Povežite se s nama

Život i društvo

Prof. dr. sc. Franjo Ruža bio je jedan od utemeljitelja FOI-ja, veliki profesor i znanstvenik

Objavljeno:

- dana

IN MEMORIAM

 U 86. godini preminuo ugledni prof. dr. sc. Franjo Ruža (1931. – 2017.) , jedan od utemeljitelja Fakulteta organizacije i informatike, poznati profesor i znanstvenik. 

Jedan od utemeljitelja Fakulteta organizacije i informatike

Dana 13. studenog 2017. godine napustio nas je dr. sc. Franjo Ruža, profesor, kolega, prijatelj i jedan od utemeljitelja Fakulteta organizacije i informatike.
Franjo Ruža rođen je 26. listopada 1931. godine u Svetom Roku (danas Novo Selo Rok) u Međimurskoj županiji. Nižu gimnaziju završio je u Čakovcu, a maturirao je na Ekonomskoj školi u Čakovcu 1950. godine.
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1958. godine. Doktorirao je 1973. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu obranom doktorske disertacije pod naslovom “Utjecaj uvjeta privređivanja na rezultate i uspješnost poslovanja poduzeća konzervne industrije središnje Hrvatske”. Mentor mu je bio prof. dr. Franjo Krajčević.
Nakon završetka srednje škole zaposlio se u gospodarstvu, zatim u državnoj upravi, pa u srednjoj školi, a posljednjih četrdeset godina radio je kao visokoškolski nastavnik, sve do umirovljenja. 

Punih četrdeset godina radio je kao visokoškolski nastavnik, sve do umirovljenja

Na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu radio je kao profesor od 1962. do 1974. godine, kada je Viša ekonomska škola prerasla u Fakultet organizacije i informatike Varaždin.
Za sveučilišnog profesora u zvanju izvanrednog profesora izabran je 1974. godine, a za redovitog profesora biran je 1980. te ponovno 1986. godine. U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 1999. godine. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu od 14. lipnja 2005. godine izabran je u počasno zvanje professor emeritus zbog posebnih zasluga za napredak i razvitak Sveučilišta u Zagrebu te za međunarodno priznatu nastavnu i znanstvenu izvrsnost.
Tijekom četrdesetogodišnjega rada kao visokoškolski nastavnik obavljao je više raznih dužnosti. Za direktora Više ekonomske škole Varaždin izabran je u studijskoj godini 1969./1970. te ponovno u svibnju 1974. godine, s ciljanom zadaćom da radi na prerastanju Više ekonomske škole u Fakultet organizacije i informatike Varaždin. To je i ostvario, pa ga se opravdano smatra osnivačem Fakulteta. U više navrata biran je za dekana Fakulteta.
Posebnu pažnju zaslužuje njegov mentorski rad te obrazovanje brojnih diplomanata, magistara i doktora znanosti.

Na njegovu inicijativu osnovan Zavod za znanstveni rad HAZU-a

Bio je voditelj više znanstvenih skupova i savjetovanja. Pripremajući proslavu 800. obljetnice grada Varaždina, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada, odlučeno je da prof. Franjo Ruža vodi taj veliki projekt koji se pripremao tri godine. Tada je imenovan predsjednikom Organizacijskog odbora znanstvenoga skupa, posvećenog 800. obljetnici grada Varaždina.
Rezultat tog trodnevnog znanstvenog skupa (s više od sedamdeset referata) bilo je opsežno djelo “Varaždinski zbornik 1181-1981.” (opsega 686 stranica enciklopedijskoga formata), koje se s pravom naziva enciklopedijom Varaždina. Upravo iz te njegove suradnje s HAZU došlo je do osnivanja Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu. Odlukom Predsjedništva Akademije prof. Ruža imenovan je ravnateljem toga Zavoda. Na toj je dužnosti bio od početka rada Zavoda 1983. godine pa sve do 1993. godine, kada je zbog bolesti morao napustiti taj posao te se posvetio svom profesorskom pozivu. U Zavodu je ostao članom Znanstvenoga vijeća.
Pet godina bio je predsjednik Organizacijskog odbora poznatog glazbenog festivala, Varaždinskih baroknih večeri, a deset godina ostao je članom toga Odbora.
Više je vrsta projekata na kojima je radio. To su projekti koje je financiralo Ministarstvo znanosti, projekti na kojima je radio u Zavodu HAZU i projekti za potrebe gospodarstva. Radio je i na projektima koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U Zavodu za znanstveni rad HAZU zajedno s akademikom Androm Mohorovičićem više je godina vodio projekt Stvaralački potencijal u funkciji društvenog razvoja sjeverozapadne Hrvatske.

Franjo Ruža je u svom dugogodišnjem radu i stvaralaštvu dao velik doprinos znanosti, gradu Varaždinu te društvu u cjelini

Jedan je od triju osnivača Rotary kluba Varaždin, a u jednom mandatu bio je predsjednik Kluba. Preko Kluba osigurao je pomoć i financiranje mnogim studentima (naročito za studije u inozemstvu).
Njegove svestrane aktivnosti u znanstvenom, kulturnom i društvenom djelovanju, uz redovito obavljanje profesorskih dužnosti, posljednjih je godina morao smanjiti, što je uvjetovano njegovim zdravljem.
Dobitnik je više odličja, priznanja i zahvala državnih, županijskih, gradskih i drugih asocijacija, od kojih se izdvajaju: “Nagrada 8. svibnja” Općine Varaždin (danas nagrada Grada Varaždina), „Priznanje zaslužnom profesoru Sveučilišta u Zagrebu“, „Medalja Varaždinskih baroknih večeri“, „Spomenica domovinske zahvalnosti“ odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, „Red hrvatskog pletera“ odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, „Nagrada za životno djelo Grada Varaždina“ (to je prva nagrada za životno djelo u Varaždinu).
Na kraju valja istaknuti kako je Franjo Ruža u svom dugogodišnjem radu i stvaralaštvu dao velik doprinos znanosti, gradu Varaždinu te društvu u cjelini i teško nam je shvatiti da ga nema više među nama.

Oproštaj od poznatog varaždinskog profesora je danas u 14 sati na Varaždinskom groblju.

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA/ARHIVA RT

Život i društvo

Obilježena 31. obljetnica oslobođenja vojnog skladišta Banjščina i Dan branitelja Novog Marofa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Obilježavanja Dana branitelja Grada Novog Marofa i 31. obljetnica oslobođenja vojnog skladišta Varaždin Breg – Banjščina te početak borbenih aktivnosti 3. bojne 104. brigade Hrvatske vojske upriličeno je u subotu.

Program proslave započeo je otvorenjem Memorijalnog nogometnog turnira “Miljenko Banić” i svetom misom za poginule i umrle hrvatske branitelje služenoj u crkvi sv. Antuna Padovanskog, nakon čega je krenuo mimohod uz pratnju limene glazbe sv. Martin. Kod spomen Križa položeni su vijenci za poginule, a program je nastavljen svečanim skupom kod Kulturnog centra Ivan Rabuzin u Novom Marofu te zajedničkim druženjem uz vojnički grah.

Kako je pojasnio novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač, službeni datum obilježavanja je 19. rujna, a prigodna proslava dostojna svih onih koji su dali svoj obol u obrani novomarofskoga kraja i domovine obilježava se sadržajnim programom tijekom vikenda.

– Obilježava se 31. obljetnica oslobođenja vojnog skladišta Banjščina te se prisjećamo svih poginulih za vrijeme Domovinskog rata. 104. brigada, 3. novomarofska bojna bila je jedna od najopremljenijih bojni koje su bile na svim ratištima i iz koje su se mnogi regrutirali u Tigrove, Pume, Rode i ostale postrojbe Hrvatske vojske. Na nama je da ove povijesne datume dostojno obilježavamo i nikad ih ne prepustimo zaboravu – poručio je Jenkač.

