “Imovina” zaključili mini turneju

Nakon što su prethodna dva dana nasmijavali publiku u Murskom Središću predstavama „Ringišpil“ i „Ja, trudnica“, Kerekeshi su svoju mini turneju zaključili predstavom „Imovina“. Smijeh je odzvanjao u jednakoj mjeri kao i prethodnih dana: Kerekeshi su se još jednom potvrdili kao omiljeni zabavljači publike u najsjevernijem gradu Republike Hrvatske.

Gledatelje je posebno zabavljalo i poznavanje lokalne toponimije, čime su dokazali koliko im je stalo publiku ostaviti zadovoljnom.

Nastavite čitati

Kultura

Ivica Dolenec priprema osebujnu izložbu “Poznati pred objektivom”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska “sedma sila” na okupu 1979. godine – Vukotić, Levatić, Fiket, Dolenec, Njegovec, Premuž i Puttar

Svatko tko je posljednjih nekoliko desetljeća ozbiljnije pratio varaždinsku medijsku scenu, nije mogao ne primijetiti iznimno vrijedne fotografije fotoreportera Ivice Dolenca.

Riječ je, podsjećamo, o doajenu varaždinskog novinarstva koji ove godine obilježava 50. obljetnicu profesionalnog bavljenja fotografijom.

Fotografijama “punio” Polet, Vikend, Arenu…

Tijekom višedesetljetne karijere Dolenec je dokazao da bez vrhunske sprege umjetnosti i zanata nema profinjenosti fotografskog umijeća. U njegovu slučaju sve je počelo kao hobi još u osnovnoj školi.

– Kod kuće sam imao i privatni fotolaboratorij s najnužnijom opremom za razvijanje crno-bijelih filmova i fotografija. Još pamtim recepture za pripremu razvijača, fiksira, prekidača tonera i drugih kemikalija u “domaćoj radinosti”. Srećom, moje mladenačke mušice i talent prepoznao je varaždinski fotograf Vjekoslav Plajh. Bio je moj prvi učitelj, ali najviše znanja stječem radeći s Dragutinom Brezovcem i kasnije Stephanom Lupinom. Iznimnu suradnju imao sam i s kolegom Mladenom Merlićem – prisjeća se Dolenec.

Naš sugovornik kao 15-godišnjak odlazi u Zagreb te kao polaznik Grafičke škole počinje suradnju sa studentskim listom Polet.

– Bila je to prekretnica u mom ranom druženju s objektivom i aparatom, pa ubrzo suradnju širim na tada iznimno popularne tjednike Vikend i Arenu. U mojoj profesionalnoj karijeri uzor mi je bio koprivnički novinar, fotoreporter, književnik, publicist i kolumnist Mladen Pavković. U prijateljskim odnosima smo već 45 godina, a iznimnu suradnju ostvarujemo tijekom Domovinskog rata. Slično je bilo i s kolegom Ivicom Baksom – ističe Dolenec, koji je kao ratni reporter najpotresnije fotografije zabilježio 1991. godine u opkoljenom Vukovaru.

Svojom bogatom arhivom dokumentarnih fotografija i nizom izložbi godinama nastoji pridonijeti stvaranju istine o Domovinskom ratu. No, otkrio nam je da trenutno priprema osebujnu fotoizložbu “Poznati pred objektivom”.

Zaustavio povijest

– Publiku uvijek zanima kako se ispred kamera i fotoaparata ponašaju osobe s estrade, političari, umjetnici i obični ljudi. Raditi nekada u medijima bilo je izazovno, inspirativno, zahtjevno, ali manje stresno nego danas. Preminule su mnoge poznate osobe koje sam snimio i intervjuirao, te spomenutom izložbom želim kulturnu javnost podsjetiti na neke od njih. Bit će to još jedna prigoda da znatiželjnici vide što fotograf mora osjetiti i prenijeti snimkama koje nerijetko nastaju u najneobičnijim situacijama – zaključio je Ivica Dolenec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje