U Svetome Martinu na Muri od 16. do 18. svibnja 2022. godine održana je 11. Konferencija socijalnih radnika.

Konferencija je okupila više od 450 sudionika i stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja, pravosuđa, organizacija civilnog društva i tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave koji su na predavanjima, panelima i okruglim stolovima raspravljali o tome kako se razvija profesija socijalnog rada te idu li razvojne promjene u profesiji ukorak s razvojnim promjenama javnih sektora u kojima djeluju socijalni radnici i promjenama u širem društvenom kontekstu.

Na prekretnici

Glavna tema konferencije bila je „Socijalni rad na prekretnici: identitet, moć i promjena“, a predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić naglasila je da je sustav socijalne skrbi došao do točke kada je zajedničkom akcijom potrebno okrenuti smjer kako bi se promijenila percepcija socijalnog rada javnosti.

– Tijekom ovih triju dana pokušat ćemo uz panel rasprave i izlaganja dati odgovore na izazove struke. Ono što vidimo kao izlaz iz slijepe ulice u koju smo došli jest da se ponovno uspostavi komunikacija s resornim Ministarstvom koja nam je, nažalost, puknula u posljednje dvije godine dok je bio na čelu ministar Aladrović koji je potpuno ignorirao glas struke u donošenju nekih važnih zakona za ovu djelatnost – upozorila je Karačić, naglasivši važnost reforme sustava, čiji je smjer kreiran i osmišljen u kabinetu ministra, bez suradnje sa strukom, akademskom zajednicom, korisnicima i drugim dionicima.

Ravnateljica Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Tatjana Katkić Stanić istaknula je da je cilj stručnog skupa vidjeti na koji način struka u postojećoj globalnoj krizi, koja je uzrokovana nizom različitih faktora i prekretnicama profesije, može dogovarati promjene u zagovaranju prava korisnika i dogovaranju samih predstavnika struke.

– Socijalni rad u Hrvatskoj nalazi se na prekretnici. Rezultat je to ne samo društvenih napetosti i kriza kojima svjedočimo posljednjih godina, već je i odraz unutarnjih napetosti, kontradikcija i pritisaka kojima je profesija izložena. Socijalni radnici nalaze se u situaciji kada trebaju obraniti temeljne postavke profesije, ali istovremeno naći brze odgovore na krize, nove socijalne probleme i rizike u kompleksnoj stvarnosti. U okviru konferencije želimo donijeti zaključke o tome što profesiju socijalnog rada čeka u budućnosti, koje su to nove paradigme i koja su to znanja i vještine budućnosti. Prilika je da promislimo što iz baštine socijalnog rada želimo i trebamo ponijeti u budućnost i imamo li jasnu ideju što ne želimo (p)ostati? U vremenima višedimenzionalnih kriza želimo donijeti i važne preporuke kako da socijalni rad bude otpornija profesija i kako da svoje kapacitete usmjeri prema vlastitoj transformaciji kako bi se prilagodila na novo razdoblje u svijetu nesigurnosti i kriza – poručili su organizatori iz Hrvatske udruge socijalnih radnika.

Potreba

Okupljene sudionike pozdravio je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je naglasio podatak da u Hrvatskoj 19,3 posto građana živi u riziku od siromaštva.

– To znači da svaki peti stanovnik ove zemlje treba socijalni sustav i treba socijalnog radnika koji u svom poslu mora biti i liječnik i psiholog i terapeut i obitelj. Toliko koncentracije obveza u vašem poslu mora izazvati poštovanje i ako želimo biti socijalna država, trebamo to biti u pravom smislu riječi, ne samo u Ustavu i zakonu, nego i na terenu – rekao je župan, izrazivši punu podršku socijalnim radnicima.

Dodao je da je Međimurje zasigurno primjer dobre prakse te da se na razini lokalne i regionalne samouprave čini maksimalno što se može, a izrazio je i nadu da će netko s vrha ipak čuti njihove poruke iako se konferenciji nije odazvao nitko iz Vlade.