Povežite se s nama

U fokusu

Opća bolnica Varaždin ostaje bez magnetske rezonance, uređaj dobiva Čakovec?

Objavljeno:

- dana

DR. ZEMBER IMA PODRŠKU STRUKE, ALI…

Hoće li Opća bolnica Varaždin ostati bez uređaja za magnetsku rezonancu, za koji je već održano nekoliko humanitarnih akcija kako bi Ministarstvo zdravlja što prije dalo ostatak potrebnog novca za taj važan uređaj?

To pitanje je otvoreno na konferenciji za novinare ravnateljice dr. Sanje Zember i njezinih kolega iz Stručnog vijeća, a koja je održana nakon što joj je većina liječnika danas dala podršku.

– Ne želimo biti bolnica slučaj. Smatramo da su upravo zdravstveni djelatnici prednost Opće bolnice Varaždin, koja je vrhunska zdravstvena ustanova i već odavno je profilirana u smjeru onkologije, onkokirurgije i neurokirurgije. Imamo stručne razloge zbog kojih smatramo da bi magnetska rezonanca trebala biti ovdje u varaždinskoj bolnici. O tome želimo govoriti, o struci, a struka je danas rekla svoju riječ – rekla je dr. Zember.

Podršku dr. Zember su dali i dr. Denis Grgurović, dr. Željko Vojnović i dr. Željka Grđan (četvrta sdesna)

Zanimljivo je da je ta izjava stigla dan nakon što je međimurski župan Matija Posavec za portal emedjimurje izjavio da oni planiraju nabaviti uređaj za magnetsku rezonancu vrijedan više milijuna kuna.

Ujedno je napomenuo da bi u Čakovcu bio Centar izvrsnosti za interventnu kardiologiju za nekoliko sjevernih hrvatskih županiji, jer ne samo da na tom području imaju najbolje organizirani sustav, nego je u Međimurju moguća već i ugradnja „stenta“.

Je li dr. Zember zbog toga naglasila da MR treba biti upravo u Varaždinu?

– Da, upravo na tragu toga. Želimo argumentirano obrazložiti zašto MR treba biti u Varaždinu. Neku večer je jasno bilo rečeno da svaka bolnica treba definirati u kojem smjeru će se razvijati, kako će biti ustrojena i organizirana. Neću govoriti o funkcionalnim spajanjima, to ću prepustiti Ministarstvu zdravstva i njihovim stručnim službama. Međutim, ako smo mi definirali smjer i osvijestili činjenicu da u bolnicama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nema uređaja za MR, želimo reći da taj uređaj treba doći u Varaždin, jer za to postoje stručni razlozi – istaknula je ravnateljica varaždinske bolnice.

Posavec lobira, a Štromar…

Iz toga se može zaključiti da je – u vrijeme kad se u Ministarstvu zdravstva donose planovi o tome koji će bolnički odjeli biti spojeni te koji će biti u Varaždinu, a koji u Čakovcu – međimurski župan Posavec već počeo lobirati za svoju županiju.

Za razliku od toga, u Varaždinskoj županiji se župan Predrag Štromar već drugi tjedan bavi smjenom ravnateljice dr. Zember, a čak mu ni to ne polazi za rukom.

Struka je danas demantirala Zorana Šanteka, predsjednika Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin

Ispostavilo se da je odluka o pokretanju smjene – koju je donio HNS-ov predsjednik Upravnog vijeća Zoran Šantek uz pomoć SDP-ove članice Jasminke Begić i prim. dr. sc. Ranka Starea – nezakonita. Na to je upozorio smijenjeni član Upravnog vijeća Damir Habijan, što dosad nitko nije ni pokušao demantirati.

Pokretanje smjene ravnateljice je Šantek opravdao time što je „nezadovoljna struka“, a danas se pokazalo da ni to nije bilo točno, jer je većina liječnika iskazala podršku dr. Zember.

Dr. Nenad Kudelić (drugi red, prvi slijeva) je na Stručnom vijeću zatražio da se sjednica odvija bez prisustva novinara

I dok se u Varaždinskoj županiji energija troši na to da bi se opravdala nečija smjena, u Međimurskoj županiji je već počela borba za što bolju poziciju pri pregovorima o budućnosti pojedinih odjela, razvijanja centara izvrsnosti, ali i lokacijama na koje će stići važni medicinski uređaji.

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje