Povežite se s nama

U fokusu

Kučanska rampa: od provokacije na Facebooku do ozbiljnog projekta koji se sviđa policiji

Objavljeno:

- dana

Donosimo

Kad je gradonačelnik Ivan Čehok prošlog tjedna na svoj Facebook profil stavio fotografiju idejnog rješenja pružnog prijelaza kolokvijalno nazvanog kučanska rampa, uslijedila je lavina reakcija.

U samo nekoliko dana na stotine Varaždinaca se svim srcem uključilo u raspravu. Komentari su svakojaki: pozitivni, oni manje dobronamjerni ili skroz negativni. Kakvi god da bili, sudeći prema njihovu broju, to je tema koja itekako muči Varaždince.

Iz svih se pravaca mora ulaziti u sve smjerove i izlaziti iz njih, bez semafora i čekanja 

A „rješenje“ zapravo i nije rješenje. To je crtež koji njegov autor – graditeljski stručnjak Božo Soldo – naziva jednom od svojih „slikovnica“ na temu uređenja problematičnih prometnih punktova u gradu.Ova slikovnica/ideja/rješenje se toliko svidjela gradonačelniku da ju je odlučio iskoristiti za ispipavanje bila Varaždinaca, pa je slike stavio na Facebook; diskusija je počela i još uvijek traje.

Međutim, rješenje koje to zapravo i nije te post koji je zapravo provokacija u međuvremenu su – zahvaljujući neočekivano velikoj podršci građana – evoluirali u ozbiljno idejno rješenje s kojim će se krenuti u realizaciju.

Predviđen je podzemni put iz Anine u Ulicu Vilka Novaka te nadzemno kroz Supilovu. Iz svih se pravaca mora ulaziti u sve smjerove i izlaziti iz njih, i sve to bez semafora, što znači i bez čekanja.

Građanima se ideja sviđa – slažu se da bi pothodnik bio odlično rješenje, kružni tok ispod razine zemlje raskrižje čini sigurnijim, a ideja im je vizualno prihvatljiva za taj prostor u neposrednoj blizini centra grada.

Muči ih manjak iscrtanih biciklističkih i pješačkih staza, podzemne vode i ono što je bilo najveći bauk bilo kakve ozbiljnije ideje dosad – cijena.
Autor skice profesor Božo Soldo ponudio je odgovore. Nagrađivani inženjer građevine, sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik rodom iz Širokog Brijega poznat je po stručnosti. Dobitnik je nekoliko nagrada struke, specijalist je za sanacije najtežih klizišta i pročelnik Odjela za graditeljstvo na Sveučilištu Sjever. Politikom se nikad nije bavio, ali mu je skica pala na pamet dok je u predizborno vrijeme s gradonačelnikom obilazio najgore prometne čepove u gradu.

Puna podrška policije
“Na tom je raskršću uvijek bio problem protočnosti prometa, pa je prije pet godina postavljen semafor, koji je djelomice financiran iz MUP-ovoga Nacionalnog programa za sigurnost na cestama. 
Već tad smo predlagali da se radi rotor, ali je struka rekla da nema uvjeta, spomenuo se i podvožnjak, ali se u startu zbog novaca odustalo od ideje. To je, rečeno je, prevelika investicija samo za Grad. Novoponuđeno bi visoko podiglo razinu sigurnosti prometa i protočnosti, a i vizualno je dobro. Policijska uprava će definitivno podržati i dati svoju suglasnost ako se Grad odluči na to. Nakon postavljanja semafora tu nema prometnih nesreća, ali što se tiče prometnih čepova, to je između pet kritičnih točaka u gradu. 
Policija bi također podržala i zgradnju pothodnika i podvožnjaka kod Studentskog doma, jer to bi značajno pridonijelo povezivanju ovih dvaju dijelova grada. Uostalom, PU varaždinska je još lani poslala službenu inicijativu da se to odradi. “ (Danijel Posavec)

– I ranije sam razmišljao o tom raskrižju i znao sam da postoji puno funkcionalnije, ali i ljepše rješenje. Čuo sam neke priče o mogućem nadvožnjaku, ali ta vrsta građevina je prošlost, strašna nedomišljenost. To su skupe zidine. Graditi iznad pruge je strašno teško. Također, pogledamo li urbane europske gradove, automobila je sve manje. Gdje se skrivaju? Pod zemljom, jasno. Treba iskoristiti taj prostor. Trebalo je to i puno ranije. Ovakvom nebrigom je Grad uštedio novac, ali to je strašno – govori Božo Soldo ono što Varaždince muči desetljećima. I nisu zaboravljeni biciklisti i pješaci – u podzemnom dijelu je dovoljno prostora za pješačko-biciklističku stazu u oba smjera.

Nakon što je u gradonačelnikovom postu objavljena prva cjelovita skica preuređenog prostora oko kučanske rampe, ona se na prvu svidjela građanima, a kritičari su se okrenuli najosjetljivijoj temi, koja često prevagne pri odabiru – novcu.


“Je li moguće napraviti pothodnik kao sa slike? Jasno da jest” – Božo Soldo

Božo Soldo i za to ima odgovor. Kao nagrađivanom inženjeru mu treba vjerovati kad kaže da njegov projekt sigurno „drži vodu“.
Oponenti izvlače argument podzemnih voda, ali on im odgovara da je taj problem riješio na puno dubljoj podzemnoj garaži na Kapucinskom trgu i kod izgradnje Park boutiqe hotela – na kojima je radio kao nadzor i projektant za građevinske radove koji utječu na podzemnu vodu – pa ne vidi zašto ga ne bi riješio i kod kučanske rampe. 

Novac, novac i… novac

Sljedeći argument neizvedivosti projekta je očekivano visoka cijena. Međutim, Božo Soldo kaže da za realizaciju njegove ideje sigurno ne treba u nekim ranijim procjenama spominjanih 50-ak milijuna eura, već je cifra puno bliža iznosu od 20-30 milijuna kuna. – Teško je odrediti cijenu, jer ona ovisi o brojnim parametrima, podzemnoj infrastrukturi i pogotovo o podzemnim vodama. Cijena se može znati nakon svih ispitivanja, ali uvjeren sam da ne mora biti viša od 30 milijuna kuna, a prije bih rekao da je realnije dvadesetak milijuna – uvjeren je. Ono što neće reći je da su izvedbe prema njegovim projektima u Park boutique hotelu i garaži na Kapucinskom bile i dvostruko jeftinije od konkurentskih. 

– Neka mi nitko ne spominje iskustva VTC-a i VAMA-e, jer na njima sam doktorirao i znao sam kako napraviti bolja rješenja. Što se tiče kučanske rampe, tu je svako rješenje bolje od aktualnog.

Budući da je projekt u gabaritima sadašnje ceste pa nema potrebe za rušenjem kuća ili otkupljivanje zemljišta, zapravo bi jedina realna prepreka mogle biti Hrvatske željeznice. Pruga se, jasno, ne dira i samo bi se eventualno moralo ući u česticu HŽ-a, ali inženjer smatra da tu neće biti problema.
Gradonačelnik Čehok je konkretniji po pitanju novaca. Kaže da se na projektu kučanske rampe počelo raditi još 2007. godine, ali da je Grad „svjesno čekao europske fondove“. Tu je i odgovor na pitanje o novcu. Grad će, jasno je, pokušati dobiti što veći dio financija iz Europe.

Rasprave na Facebooku i dalje traju. Božo Soldo zadnji put odgovara onima koji se ironično rugaju njegovoj ideji. 
– Je li moguće napraviti pothodnik kao sa slike? Jasno da jest. Smijali su mi se kad sam to isto rekao za podzemnu garažu, i? Je li se potopila? Za inženjera nema šablona, treba domišljati – zaključuje.

Da Božo Soldo nije tek vizionar čije ideje stvarnost ne trpi, potvrđuje najavljena potpora projektu od strane policije. Iz HŽ Infrastrukture je najavljena sva potrebna pomoć.
Grad i inženjer, dakle,  smatraju da je pothodnik sa skice moguće realizirati, podrška velikih institucija je osigurana i sad jedino preostaje čekati da sve ne ostane kao zadnjih tridesetak godina – na razmišljanjima. 

