Povežite se s nama

Kultura

Oluje, kade i sjene u centru Varaždina

Objavljeno:

- dana

13. DANI PERFORMANSA

Dani performansa Varaždin doživjet će svoje 13. izdanje od 12. do 15. lipnja. Od četvtka do nedjelje u bivšoj sinagogi, Galeriji Miljenko Stančić te na nekoliko otvorenih lokacija u užoj jezgri grada, izvest će se gotovo 10 performansa domaćih i inozemnih umjetnika.

Festival će biti otvoren izložbom fotografija „Kunst für uns“, autora Damira Širole koji je ovjekovječio performans Toma Gotovca aka Antonija Lauera na otvaranju 42. likovnog salona HDLU 2007. godine u Zagrebu. Njegove fotografije bit će postavljene u Galeriji Miljenko Stančić, a nakon tog će umjetnik Ivan Mesek izvesti performans „History will teach us nothing“. Mesek će svoje viđenje povijesti kao učiteljice života prikazati podno Lančane kule na Stančićevom trgu.

Oluja u petak

Spartak Dulić iz Subotice izvesti svoj performans „XFG-9H“. Dulić je diplomirao na ALU u Zagrebu, a samostalne i skupne izložbe imao je diljem svijeta. Njegov osebujni performans uključuje kadu, bijelu boju i crno platno, a možete ga pogledati u petak na Trgu Miljenka Stančića. Umjetnik HR-Stamenov, Bugarin s njemačkom adresom, poznati je umjetnik koji stvara site-specific, medijske, zvučne i svjetlosne intervencije. Na Danima performansa postavit će audio-vizualnu instalaciju „Oluja“ kojom će simulirati olujno vrijeme u zatvorenom prostoru, unutar bivše sinagoge. U Julijanovom dvorištu Timo Soppela iz Finske predstavit će rad MUU Galerije u Helsinkiju projekcijom video arhive „Performance Voyage 4“, odnosno snimkama performansa izvedenima u Helsinkiju. Ovim gostovanjem započinje se međunarodno povezivanje Dana performansa s inozemnim institucijama i udrugama.

Snovi i noćne more u subotu

U subotu će Kata Mijatović, hrvatska poznata multimedijalna  umjetnica koja se najčešće  izražava performansom i videom, izvesti dva dijela svog opusa „Arhiv snova“ kojim je predstavila Hrvatsku na prošlogodišnjem 55. Venecijanskom bijenalu, najvećoj svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti. U Varaždinu ćemo u subotu prijepodne vidjeti dio tog višegodišnjeg projekta, akciju „Dva sna“, a navečer će u bivšoj Mijatović sinagogi čitati „Noćne more iz Arhiva“. Antonio Grgić će, također u subotu, izvesti performans „Sjene“ na glavnom gradskom trgu. Grgiću su glavni interes urbane intervencije i skulpture koje propituju odnose prirodnih i društvenih sila, te protoka vremena. Grgić u svom projektu „Sjene“ oslikava sjene spomenika na pločniku gdje su nekad ti isti spomenici bili smješteni. Očekuje nas i performans umjetnika Zorana Pavelića „Čitanje Kožarićevih rečenica naopako u bivšoj sinagogi“.

Subotnji program završit će neformalnim druženjem na koncertu Picksiebnera na Kazališnom trgu koji se organizira u sklopu festivala sinkronizacije „Sinki“.
Druženja s umjetnicima Svakog dana od petka do nedjelje u Julijanovom će se dvorištu održati razgovori s umjetnicima te su svi zainteresirani pozvani da dođu i upoznaju autore koji gostuju na festivalu.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Lepoglavi otvorena izložba „Mala retrospektiva“ domaćeg slikara Antuna Možara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Do kraja godine u Gradskoj knjižnici Ivana Belostenca u Lepoglavi može se razgledati izložba slika „Mala retrospektiva“ domaćeg autora Antuna Možara.

Riječ je o 22. samostalnoj izložbi ovog samoukog slikara iz Lepoglavske Vesi koji se ovom prigodom publici u Lepoglavi predstavlja s 40 djela na kojima prevladavaju portreti te tušom i flomasterom naslikani interijeri i mrtva priroda.

– Posebnost ove izložbe je ta što pruža mogućnost na jednome mjestu vidjeti Antunove radove od početka njegova likovna stvaralaštva do danas – istaknula je Karmela Geček iz Gradske knjižnice Ivana Belostenca, organizatora i domaćina ove izložbe.

O stvaralaštvu Antuna Možara i izloženim djelima govorio je Željko Funda koji je ujedno i otvorio izložbu.

– Svojim crtežima, nastalima od 1979. do 2020. godine, Antun Možar stvara zrcalo u kojem se održava ono što u Lepoglavskoj Vesi živi: roditelji i susjedi, i što tu postoji: podrum, tavan, voće, suđe, alati, cvijeće. On rijetko ide dalje, a ako i ode, to su pejsaži u okolici Lepoglave – rekao je Funda istaknuvši da se u Antunovim crtežima mogu naći: vjernost, skromnost, ozbiljnost, čak i poniznost.

Obrativši se okupljenima, autor je zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji izložbe prisjetivši se svojih likovnih početaka i susreta sa slovenskim pjesnikom Vladimirom Gajšekom koji mu je, osjetivši da u njemu živi umjetnička duša, posvetio nekoliko stihova koje je ovom prigodom autor izrecitirao okupljenima.

Program otvaranja izložbe glazbom je ispunio član glazbenog sastava Hladno pivo Milko Kiš.

Nastavite čitati

Kultura

U palači Sermage ponovno je za razgled dostupan stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od 22. studenoga u palači Sermage ponovno je za razgled dostupan stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća, u ponešto izmijenjenom sadržajnom konceptu i likovnom postavu, s izloženih više od stotinu slika i skulptura iz fundusa Galerije umjetnina Gradskog muzeja Varaždin.

Među autorima su zastupljeni najveći hrvatski umjetnici koji su obilježili hrvatsku likovnu scenu prošloga stoljeća: V. Bukovac, C. Medović, O. Iveković, I. Meštrović, M. Kraljević, S. Raškaj, Lj. Babić, F. Kršinić, V. Becić, O. Mujadžić, T. Krizman, J. Miše, V. Svečnjak, S. Šohaj, K. Kantoci, O. Gliha, K. Angeli Radovani, B. Ružić, N. Kavurić-Kurtović, M. Ujević Galetović, A. Srnec, F. Kulmer, Š. Perić, Đ. Seder, Z. Keser, J. Fatur, J. Biffel, I. Režek, M. Stančić, A. B. Švaljek, V. Gašparić Gapa i mnogi drugi.

Postavu su pridodana i djela pristigla novijim otkupima i donacijama suvremenih autora iz ovoga stoljeća, među kojima su: J. Klarica, R. Poljak, Z. Kopljar, N. Opačić, G. Kovačić, S. Macolić, D. Butković i I. Mesek.

Većina djela, od kojih su mnoga iz donacije i Zbirke dr. sc. Vjeke Bože Jaraka, bila je u razdoblju od 2014. do 2017. godine predstavljena na izložbi Velikani hrvatske umjetnosti 20. (i 21.) stoljeća u Beču, Budimpešti, Bratislavi i Sofiji, a za taj projekt Gradski muzej Varaždin dobio je i Posebno priznanje za najbolju međumuzejsku/međunarodnu suradnju, koje mu je dodijelilo Hrvatsko muzejsko društvo.

Stalni postav s djelima hrvatskih umjetnika prvi put je otvoren 2006. godine prema stručnom konceptu tadašnje muzejske savjetnice u GMV-u Mirjane Dučakijević i obuhvaćao je djela hrvatskih autora 20. stoljeća, ali je u međuvremenu, s obzirom na bogatstvo fundusa i nove akvizicije, dopunjen i radovima recentnih umjetnika.

Osim izmjena u izboru i rasporedu umjetnina prema konceptu više kustosice u GMV-u Elizabete Igrec, u dijelu izložbenog prostora zamijenjena je i postojeća rasvjeta onom prikladnijom, a izrađeni su i novi postamenti za skulpture, u što je Gradski muzej Varaždin uložio oko 40.000 kuna. Također, kroz taj stalni postav u pripremi je i vodič na engleskom jeziku, koji bi trebao biti objavljen iduće godine.

Stalni postav Hrvatski majstori 20. i 21. stoljeća izmjenjuje se na katu palače Sermage sa Stalnim postavom starih majstora, što je svojevrsni kuriozitet u hrvatskoj muzeološkoj praksi, no oba od njih povremeno se moraju zatvoriti zbog održavanja većih povremenih izložbi u tome prostoru s obzirom na manjak prikladnog prostora u GMV-u za takve programe.

Djela hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća iz galerijskog fundusa GMV-a posjetitelji će imati prilike razgledati do 29. siječnja iduće godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje