Povežite se s nama

Međimurje

Odbijen tužbeni zahtjev roditelja mrtvorođenčeta: moraju platiti gotovo 73.000 kuna troškova

Objavljeno:

- dana

Odbijen je tužbeni zahtjev roditelja koji su od Županijske bolnice u Čakovcu, u kojoj je mrtvo rođeno dijete, potraživali 150.000 kuna naknade.

Kako piše Večernji list, Općinski sud odbio je zahtjev pa će tužitelji Bolnici morati nadoknaditi troškove parnice od 34.687 kuna, dok osiguravajućoj kući koja je bila tzv. “umješač” moraju platiti 22.500, a liječnici koju su optužili da je skrivila smrt djeteta 15.625 kuna, ukupno 72.812 kuna.

Tužbu su podigli zbog “povrede prava osobnosti uslijed rođenja mrtvoga djeteta 22. ožujka 2015”. U tužbi navode da je “na Odjelu ginekologije i opstetricije s neonatologijom dijete neposredno prije poroda umrlo zbog fetalne asfiksije, poremećaja izmjene respiracijskih plinova u posteljici fetusa.” Majka je dovezena vozilom Hitne pomoći dan prije zbog trudova. Roditelji tvrde da je CTG zapis pokazao da je dijete ugroženo stanjem fetalne asfiksije, ali da je liječnica propustila ispravno pročitati zapis, zbog čega nije dovršila trudnoću carskim rezom.

Kazneni postupak, koji je Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu pokrenulo protiv spomenute liječnice zbog sumnje u nesavjesno liječenje, još nije završen. U tužbi su roditelji naveli i tvrdnje da su zbog propusta liječnice, njezina nehajnog odnosa prema trudnoj ženi i površnog očitavanja CTG zapisa ostali bez djeteta, zbog čega trpe duševne bolove. Prvotno su tražili po 220.000, no zahtjev je kasnije smanjen na 150.000 kuna. Bolnica se u cijelosti usprotivila tužbenom zahtjevu i tužbi, koje smatra pravno i činjenično neosnovanima.

Majka je na Odjel ginekologije i porodiljstva zaprimljena 21. ožujka 2015. u 23:20 zbog lakših trudova. Trudnoća nije bila kontrolirana te je jedini pisani trag koji postoji hospitalizacija majke na Odjelu infektologije zbog upale pluća kad je bila u 30. tjednu trudnoće. Tada je i ginekološki pregledana te je za očekivani termin poroda naveden 1. travnja. Kako tvrde u Bolnici, nije bilo medicinske indikacije za hitno dovršavanje trudnoće te se smrtni ishod nije mogao predvidjeti. Ishod je, navode, “posljedica medicinske komplikacije povezane s propustima u postupanju majke zbog nekontrolirane trudnoće”.

ŽB Čakovec je uložila prigovor i na iznos tražene naknade, budući da za rodiljina izvanbračnog partnera nije dokazano da je bio ocem djeteta, što je Sud prihvatio. Majci je rečeno da je s djetetom sve u redu – obavljen je pregled ultrazvukom te joj je rečeno da nosi sina i nema trudove. Ona je tvrdila da će ubrzo roditi i žalila se na bolove. Ujutro, nakon sna, ponovo je pregledana ultrazvukom, nakon čega ju je liječnica obavijestila da je dijete mrtvo. Vještačenjem Medicinskoga fakulteta utvrdilo se da se radilo o četvrtoj, nekontroliranoj trudnoći majke koja je prije imala dvije blizanačke trudnoće, jedno mrtvorođeno dijete i jedan spontani pobačaj.

Tijekom rodiljina boravka na Odjelu ginekologije i opstetricije, prema mišljenju vještaka, “nije bilo liječničke pogreške koja bi rezultirala rođenjem mrtvoga djeteta.” Općinski sud je zaključio da je postupanje Bolnice i liječnice bilo u skladu s pravilima struke te da nije bilo propusta.

Međimurje

Jedan od najčešćih oblika karcinoma u razvijenim zemljama je rak debelog crijeva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već 21 godinu ožujak je mjesec tijekom kojega se dodatno podiže svijest o prevenciji raka debelog crijeva. Dobra vijest je pritom da je mogućnost prevencije raka debelog crijeva vrlo visoka, navode iz Županijske lige protiv raka Čakovec.

Preporučeno je da se od 50. godine života započnu redoviti gastroenterološki pregledi, a male promjene životnog stila također čine veliku razliku.

Primjerice, preporučuje se prehrana koja je bogata voćem i povrćem te da se ograniči unos crvenog mesa. Čak i polusatno hodanje može imati pozitivan učinak na zdravlje.

Iz Registra za rak

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak debelog crijeva drugi je najčešći oblik raka kod muškaraca (iza raka pluća) i žena (iza raka dojke).

Od ukupnog broja dijagnosticiranih slučajeva raka u Hrvatskoj, na ovu zloćudnu bolest otpada 15 do 16 posto slučajeva kod muškaraca i 13 do 14 posto slučajeva kod žena.

Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom je inače jedan od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenim zemljama sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti.

Smatra se da će u razvijenim zemljama od raka debelog crijeva tijekom života oboljeti približno 4,6 posto muškaraca i 3,2 posto žena, a omjer incidencije i mortaliteta između muškaraca i žena iznosi 1,05:1, objavila je Hrvatska liga protiv raka.

U Aziji i Africi ovaj oblik raka je značajno rjeđi, što upućuje na činjenicu da stil života, prehrana i okoliš u razvijenim zemljama svijeta ne idu na ruku čovjeku, nego naprotiv, protiv njega i njegova zdravlja.

Upravo iz tih razloga pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva čiji je cilj što ranije dijagnosticiranje. To bi u petogodišnjem razdoblju rezultiralo smanjivanjem smrtnosti od raka debelog crijeva za 15 posto.

Programom je obuhvaćena ukupna populacija u dobi od 50 do 74 godine, a svi građani imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira, što znači i oni socijalno najugroženiji.

Rizici i uzroci

Ono što je dosad poznato o ovoj vrsti raka je činjenica da se rizik oboljenja od raka debelog crijeva povećava s životnom dobi, pa se tako najčešće dijagnosticira poslije 50. godine života.

Najčešći simptomi su umor, anemija, polipi, krvava stolica i bolovi u abdomenu, no oni nisu uvijek prisutni ni specifični.

U 90 posto slučajeva nastaje zbog niza različitih čimbenika, navodi Liga protiv raka, a u pet do 10 posto slučajeva rak nastaje zbog mutacija koje se nasljeđuju unutar obitelji.

Određeni pojedinci imaju povećani rizik za razvoj raka debelog crijeva, kao što su pojedinci koji unutar obitelji imaju dva ili više članova s dijagnosticiranim rakom debelog crijeva ili polipima.

Nadalje, u dva do pet posto slučajeva za nastanak ove vrste raka odgovorni su različiti nasljedni sindromi, kao što su Lynch sindrom, sindrom familijarne adenomatozne polipoze i MUTYH asocirana polipoza.

Lynch sindrom je nasljedni poremećaj koji povisuje rizik za različite vrste raka, pri čemu je u 80 posto slučajeva to rak debelog crijeva, a u 60 posto rak endometrija.

Familijarna adenomatozna polipoza (FAP) je nasljedni poremećaj koji vodi razvoju raka debelog crijeva do 40. godine života. FAP uzrokuje brojne polipe u debelom crijevu, koji se kod 50 posto bolesnika javljaju do 15. godine i u 95 posto do 35. godine.

Genetski test za nasljedne oblike raka debelog crijeva može procijeniti rizik pojedinca i/ili obitelji za razvoj raka.

Genetski test za nasljedne oblike raka debelog crijeva testiraju značajne kliničke gene kao što su MLH1, MSH2, APC, MSH6, PMS2, i MUTYH gen koji značajno povećavaju rizik za maligno oboljenje.

Pojedinci, koji imaju obiteljsku povijest raka debelog crijeva ili sindroma koji je povezan s povećanim rizikom za rak debelog crijeva, mogu se posavjetovati sa svojim liječnikom kako bi započeli preglede prije 50. godine života.

Nastavite čitati

Međimurje

U Međimurju u posljednja 24 sata 12 pozitivnih na COVID-19, oporavilo se 14 osoba

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda PCR metodom testirana je 221 osoba, od čega je evidentirano 12 pozitivnih slučajeva na COVID-19, što je 5,42 posto pozitivnih u odnosu na broj testiranja, priopćio je 7. ožujka županijski Stožer civilne zaštite.

U protekla 24 sata oporavilo se 14 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 147.

Do danas su u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeta 42.852 uzorka, ne računajući testiranja građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

Prema dnevnim informacijama Županijske bolnice Čakovec, ukupno je hospitalizirano 28 pacijenata pozitivnih na COVID-19.

U protekla 24 sata nije bilo novih prijema, a otpuštena su 4 pacijenta. Na invazivnoj respiraciji nema COVID pozitivnih pacijenata. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

U nedjelju, 7. ožujka, 7-dnevna incidencija u Međimurskoj županiji iznosi 75 pozitivnih na 100.000 stanovnika, odnosno 109 pozitivnih ako se ubroji dijagnostika na temelju kliničke slike i brzi antigenski testovi.

U proteklih 7 dana PCR metodom testirana je 1021 osoba, od kojih su bile 93 pozitivne te je postotak pozitivnih u odnosu na broj testiranja 9,1 posto.

S današnjim danom, u Međimurju je oko 8520 osoba primilo barem jednu vrstu cjepiva. U internetsku platformu za cijepljenje upisano je 19.549 osoba.

Nastavite čitati