Izvor: RT
Foto: Marta Konjačić

U fokusu

Ravnatelj Kudelić o obustavi isporuke lijekova: “Samo za plaće djelatnicima potrebno je 120 % mjesečnog limita”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin dr. sc. Nenad Kudelić osvrnuo se na situaciju vezanu uz nestašicu lijekova, s obzirom na to da se danas pojavila informacija da je od strane veledrogerija obustavljena isporuka lijekova prema 15 bolnica u Hrvatskoj.

– Situacija s opskrbom lijekovima je teška u svim bolnicama u HR. Obavio sam razgovor s Ministarstvom po tom pitanju, a četiri velike kapitalne veledrogerije koje rade opskrbu većinom potrošnog materijala i lijekova svim bolnicama, uvjetuju opskrbu plaćanjem bilo starih računa, bilo svođenje plaćanja na razinu ispod 365 dana, što je u ovakvim uvjetima nemoguće, bilo traženjem avansne uplate jedan za jedan, ili čak u nepovoljnijem omjeru. Opskrba je izuzetno teška, u dogovoru smo sa osnivačem zagrabili su tzv. cashfull, kako bismo mogli osigurati koliko-toliko normalnu opskrbu. Ako ne dođe do nekih kapitalnih promjena na razini cijelog zdravstvenog sustava, postoji realna opasnost da će doći do nestašice i obustave isporuke bolnicama – izvijestio je Kudelić.

Nadalje, rekao je da je treba kao ključno prepoznati nedostatno financiranje zdravstvenog sustava.

– U ovome trenu, teško se možemo uspoređivati sa skandinavskim zemljama koje izdvajaju za zdravstvo i višestruko u odnosu na nas. Ako se usporedimo sa susjednom Slovenijom, vidjet ćemo da je u HR izdvajanje po glavi stanovnika za zdravstvo je upola manje. I tu leži ključ problema. Znači, neodrživo je financiranje na način da je samo za plaće djelatnicima potrebno 120 % mjesečnog limita. Trenutno su troškovi izuzetno porasli zahvaljujući činjenici da zbrinjavamo i dalje velik broj covid bolesnika. I inače je u našoj bolnici oko 84 do 96 % limita odlazilo na plaće, što znači da vama ostaje 10 % ukupnog budžeta za plaćanje svega. To nije dostatno ni za komunalije, a kamoli potrošnog materijala i lijekova koje bolnica troši – naveo je Kudelić.

Do sada je to rješavalo financijskim injekcijama (sanacijama), objašnjava, a u proteklom razdoblju Bolnica je primila veliku sumu novaca – oko 49 milijuna kuna, no usprkos tome, dugovi veledrogerijama nisu svedeni na 365 dana, kao i u većini ustanova, što je jedan od problema koji Bolnicu stavljaju u nepovoljnu poziciju, izvijestio je Kudelić.

– Nadam se i vjerujem da će se način financiranja promijeniti i iznaći rješenja kako naši pacijenti ne bi bili zakinuti za skrb. Uspjeli smo koliko-toliko osigurati lijekove. No, ako dođe do nestašice, to neće biti samo problem OB Varaždin, već nacionalni. Znamo što se događa kada određenih lijekova nema. Bolesnici se i stanja ne mogu liječiti. Do sada se to nije dogodilo nikad i nadam se da neće i sada – poručio je ravnatelj OB Varaždin.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Dr. Kudelić: „Da nam je netko prije godinu dana rekao što nas sve očekuje, ne bih mu vjerovao“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

– Na današnji dan prije godinu dana imali smo prvi zabilježeni slučaj koronavirusa u Varaždinskoj županiji, neki bi rekli da je tome proteklo puno više. Krajem 2019. COVID je detektiran u Kini, a početkom 2020. u Europi, Italiji. U tu svrhu je Stožer civilne zaštite već tijekom veljače prošle godine započeo sa sjednicama, kako bi bio spreman za novi izazov, za koji smo tek pretpostavljali da će doći u Hrvatsku – započeo je sa svojim osvrtom na epidemiju koronavirusa zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Robert Vugrin.