Izaslanik premijera Andreja Plenkovića, državni tajnik u Ministarstvu obrane Republike Zdravko Jakop istaknuo je kako se uz Dan novomarofskih branitelja obilježava i osvajanje i zauzimanje skladišta koje je tada Hrvatsku u naoružanju ojačalo za sedam, osam puta.

– Prisjećamo se ljudi iz ovoga kraja koji su se uključili u Domovinski rat kroz 104. brigadu, kroz policiju, kroz brigade hrvatske vojske, 7. GBR  i druge. Mislim da je to obveza nas koji smo preživjeli, da dostojanstveno na neki način damo spomen na one koji su dali svoje živote, svoje zdravlje za obranu domovine i da nas ta vjera, zajedništvo koje je bilo onda nadahnjuje i danas u izgradnji domovine nam jedine Hrvatske – rekao je Jakop.

Ivan Pokaz, savjetnik i izaslanik ministra Hrvatskih branitelja Tome Medveda ističe kako je osvajanje skladišta na Varaždin Bregu prije 31 godinu bilo od izuzetnog značaja, ne samo za ovaj kraj, nego za Hrvatsku vojsku.

– Ono što je oduzeto od naoružanja od tenkova, pa do streljiva to je diglo sposobnost cijele Hrvatske vojske. Čuvanje sjećanja na poginule i dostojno obilježavanje ovakvih događaja jedna je od naših glavnih zadaća, a zajedno s braniteljima vodi se briga o očuvanju  digniteta cijelog Domovinskog rata – kazao je Pokaz.

Nastavite čitati

Život i društvo

Rezanjem mega-sarme dugačke čak 1.500 metara počela sada već sveeuropska 24. Zeljarijada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rezanjem mega-sarme dugačke čak 1.501 metar u Vidovcu je u subotu svečano otvorena 24. Zeljarijada, najveća gastronomska manifestacija u Varaždinskoj županiji.

Organizator manifestacije, u sklopu koje se od petka do nedjelje održava mnoštvo programa s ciljem popularizacije Varaždinskog zelja i drugih autohtonih proizvoda Varaždinske županije, je KUD Vidovec, pokrovitelji Općina Vidovec i Varaždinska županija, a glavni pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede.

– Ove godine smo pripremili bogat sadržaj budući da dvije godine nismo imali manifestaciju uživo i u ovakvom obimu. Zeljarijada je u Hrvatskoj prepoznata, što možemo vidjeti po registracijama automobila iz cijele države, a u nedjelju stižu KUD-ovi iz susjednih zemalja, tako da možemo reći da je prerasla u međunarodnu manifestaciju. Promoviramo sve naše poljoprivrednike i Varaždinsko zelje, koje je zaštićeno na razini Europske unije. Jedina smo općina u Hrvatskoj koja ima zaštićena dva proizvoda, uz Varaždinsko zelje, zaštićen je i naš poznati težački kolač vidovečki gibanik, na što smo ponosni – istaknuo je načelnik Općine Vidovec Bruno Hranić.    

Počeci Zeljarijade bili su u Društvenom domu, dok danas, 24 godine kasnije, manifestacija ima međunarodni značaj, napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec.  

– Svi znamo da bez zelja nema veselja. Općina Vidovec je europska prijestolnica zelja, a Varaždinsko zelje je iznimno zdrava namirnica, zaštićena oznakom izvornosti na razini Europske unije. Zeljarijada će kao gastronomska, gospodarska i kulturna manifestacija i ubuduće imati podršku Županije. Nadam se da će mnogi danas kušati najfiniju sarmu na svijetu, poznatu vidovečku mega-sarmu – rekla je Zagorec, uz koju je na otvorenju bio i predsjednik Županijske skupštine Josip Križanić.

Najveća sarma na svijetu s 4,5 tona sastojaka

Podsjećamo, na razini Europske unije su, uz Varaždinsko zelje, zaštićena još 34 hrvatska proizvoda.

– Ova manifestacija doprinosi njihovoj promociji, kao i očuvanju tradicijskih vrijednosti ovoga kraja. Ministarstvo poljoprivrede podupire ovakve projekte, kao i udruživanje poljoprivrednika s ciljem povećanja proizvodnje – naveo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Na njega se nadovezala eurozastupnica Sunčana Glavak.  

– Naša su lica danas drugačija, ali KUD Vidovec je i dalje ovdje te, prije svega, čestitam njima na održavanju tradicije i inicijativi koju su dali da bismo danas mogli govoriti o novoj, europskoj dimenziji vidovečkog zelja. U Europskom parlamentu ćemo ugostiti izaslanstvo Općine Vidovec te razgovarati o svemu što se s razine EU-a čini za poljoprivredu i poljoprivrednike – najavila je Glavak.

U ime predsjednika Hrvatskog sabora, svih saborskih zastupnika i svoje osobno ime organizatorima je čestitala saborska zastupnica Nadica Dreven Budinski.

– Želim još puno, puno ovakvih lijepih manifestacija. Čestitam organizatorima na velikoj, sveeuropskoj Zeljarijadi. Zahvaljujem vam na svemu što činite, ne samo za Vidovec, nego i za Varaždinsku županiju i cijelu Lijepu našu – istaknula je Dreven Budinski.

Najveća atrakcija je bila mega-sarma, najveća sarma na svijetu koja je ovaj put bila duža od 1,5 kilometra. Da bi brojni posjetitelji mogli uživati u ovoj deliciji, kuhari su neumorno radili puna četiri dana i noći. Za mega-sarmu je utrošeno čak 4,5 tona sastojaka!

 – Posljednja četiri dana nije se puno spavalo. Uz desetak članova Udruge kuhara Varaždinske županije i dvoje kolega iz Podravke, sarmu je pripremalo i 30-ak učenika iz Gospodarske škole Varaždin te Srednje škole Arboretum Opeka Marčan. Zahvaljujem njima i njihovim mentorima, kao i domaćinu motanja sarme, hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama. Za pripremu ovogodišnje mega-sarme bilo je potrebno oko dvije tone Varaždinskog zelja s imanja obitelji Cafuk, oko 800 kilograma svježeg mesa, junetine i svinjetine, 300 kilograma sušenog mesa, 200 kilograma kuhane riže, 1000 jaja, 70 kilograma luka, dva kilograma češnjaka i drugi sastojci – otkrio je Damir Crleni, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza.

Zašto je sarma najbolja kad se radi od Varaždinskog zelja, rekla je pak Marija Cafuk, čuvarica sjemena ove čuvane sorte.

– Varaždinsko zelje je specifično zbog čvrsto zbijene plosnate glavice, nema izraženi „kocen“, a ima tanak list. Kad se nakiseli, ima specifičnu žutu boju te specifičan okus. Domaćice ga vole zbog svih tih karakteristika, a ponajviše zbog toga što se lako savija kad se radi sarma – objasnila je Marija Cafuk.

Predsjednica KUD-a Vidovec Ines Pavleković je izvijestila da su jučer održane Zeljarske igre u kojima su sudjelovala djeca, pripremali su se Zeljarski kotlić i šaran na rašljama, a članovi KUD-a Vidovec uprizorili su stari način kiseljenja i gaženja zelja.

– Čeka nas još Zeljarsko-makedonska noć, a u nedjelju će biti održana i Međunarodna smotra folklora s više od 500 sudionika, 50-ak konjarica i konjara te 14 kočija. Prošetat će od škole u Nedeljancu do centra Vidovca, gdje će izvesti svaki svoj program – najavila je Pavleković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje