KOLUMNA DENISA PERIČIĆA
Na TV-programima već se prikazuju filmovi i dokumentarci povodom 100. obljetnice Oktobarske revolucije, koja će se zapravo navršiti za dva tjedna – jer je Revolucija izbila 25. oktobra/listopada po starome, a 7. studenoga po novome, našem kalendaru.
Stoga je važno podsjetiti na pravi karakter tog događaja. Ako je itko ikad simpatizirao komunizam (a među takvima su bili Malraux, Sartre, Krleža…), barem je danas jasno da je Oktobarskom revolucijom počelo stoljeće krajnje nehumanih sustava (a to stoljeće još traje: Sjeverna Koreja).
Ako i danas netko misli da su Lenjin, Trocki i društvo imali ikakvo opravdanje za teroriziranje milijuna „klasnih neprijatelja“ jer je, recimo, među takvima navodno bilo i fašističkih zločinaca (kako se u nas znaju relativizirati masakri Križnog puta), onda neka se sjeti da fašizma 1917. uopće nije ni bilo. Štoviše: „Fašizam je bio sjena ili ružno čedo komunizma“ (Churchill). Osim toga, Orwell je za „1984.“ bio znatno više nadahnut staljinizmom nego hitlerizmom. No staljinizam nije ružno čedo lenjinizma, nego njegova logična posljedica. Masovni zločini komunizma počinju upravo Oktobarskom revolucijom, odnosno Lenjinovom doktrinom o „diktaturi proletarijata“ koja se može uspostaviti jedino „crvenim terorom“.
Još je 1926. Isak Babelj, izravni sudionik, u zbirci priča „Crvena konjica“ pružio nimalo lijepu sliku postupanja svojih drugova u Građanskom i Poljskom ratu. Što se poslije događalo, za Staljina, pisali su mnogi, a najopsežnije Solženjicin u „Arhipelagu Gulag“. Ako vam je „Gulag“ pretežak, pročitajte „Pomračenje o podne“ Arthura Koestlera… Iako ogroman, izbor književnih svjedočanstava nikako ne može opisati sve strahote komunizma, ali može pružiti dojmljiv uvid u ideologiju koja je od samoga svog začetka bila duboko zločinačka – i nikakva drugačija.
Izvor: Liberation School
Foto: Ilustracija
U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.
Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.
Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.
U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.
Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.
U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.
Razina države
Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.
U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).
U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.
S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.
– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.
U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.
– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.
Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.
– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