Naime, povod današnje konferencije za medije bio je protek od godinu dana od prvog zabilježenog slučaja koronavirusa u Varaždinskoj županiji, o čemu, istaknuo je Vugrin, u počecima nisu mnogo znali. Naveo je da je taj period obilježilo uvođenje lockdowna, povećane pažnje jednih na druge te da je županijski Stožer održao oko 130 sastanaka.

– OB Varaždin je imala posebno imala izazovnu situaciju. Jedan odjel infektologije koji standardno ima 14 kreveta, je kontinuiranom ekspanzijom došao do 304 kreveta. Tijekom ožujka mobilizirani su i dodatni objekti – Hotel Trakošćan kao karantena za vozače, mobilizirali smo Studentski dom koji nam, srećom, nije trebao, u drugome valu mobilizirane su dvije sekundarne jedinice – jedna u Možđencu i druga odjel u Varaždinskom Toplicama. Imali smo na raspolaganju i šatore s 36 ležajeva, koje smo počeli koristiti isključivo za tranzit na sekundarne lokacije OB Varaždin, u Klenovnik i Novi Marof. Sa smanjivanjem broja hospitaliziranih, šatore smo natrag dali na raspolaganje MORH-u, i oni su sada u Sisačko-moslavačkoj županiji – pojasnio je Vugrin.

Podsjetio je da je vrhunac epidemije bio 15. prosinca sa 278 težih slučajeva i 24 osobe na respiratoru. Kada je riječ o propusnicama, dodatno je bilo aktivirano 30 osoba koji su putem mailova obradili više od 12.000, a putem e-Građana više od 8.000 zahtjeva.  

– Najveći izazov imali smo oko samog tumačenja epidemioloških mjera, kao i oko naših zahtjeva za dodatnim mjerama za područje Varaždinske županije. Ta točka nam je zadala najviše glavobolje. Imali smo od svih županija, početkom studenoga 2020., najveći rast. Na žalost, upravo zbog toga, jer smo prvi imali odstupanje od prosjeka, nije se shvaćalo ozbiljno naša upozorenja i kasnilo se sa potvrđivanjem odluka. Slijedom toga, došlo je do eksponencijalnog rasta i 16 dana nakon toga smo potom bili regija sa najgorom situacijom na europskom kontinentu. To nam je uzrokovalo i najveći broj hospitaliziranih, ali i smrtnih slučajeva prema broju stanovnika – naveo je dožupan Vugrin, osvrnuvši se na situaciju danas.

Ponovio je da mjere daju rezultate, upozoravajući građane da njihovo popuštanje nikako nije znak da se mjera ne treba pridržavati.

– Prve zrake sunca potaknule su nas na izlazak van, terase su pune i potaknule da se podružimo s ljudima s kojima se dugo nismo vidjeli. U tome nema ništa loše, ali uz pridržavanje određenih epidemioloških mjera – apelirao je Vugrin, dok je ravnatelj Opće bolnice Varaždin dr. sc. Nenad Kudelić izjavio „da nam je netko prije godinu dana rekao što nas sve očekuje u narednih godinu dana, ne bih mu vjerovao“.

–  Kada se počeo pojavljivati određeni broj novozaraženih na području RH, pitali smo se kako je moguće da na području Varaždina, taj deveti bolesnik baš ovdje, a ne negdje u većim sredinama. Našli smo objašnjenje: Varaždin je izuzetno dobro gospodarski povezan s Italijom u kojoj je zaraza buktala, a i smješten je u ekonomski najrazvijenijem djelu Hrvatske, gdje je i kretanje ljudi najveće – započeo je ravnatelj OB Varaždin.

I nastavio: – Kad smo promatrali što se događa u Italiji, nismo smatrali da se takvo nešto može dogoditi u Varaždinu. Ali, pripremali smo se na to i radili određene kalkulacije. Sjećam se jednog pitanja na sjednici Kriznog stožera: „Što bi bilo kad bismo imali takvu situaciju kakva je u Bergamu?“. Kalkulacije sam se bojao izreći naglas jer su rekle 8400 zaraženih ukupno i 140 bolesnika u bolnici. I tu brojku smo smatrali katastrofalnom. Neću reći da smo pogriješili, jer je nemoguće prognozirati tijek epidemije, ali se ta projekcija pokazala duplo gorom. U bolnici je bilo 298 pacijenata, više od 15.000 kumulativno zaraženih bolesnika u županiji… Prikazivali smo krivulju u Varaždinskoj županiji koja je imala izgled dvogrbe deve. No, ono što se desilo kasnije, ne da to nije bila deva, već su to bili sitni obronci ogromne planine na koju smo se penjali – slikovito je objasnio Kudelić.

Sa današnjim danom ta krivulja je završila sa 20.975 bolno-opskrbnih dana (broj pacijenata puta broj dana ležanja u bolnici), što je skoro 21.000 dan proveden u bolnici na račun korona-bolesnika. Dodajmo da je u OB Varaždin bilo je 1340 hospitaliziranih s prosječnom dužinom ležanja od 16 dana, a neki su ležali i nekoliko mjeseci. Velik dio građana je i preminulo.

– Prije godinu dana postavljali ste nam pitanja: „Je li to s koronom ili od korone?“. “Da li je osoba koja ima 65 godina i karcinom umrla sa koronom ili od korone?”. Osobe koje su umrle u jedinici intenzivnog liječenja umrle su od upale pluća izazvane koronavirusom. Nesporno je to da su i ostali umrli od zaraze koronavirusom. Jer, ako uspoređujete isto razdoblje od godinu prije, boravak i broj pacijenata u bolnici je neusporediv – istaknuo je Nenad Kudelić, pohvalivši rad svih djelatnika Bolnice, od kojih je zaraženo bilo 25 %, radeći s korona-bolesnicima.

Objasnio je da se nisu bojali raditi i općenito posla, već da neće morati biti u situaciji da biraju tko će biti liječen, kako je bilo u Italiji. No, zahvaljujući pomoći, u Varaždinskoj županiji je u svakome trenu bilo dosta aparature i zaštitne opreme. Zahvaljujuće svemu tome, bolnica je dobila status COVID bolnice, što Kudelić objašnjava riječima da su i prije tog proglašenja „bili i jesmo COVID bolnica“.

– Pokazalo se da je Civilni stožer odradio velik posao, da su mjere o kojima smo govorili dale rezultate i da ono što smo govorili, da u bolnici ne liječimo epidemiju, već pojedinačne slučajeve, te da se epidemija ne može spriječiti nego liječiti, pokazalo istinitim. Ovim putem zahvaljujem svima koji su nam dali podršku i apeliram na sve sugrađane da će daljnji tijek epidemije najvećim djelom ovisiti isključivo o njihovom ponašanju – upozorio je Kudelić, podsjetivši da je epidemija počela prošle godine upravo u ovo doba.

O cijepljenju u Varaždinskoj županiji

Katica Čusek Adamić, dr.med.spec.epidemiolog, voditeljica epidemiološke djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, objavila je nove podatke o cijepljenju.

– Zavod za javno zdravstvo je neiscrpno radio u borbi protiv korona infekcije. Unatoč svom umoru, nastavljamo tu borbu dalje. Na početku ove godine ušli smo u prvu fazu cijepljenja (korisnici staračkih domova i zdravstveni djelatnici) tako da smo danas već procijepili sa dvije doze 2618 osoba. Unatrag zadnjih tjedna dana ušli smo u drugu fazu cijepljenja (osobe 65 godina naviše te kronični bolesnici), koju provodimo na način da se cjepivo distribuira prema liječnicima obiteljske medicine. Ukupno je do sada, prema liječnicima distribuirano 3610 doza cjepiva, koje je prošli tjedan u potpunosti utrošeno. Nadalje, kroz sljedećih tjedana, pristižu nam cjepiva i nastavlja se isti taj ritam, a u trenutku kada će Zavod zaprimiti veće količine cjepiva, otvorit će se punktovi i započeti s masovnijim cijepljenjem – rekla je Katica Čusek Adamić, apelirajući na građane da se prijave za cijepljenje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!