Povežite se s nama

Život i društvo

Općina Trnovec Bartolovečki dobila novi proračun “težak” 24,6 milijuna kuna

Općina Trnovec Bartolovečki Općinsko vijeće

Objavljeno:

- dana

Na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Trnovec Bartolovečki donijet je proračun za 2019. godinu koji iznosi gotovo 24,6 milijuna kuna.

Kada se gleda prihodovna strana proračuna od poreza i prireza na dohodak planiran je prihod od 9,6 milijuna kuna što je povećanje za 600 tisuća kuna u odnosu na ovu godinu.

Predstavljajući proračun načelnik Općine Trnovec Bartolovečki, HNS-ov Zvonko Šamec, naglasio je da se i za iduću godinu planiraju veliki projekti koji će se realizirati zahvaljujući suradnji sa središnjom vlasti te sredstvima iz fondova Europske unije.

– Iz državnog proračuna i europskih sredstava očekuje se 8,7 milijuna kuna za energetsku obnovu zgrade dječjeg vrtića u Trnovcu, uređenje Ulice braće Radić i Branimirove ulice te perivoja Široke ledine u Trnovcu, građenje društvenog doma u Trnovcu, energetsku obnovu bivšeg Matičnog ureda u Bartolovcu te građenje nerazvrstane ceste Široke ledine u Trnovcu – kazao je Šamec.

U 2019. godini za javne potrebe u djelatnosti brige za djecu predškolske dobi rezervirano je 2.155.000 kuna, za odgoj i osnovno obrazovanje 725.300 kuna, za srednjoškolsko i visoko obrazovanje 289 tisuća kuna, za zdravstvo i socijalnu skrb 565.500 kuna. Nadalje, za kulturu je predviđeno 420 tisuća kuna, za sport 480 tisuća kuna, za vatrogastvo i civilnu zaštitu 513 tisuća kuna, za preventivne mjere u svrhu zaštite zdravlja ljudi i životinja te mjere zaštite okoliša 155 tisuća kuna, za održavanje komunalne infrastrukture 5,5 milijuna kuna te za građenje i opremanje komunalne infrastrukture 9,5 milijuna.

Osim proračuna za iduću godinu prihvaćene su i izmjene i dopune ovogodišnjeg proračuna. U konačnici proračun za ovu godinu iznosi 13,8 milijuna što predstavlja značajno povećanje u odnosu na godinu ranije.

Vijećnici su dali suglasnost za provedbu ulaganja u naselju Trnovec – krajobrazno uređenje perivoja Široke ledine – unutar Mjere 2. Unapređivanje kvalitete života ruralnog područja. Riječ je o podmjeri uređenja odnosno modernizaciji društvene infrastrukture ruralnog područja iz Programa ruralnog razvoja, preko LAG-a Izvor.

– Cilj je projekta revitalizacija, uljepšanje i unapređenje samog centra naselja Trnovec u blizini škole, trgovine i crkve, koji je sada prazan i neuređen, a koji bi uređenjem perivoja postao centralno mjesto za druženje, šetnju i razonodu mještana. Za projekt se traži potpora od 111.600 kuna – pojasnio je načelnik Šamec.

Zvonko Šamec

Načelnik Zvonko Šamec

Na sjednici je odobren i zahtjev Vatrogasne zajednice općine Trnovec Bartolovečki za pomoć u nabavci navalnog vatrogasnog vozila, vrijednosti nešto više od 1,5 milijuna kuna. Općina će tako u ovoj godini izdvojiti 100.000 kuna kapitalne donacije, a u proračunu za iduću godinu osigurati 160.000 kuna.

Vijećnici su prihvatili program rada Savjeta mladih Općine Trnovec Bartolovečki za 2019. godinu, čije će aktivnosti biti financirane s 35.000 kuna.

Dobili su i informaciju o broju nezaposlenih na kraju studenog ove godine. Na području Općine Trnovec Bartolovečki, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Regionalnog ureda Varaždin, nezaposlene su 103 osobe.

Život i društvo

Grad Novi Marof za programe i projekte 26 udruga u ovoj godini izdvojio više od 76.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gradonačelnik Siniša Jenkač u četvrtak je, 11. srpnja, potpisao ugovore s predstavnicima udruga kojima su dodijeljena sredstva u sklopu Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Grada Novog Marofa u 2024.godini.

Riječ je o 26 udruga, odnosno 28 prijavljenih projekata čija je ukupna vrijednost 76.314 eura.

– To je doista mnogo novca, a u pitanju su samo udruge koje su izvan sustava, odnosno izvan Zajednice sportskih udruga i Vatrogasne zajednice, udruga u kulturi i sportskih društava. Kad bi još i to pribrojili, sredstava koja izdvajamo iz proračuna je mnogo, mnogo više – rekao je Jenkač.

Udruge će 60 posto sredstava dobiti unaprijed, a preostalih 40 posto kada realiziraju i opravdaju programe ili projekte, a gradonačelnik je istaknuo da nije riječ samo o udrugama iz Novog Marofa.

– Grad podržava i rad udruga koje nisu s našeg područja, ali djeluju ovdje ili pak imaju članove Novomarofčane. Kao lokalnoj samoupravi, cilj nam je da dobro funkcionira i taj sektor koji je  nevladin, odnosno nije javni sektor, stoga za njih svake godine izdvajamo značajne iznose – izjavio je Jenkač.

Naglasio je da će se na inicijativu udruge Mladi za Marof, koja je pokrenula projekt „Zajedno živimo, zajedno planiramo”, pokušati registrirati i Mreža udruga grada Novog Marofa te pozvao predstavnike udruga da se uključe. Kroz tu bi Mrežu udruge komunicirale i razmjenjivale informacije o aktivnostima koje provode i događanjima koja organiziraju.

– Nama je interesantno da vi međusobno komunicirate i da vam se važnije aktivnosti koje imate ne preklapaju jer smo imali priliku doživjeti da se dosta toga preklapa, pa ljudi ne stignu ići na dva, tri događanja istovremeno. Kroz Mrežu udruga svi će kroz godinu definirati svoje aktivnosti i znati kada i koja događanja, odnosno manifestacije organiziraju ostali. Vjerujemo da će to u konačnici rezultirati većim brojem posjetitelja na eventima – kazao je novomarofski gradonačelnik.

Sredstva osigurana u novomarofskom gradskom proračunu osnovna su sredstva za programe i projekte, a Jenkač je predstavnicima udruga savjetovao da naprave i iskorak i iskoriste ono što se dodatno nudi.

–  Pokušajte naći sredstva izvan lokalnih proračuna te raditi i provoditi takve projekte i programe koji mogu biti financirani iz drugih izvora, primjerice ministarstava, a i Europska unija nudi puno toga pa možete krenuti i u tom smjeru, osigurati si još više sredstava, a time i kvalitetniji rad – zaključio je.

Nastavite čitati

Život i društvo

“Ne vidim razlog zašto žene u Hrvatskoj ne bi služile vojni rok”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Hrvatsko Ministarstvo obrane radi na izmjenama Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama jer Hrvatska od iduće godine ponovno uvodi služenje vojnog roka.

O tome su u emisiji U mreži Prvog HRT-a govorili predsjednik saborskog Odbora za obranu, Arsen Bauk iz SDP-a, Ante Deur iz HDZ-a te vojni analitičar profesor Marinko Ogorec.

Bauk naglašava kako Hrvatska i dalje ostaje na konceptu profesionalne vojske. Kako kaže, nakon obuke, dio vojnika koji želi ostati u oružanim snagama će ostati, a ostali će nastaviti sa svojim civilnim životom s određenim znanjima koja će steći u dva ili tri mjeseca.

Na pitanje koliko bi mladih godišnje moglo ići na odsluženje vojnog roka i imamo li kapaciteta za njihovu izobrazbu, Deur je odgovorio da kapacitete imamo.

– Smatram da imamo kvalitetne časnike i dočasnike, imamo vojarne koje su dobre i tu nema bojazni. Vojska ima svoj sustav rada i tu nema bojazni da će to biti kvalitetno i u interesu oružanih snaga, ali i zainetesiranih mladih ljudi.

Ogorec smatra kako je sada vidljivo da vojni rok nije trebalo zamrzavati jer kada se neke sposobnosti dulje vrijeme ne primjenjuju, onda dolazi do problema.

– Dobro bi bilo da je vojni rok ostao kao takav. Pred OSRH je pet i pol mjeseci da započnu s novim aktivnim služenjem vojnog roka, a kako će se to realizirati, tek ćemo vidjeti, rekao je.

Naglašava kako je dva do tri mjeseca dovoljno za temeljnu obuku.

Bauk je rekao da je u dragovoljnom služenju vojnog roka izostao broj ročnika koji bi se pridružili OSRH.

– Uključivanjem većeg broja mladih muškaraca i žena povećala bi se prilika da postanu pripadnici OSRH – kazao je.

Predsjednik je rekao kako nam nedostaje 4000 vojnika, a taj podatak nitko nije demantirao.

Ogorec je kazao da civilni vojni rok ne postoji i da je to naša izmišljotina koja nam se, kako kaže, osvetila i banalizirala cijelu situaciju.

– Postoji slučaj da pojedinac zbog priziva savjesti ne želi uzeti oružje u ruke, ali to ga ne limitira ni po jednom drugom pitanju. Ne vidim zašto takav pojedinac ne bi obukao na sebe odoru i služio vojsku sa svojim kolegama, naglasio je.

Dodaje kako unutar vojske postoji cijeli niz aktivnosti koje ti ljudi mogu obnašati.

Što se tiče obveznog služenja vojnog roka i za žene i za muškarce, Ogorec smatra da bi to trebalo biti tako.

– Ne vidim razlog zašto žene ne bi služile vojni rok – naglasio je.

Deur dodaje da će se žene moći prijavljivati u sustav. Ističe kako je u Domovinskom ratu bilo mnogo žena koje su sudjelovale u borbenim aktivnostima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje