Povežite se s nama

U fokusu

Opet redom “padaju” Varkomovi natječaji, Slovenci ogorčeni: Ovo je doista neozbiljno!

Objavljeno:

- dana

NEVJEROJATNO

Ogromne poteškoće varaždinski Varkom ima s pet natječaja za izgradnju kanalizacije i objekata u Varaždinu i deset općina u sklopu EU projekta Aglomeracija Varaždin.

Nakon što su lani poništili čak dva postupka javne nabave, onaj za dogradnju pročistača te dogradnju i sanaciju kanalizacije u Varaždinu, ti natječaji su ponovno raspisani ove godine i u tijeku su.

(Ne)usklađeno

Još veći problemi su se sad javili s preostala tri natječaja, kojima traže tvrtke koje će graditi kanalizaciju u općinama. Raspisani su u veljači, a u sva tri slučaja rokovi za dostavu ponuda su produženi, i to nakon zahtjeva sufinancijera, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda. – Rok za dostavu ponuda produžuje se (…) zbog potrebe usklađenja dokumentacije o nabavi s direktivama EU – izvijestili su iz Varkoma još u veljači putem Elektroničkog oglasnika javne nabave.

Ovog mjeseca sve je kulminiralo: čak dva postupka javne nabave su “zapela” već zbog žalbi na natječajnu dokumentaciju! Natječaj za dogradnju kanalizacije u općinama Beretinec, Sv. Ilija, Gornji Kneginec i Trnovec Bartolovečki u srijedu je zaustavljen jer je koprivnički obrt PRO.KOP za zemljane radove i prijevoz podnio žalbu Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave (DKOM) na izmijenjenu dokumentaciju.

Dva tjedna prije to se dogodilo i u slučaju natječaja za dogradnju kanalizacijskog sustava u općinama Vidovec i Maruševec. Riječ je o poslu procijenjene vrijednosti 110 milijuna kuna, a žalbu je podnijela tvrtka H2O skupina iz Radomlja u Sloveniji. DKOM je njihovu žalbu odbio kao neurednu uz obrazloženje da nisu uplatili troškove žalbenog postupka.

S obzirom na to, postupak bi se vjerojatno bio nastavio, ali iz Varkoma su se pobrinuli za novu grešku: DKOM-u su podnijeli zahtjev za nastavak javne nabave, ali prekasno, s danom zakašnjenja! DKOM je njihov zahtjev odbacio, pa je taj natječaj – obustavljen.

”Loša priprema”

Iz Varkoma do zaključenja broja nismo dobili odgovore što će biti s tim natječajem, a ni kakva je situacija s preostalima. Međutim, odgovore smo dobili iz Slovenije, iz tvrtke H2O skupina, u kojoj su ogorčeni.

Razmišljamo da  naš “slučaj” prezentiramo Europskoj komisiji, koja pozorno prati sve natječaje u kojima se raspolaže europskim novcem.
Boštan Kočar, H2O skupina, Radomlje

– Glavni razlog žalbe je neusklađenost natječajne dokumentacije i troškovnika natječaja. Naime, dokumentacija je pripremljena iznimno loše i nije dovoljno od potencijalnih ponuđača tražiti bankovne garancije, nego treba biti jasno tražena kvaliteta radova, ali potom i pravilno vrednovana. Kad smo tijekom nadmetanja postavili pitanja investitoru, dobili smo nepotpune odgovore, a na neka pitanja odgovori su posve izostali.

Nevjerojatno: Varkom uspio zakasniti sa zahtjevom da im se odobri nastavak natječaja!

Nakon toga nije nam preostalo ništa drugo nego da investitoru ukažemo na probleme neusklađenosti zahtjeva u knjigama i troškovniku natječaja – navodi Boštjan Kočar, generalni menadžer. Iznenađeni su bili i rješenjem DKOM-a. – Našu žalbu su odbacili kao “nevaljanu” zbog navodne neizvršene uplate takse, unatoč činjenici da smo priložili kopiju uplatnice sa sudskim prijevodom na hrvatski jezik. Zbog toga smo 10. travnja ponovno predali žalbu – ističe.

U slovenskoj tvrtki su, blago rečeno, iznenađeni. – Na ovakav se način ne ponašaju ozbiljni i profesionalni investitori te kontrolori javnih postupaka, da u postupku javne nabave ignoriraju upite potencijalnih ponuđača i potom bez ijednog argumenta odbacuju njihove žalbe bez mogućnosti žalbe na njihovu odluku. Moram priznati da razmišljamo prezentirati naš “slučaj” i Europskoj komisiji, koja pozorno prati sve natječaje u kojima se raspolaže europskim novcem. Ako se ovakva loša praksa nastavi, neki projekti sigurno će biti rađeni sa značajnim korekcijama kontrola Europske unije – zaključio je Kočar.

U kojoj fazi je osam natječaja?

1. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Varaždin – dogradnja i rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Varaždin (raspisano 27. siječnja 2016.) – PONIŠTENO
2. Aglomeracija Varaždin – nadzor radova (raspisano 27. siječnja 2016.) – TREĆA ŽALBA NA ODLUKU O IZBORU
3. Aglomeracija Varaždin – upravljanje projektom (raspisano 27. siječnja 2016.) – DOVRŠENO
4. Aglomeracija Varaždin – dogradnja sustava odvodnje i sanacija postojećeg sustava odvodnje (raspisano prvi put 18. travnja 2016., drugi put 5. siječnja 2017.) – U TIJEKU
5. Provođenje informiranja javnosti i vidljivosti projekta – sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Varaždin (raspisano 2. lipnja 2016.) – DOVRŠENO
6. Dogradnja sustava odvodnje – općine Vidovec i Maruševec (raspisano 16. siječnja 2017.) – OBUSTAVLJENO
7. Dogradnja sustava odvodnje – općine Cestica, Vinica, Petrijanec i Sračinec (raspisano 6. veljače 2017.) – U TIJEKU
8. Dogradnja sustava odvodnje – općine Beretinec, Sveti Ilija, Gornji Kneginec i Trnovec Bartolovečki (objavljeno 16.2.2017.) – ZAUSTAVLJENO

Pljušte žalbe zbog nadzora

Od ukupno osam postupaka javne nabave u sklopu projekta Aglomeracija Varaždin, njih pet se odnosi na izgradnju i dogradnju kanalizacijske mreže, pročistača i drugih uređaja, a preostala tri na nadzor, upravljanje projektom i provođenje informiranja javnosti. Zasad su samo dva natječaja završila odlukama o izboru izvođača, a to su oni za upravljanje projektom i za informiranje javnosti.

Kad je u pitanju nadzor, postupak je raspisan još lani, a DKOM je “srušio” već dvije Varkomove odluke o izboru. Direktor Vlado Vlašić je ove godine donio i treću odluku, kojom je posao dodijelio zajednici ponuditelja koju čine Institut IGH WYG savjetovanje, Eptisa Adria i Safege iz Zagreba te Ecoenergy iz Varaždina.
Međutim, sve je ponovno završilo pred DKOM-om, jer su žalbe podnijeli dubrovački Trames Consultants i Poljaci, zajednica ponuditelja ZP Nafta-GAZ iz Jasla i OTS-IP iz Krakova. Treća odluka DKOM-a se čeka.

Izvor:
Foto: RT

U fokusu

Zabrinuti Marofčani o spalionici: “Već smo iskusili gomilanje smeća, smrad i neadekvatno filtriranje kemikalija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Eko udruga „Naš zavičaj“ uspješno je organizirala javnu tribinu o utjecaju spalionice u Podrutama na okolna mjesta grada Novog Marofa.

U velikoj dvorani Kulturnog centra Ivan Rabuzin pred osamdesetak znatiželjnika u srijedu, 28. rujna, o spaljivanju otpada postupkom vakuumske pirolize govorili su prof. Stanko Uršić, inače umirovljeni fizikalni kemičar te bivši predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, te gradonačelnik Siniša Jenkač.

Uvodnim govorom prisutnima se obratio predsjednik Eko udruge „Naš zavičaj“ Ivica Đurkan koji je podsjetio kako je nedavno sasvim slučajno u javnost procurila vijest da se u krugu privatne tvrtke Omega nalazi peć za pirolizu, te da će ih investitor nabaviti još nekoliko.

Zvono na uzbunu

– Na sam spomen spaljivanja mještanima se oglasilo zvono na uzbunu. To je razumljivo jer smo ne tako davno, prije desetak godina, već jednom bili prevareni. Pojavom tvrtke BBS imali smo obećanje kako će sve što rade ili namjeravaju raditi – biti bezopasno. Bilo je govora o novom zapošljavanju, što je pohvalno, ali je potom uslijedio hladni tuš. Gomilanje smeća, smrad, neadekvatno filtriranje kemikalija i da ne nabrajam dalje. I kad se odjednom pojavila ideja o spalionici, mještani su se okupili, pobunili i rekli odlučno ne! Trajala je bitka za zdravlje dulje vrijeme, ali naši roditelji nisu odustali, uspjeli su zaustaviti ekološku bombu – ustvrdio je Đurkan.
Štoviše, napomenuo je kako se, nažalost, u novomarofskom kraju danas povijest ponavlja.

– Puno je tu analogije, s izuzetkom činjenice da je termin spalionice zamotan u novi celofan, pod imenom pirolize. I laici znaju da ništa nije bezopasno gdje se spaljuje otpad. Pogotovo smo nepovjerljivi kad nam se serviraju priče o takvim spalionicama u Austriji ili Njemačkoj. Da, vjerujemo kako je to u uljuđenom dijelu Europe možda i moguće, ali to su ipak uređene Države u kojima se poštuju svi zakoni i propisi. Mi pak živimo u Hrvatskoj, gdje kojekakvi smutljivci i tobožnji menadžeri, u utrci za brzom i velikom zaradom stručno izigraju sve propise. Ti menadžeri, koji smatraju kako će lako manipulirati mještanima, naletjeli su na čvrst zid. Ova mala oaza mira, ljepote i očuvanog okoliša, pruža perspektivu zdravom suživotu čovjeka i prirode – rekao je Đurkan poručivši kako nikome neće dozvoliti da naruši takvu koegzistenciju zbog privatnih interesa vođenih profitom.
Na njega se nadovezao gradonačelnik Grada Novog Marofa i saborski zastupnik Siniša Jenkač, koji se u svojem izlaganju osvrnuo na sve što je zadnjih godina učinjeno u sferi zbrinjavanja otpada na gradskom području. Najavio je i planove u skoroj budućnosti, vezane uz povećanje postotka recikliranog otpada. Odgovarajući na pitanje jednog od sudionika tribune, o tome podržava li rad Eko udruge “Naš zavičaj” u svjetlu protivljenja instaliranju spalionice u Podrutama, Jenkač je izjavio kako podržava rad udruge.

“Suluda ideja“

Na kraju je prof. dr. sc. Stanko Uršić opširno prezentirao svoja saznanja o aktualnoj problematici sa zbrinjavanjem otpada u RH. Za pokušaj instaliranja spalionice u Podrutama rekao je da je to „suluda ideja“ i da ta tema ne zaslužuje da se o njoj uopće govori!
– Ono što je iznimno važno i čemu moramo posvetiti pažnju, je briga o otpadu, na način da od njega ne stvaramo smeće, jer se ono ne može reciklirati. Na taj način vodimo i brigu o generacijama koje dolaze iza nas. Važno je što ćemo ostaviti našim nasljednicama i kakva će biti njihova kvaliteta života u tom pogledu – zaključio je Stanko Uršić.

Nastavite čitati

U fokusu

Dok Romi u Međimurju žive „u blatu“, Kajtazi u Istri gradi luksuzni objekt za Rome, ali za odabrane?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Savez Roma Republike Hrvatske „Kali Sara“ u lipnju je za gotovo pola milijuna eura kupio atraktivno zemljište u Istri, točnije u Želiskima na Barbanštini, piše portal Istra24.

„Kali Sara“ već je uknjižen na spomenuto zemljište te su u međuvremenu angažirali i ovlašteni arhitektonski ured koji je izradio grafički prikaz novog projekta u Istri. Riječ je o projektu izgradnje tzv. Europskog romskog kulturno-sportskog centra.

Portal Istra24 od kolovoza pokušava od Saveza dobiti informacije u namjeri da predstavi projekt krovne romske zajednice u Hrvatskoj, čiji je osnivač i prvi predsjednik aktualni saborski zastupnik Veljko Kajtazi, a trenutna predsjednica je Suzana Krčmar.

Iz navedenog portala ističu da do danas nisu dobili nikakve službene povratne informacije o planiranom Europskom romskom kulturno-sportskom centru, konkretnim planovima i izvore financiranja, a nikakvih informacija o navedenom nema niti na stranicama Saveza „Kali Sara“.

Kako navode, u posjedu su grafičkog prikaza projekta koji je za „Kali Sara“ izradila tvrtka Global Connect d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu.

Luksuzni objekt?

S obzirom na izgled novog kompleksa u Želiskima, može se zaključiti da se planira gradnja luksuzne nekretnine i da će se investicija mjeriti u desecima milijuna kuna.

Naime, na površini građevne čestice koja se proteže na 6525 kvadrata, u planu je izgradnja  „zgrade javne i društvene namjene“ koja, navodi se u projektu, sadrži „više funkcionalnih cjelina u cilju organiziranja jedinstvenog kulturno-sportskog centra Roma u Hrvatskoj“.

Predviđeno je da slobodnostojeća građevina ima tri nadzemne etaže: prizemlje i dva kata te podrum. Među ostalim, planirani građevinski objekt trebao bi imati bazen, ambulantu, saunu, teretanu, kafić, blagovaonicu, kongresnu dvoranu, 14 soba i brojne druge prostorije. Više informacija o samom objektu pročitajte ovdje.

S obzirom na dostupne informacije, postavlja se pitanje – gradi li „Kali Sara“ zaista zgradu javne i društvene namjene, i za koga konkretno to gradi, ili je na pomolu gradnja turističkog objekta od kojeg će koristi imati samo odabrani?

Ne žele razgovarati

– Prodavali smo naše štale, kuće, stanove. Prodavali smo sve što smo imali, sve smo prodavali da bismo mogli na neki način skupiti novac. Dajte nas ostavite na miru. Gdje ste vi bili kada je bila deložacija Roma u Vodnjanu, zašto o tome ne želite pisati? Protjerali ste sve Rome u Vodnjanu – rekao je saborski zastupnik Veljko Kajtazi na novinarski upit o tome odakle Savezu novac za ovaj projekt, dok je predsjednica „Kali Sara“ Suzana Krčmar inzistirala da se o projektu zasad ne piše, a kasnije do nje nije ni bilo jednostavno doći te joj je službeni mobitel u više navrata bio isključen.

Dok u Istarskoj županiji prema zadnjem popisu živi 531 pripadnik romske manjine, od kojih 291 u Puli i 147 u Vodnjanu, u Međimurskoj županiji službeno žive 6954 Roma. Do njih je vrlo brzo stigla informacija da se u Istri gradi skupocjeni Romski kulturni centar.

Predsjednik Vijeća romske manjine Grada Čakovca Josip Petrović smatra da njihov saborski zastupnik Kajtazi zajedno s vodstvom Saveza, umjesto da rješava prave problema Roma u Međimurju, osobito spominjući romsko naselje Kuršanec, gradi „skupocjenu vilu na moru, bez da je o tome izvijestio romsku zajednicu“.

– Za koga to Kajtazi gradi? Za nas Rome koji i dalje živimo u nehumanim uvjetima, osobito u naselju Kuršanec, sigurno ne. Naše naselje broji oko 1500 Roma, a samo u Međimurju nas je sigurno više od 10 tisuća. U naselju Kuršanec uvjeti za život su katastrofalni. Taj centar u Istri je nepotreban. Bolje bi bilo da je naš saborski zastupnik za taj novac riješio osnovne životne uvjete brojnih romskih obitelji. Ljudi nemaju struju, žive u blatu, nema kanalizacije. Posebno nas je iziritiralo kada smo pročitali izjavu da je na upit kako su došli do novca, rekao da je prodao štalu! Kajtazi treba biti svjestan da su to naši novci, novci koje Savez dobiva od Republike Hrvatske i Europske unije. Najmanje što očekujemo je da znamo na što novac ide – rekao je Petrović za portal Istra24.

„Korist će imati samo oni uz Veljka Kajtazija“

Na pitanje hoće li Romi imati koristiti od novog centra u Istri, odgovara da će koristi imati samo neki – oni uz Veljka Kajtazija.

– To će biti isto kao i s knjižnicom u Zagrebu. Tko će tamo ići, kada nemamo ni automobile?! Nikakvih informacija o projektu mi nismo imali. Ja kao predstavnik romskog naselja saznao sam za novi kulturni centar iz medija. Oni to rade za svoju privatnu stvar. Kada prestane biti saborski zastupnik, Kajtazi će očito otvarati hotele. Novac koji dobiva Savez dolazi iz Europe, a oni tim novcem raspolažu kako oni žele. Evo, grade nekretnine u Istri, a mi o tome nemamo pojma. Punih 12 godina sam predstavnik jednog od najvećih romskog naselja u Hrvatskoj i mogu potvrditi da su mještani bili jako ljuti kada su čuli da se u Istri gradi vila, a naši Romi ovdje i dalje žive u katastrofalnim uvjetima. Nikada nismo dobili nikakvu obavijest koliko novaca Savez dobiva i kako se raspolaže tim novcem. No jednom će sve izaći na vidjelo. I ja sam bio član „Kali Sara“, ali su me izbacili jer sam vidio što rade. Dok on gradi vilu, naši Romi u Međimurju žive u blatu – jasan je Petrović.

Umjesto odgovora na upit iz medija, iz „Kali Sara“ proslijedili su link na intervju koji je Novom listu nedavno dao Kajtazi, no u njemu nisu dobiveni konkretni odgovori, već samo informacija koja se spominje u jednom dijelu teksta – „da se Centar financira sredstvima Saveza „Kali Sara“ sukladno Operativnom programu Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje od 2021. do 2024. godine te ugovoru s Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina’, piše Istra24.

Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Istarskoj županiji Neđat Bajrami pak smatra da je ovakav centar itekako potreban Romima i da će u njega moći dolaziti svi koji žele, a ne samo Romi.

Primjedbe načelnika Barbana

S druge strane, načelnik Barbana Dalibor Paus ističe da sve što je u skladu s Prostornim planom Općine Barban, može se graditi. Za zgrade javne namjene to je najviše tri nadzemne etaže, odnosno devet metara do vijenca.

U samom uvodu Paus je rekao da se radi o projektu koji će se realizirati ili se neće realizirati te da to nema nikakve veze s narodnom pripadnošću.

– O tome je li sve u skladu s prostornim planovima, odlučiti će nadležni Upravni odjel za prostorno planiranje Istarske županije koji to radi u ime Općine Barban. Investitori su predali projekt za utvrđivanje uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole. U toj fazi sva javnopravna tijela daju svoje eventualne uvjete ili primjedbe. I Općina Barban je uputila određene primjedbe jer i nama se čini da je sadržaj unutar tog projekta više komercijalnog karaktera, nego što je to društveno-kulturne namjene. Po tom smo pitanju uputili primjedbe, a Općini Barban to je važno s aspekta na koji način će se u nekom momentu obračunavati komunalna naknada, odnosno komunalni doprinos koji se razlikuje s obzirom na namjenu – rekao je Paus, koji se slaže se s time da projekt više nalikuje na jedan mini hotel, nego sportski centar.

Opširnije o temi pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje