Povežite se s nama

Kolumne

Osjetljiva koža

Objavljeno:

- dana

Dermatolog

Sve je veći broj osoba s osjetljivom kožom! Razlozi za to mogu biti dvojaki. Kod određenog broja osoba, osjetljivost kože lica može biti nasljedno uvjetovana. Obično su joj sklone osobe svjetlije puti, svjetlije kose i svijetlih očiju – s tzv. nordijskim tipom kože.

Kod tih osoba površinski je sloj kože značajno tanji, smanjena je količina lipida (masnoća), pa čak i pigmenta u njemu. To u velikoj mjeri pridonosi smanjenju prirodne zaštite kože! No sve je veći broj osoba sa stečeno osjetljivom kožom, tj. s osjetljivošću koja nije uvjetovana nasljeđem, već brojnim čimbenicima koji utječu na kožu, izvana ili iznutra. Vrlo važnu ulogu svakako imaju štetni utjecaji okoline; osobito UV zračenje, koje može izazvati pojačano isparavanje vode i time dehidraciju kože, ali i oštećenja koja s vremenom mogu dovesti do razvoja raka kože.

Ne manje važna je i zima! I ona može utjecati na smanjenje proizvodnje masnoća u koži, a zatvorene i pregrijane prostorije djeluju poput velike spužve koja upija vlagu. Time koža postaje još više dehidrirana i osjetljiva! Brojne su i kemijske tvari koje negativno utječu na stanje naše kože: od onih iz ispušnih cijevi i dimnjaka, do onih prisutnih u preparatima za njegu kože (konzervansi, umjetne boje i mirisi…) ili u živežnim namirnicama. Važno je istaknuti da i prirodan proces starenja, kao i način života, pridonose osjetljivosti kože. Izloženost stresu, pušenju (nikotin uzrokuje suženje kapilara, pa se tako smanjuje unos kisika i hranjivih tvari u kožu), alkoholu i neuravnoteženoj prehrani, dodatno će pogoršati stanje kože.

Općenito, tijekom zime savjetujemo bogatije, hranjivije kreme, osobito osobama osjetljive kože, no postoje i velike individualne razlike! Stoga, da bi njega bila što više prilagođena trenutnom stanju i potrebama kože, potrebna je detaljnija analiza! Ona uključuje detaljan pregled kože po zonama, tzv. face mapping. Iskusni terapeuti će na osnovu toga preporučiti adekvatne profesionalne tretmane, kao i odgovarajuću kućnu njegu!

Izvor:
Foto:

Kolumne

Kolumna Denisa Peričića: Nemam se razloga šekspiriti, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

mr. sc. Denis Peričić, književnik

Zapanjuje odjek koji su izazvale ne samo nagrađene nego i svih 19 riječi u širem izboru natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ časopisa „Jezik“. Priznajem, neke od njih doista su čudne, ali nije na meni da komentiram procjene povjerenstva, tim više što sam na tom natječaju sudjelovao više puta, jednom i s lijepim uspjehom.

Čini se da je problem u percepciji. Ljudi su, iz nejasnih razloga, valjda pomislili da će te riječi biti propisane kao obvezne. Pa tako s jednog portala vrišti naslov: „Hoćemo li govoriti velepošast, hihobran i društvostaj uskoro?“

Ma nećemo! Iz dva razloga: prvo, jer mudra HINA ne zna vijest prenijeti kako treba (naime, nije „hihobran“, nego „kihobran“), a drugo, te riječi nemaju nikakav normativni, tj. obvezujući karakter.

Osobno, najviše mi se sviđa riječ „šekspiriti se“. Šteta je što mediji nisu prenijeli cjelovito autorsko obrazloženje, a koje glasi: „na razmetljiv se i neopravdan način praviti/prikazivati velikim piscem (pjesnikom, dramatičarom, i sl.), tj. kad se netko (a dakako neutemeljeno) busa kao da je ravan čak i Williamu Shakespeareu; glagol ‘šekspiriti se’ izveli smo stoga i aluzivnom nadogradnjom glagola ‘šepiriti se’.“


Šteta je i što su objavljena samo imena autora nagrađenih a ne i ostalih riječi u širem izboru. Ima tu i nešto u vezi (nematerijalnih) autorskih prava, a što se ne bi smjelo ignorirati. Naime, ako su se oko tog „šekspirenja“ Boris Beck i Hrvoje Hitrec upustili čak i u oštru polemiku, zašto ne bismo saznali tko se „drznuo“ smisliti nešto tako „sporno“?

Nemam se razloga šekspiriti, ali ni ičega sramiti, pa koristim, kad već mogu, ovu priliku kako bih objavio (a što je lako provjerljivo kod organizatora) da smo riječ „šekspiriti se“ skovali i na natječaj je predložili – moja supruga i ja.

I pritom smo se odlično zabavili!

Nastavite čitati

Kolumne

KOLUMNA Brexit i Kujundžić: viša matematika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čita čovjek svašta, pa sam u ponoći svijeta pročitao i zabrinjavajući podatak da će Brexit svaku britansku obitelj stajati 1000 funti godišnje.

To je 8321 kuna godišnje po obitelji. Ne znam koliko članova ima prosječna britanska obitelj; recimo – četiri. To je 2080 kuna po Britancu. Godišnje. Mjesečno je to 173 kune po čovjeku. Tjedno 43 kune. I to u zemlji gdje je prosječna plaća otprilike tri puta veća nego u Hrvatskoj. Strašno! Ali neka im, sada će i ti perfidni Britanci iskusiti cijenu slobode!
Da bi platio cijenu slobode, krvavo izvojevane na ratištima Bruxellesa i Strasbourga i nekakvih referenduma, svaki će se Britanac tjedno morati odreći… pa, otprilike, jedne ili dviju kutija cigareta.Da, cigarete su tamo jako skupe.

Ali, molim lijepo, kaj bi mi Hrvati bili lošiji?! Ni govora: sada će i u Hrvatskoj cigarete biti podjednako skupe! Mi imamo tri puta nižu prosječnu plaću i naravno da ćemo to podnijeti! Zora puca, bit će dana! K’o što bi rek’o maršal: „Mi nećemo da budemo zaostala zemlja koju svaki đavo ‘oće da porobi!“
Jer, kaže ministar Kujundžić o poskupljenju cigareta i alkohola: „Najmanje 100 posto, to je jedina učinkovita mjera. Stopostotno povećanje cijena cigareta i alkoholnih pića smanjuje za 60 posto ulazak djece u svijet pušenja i alkohola.“

Pa zašto onda odmah ne poskupe za 200 posto? Tako će se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola, ako ja znam računati, smanjiti za 120 posto. Iako bi i smanjenje od 100 posto bilo sasvim dovoljno. To ću svakako podržati. I ja ću se u tom slučaju ne samo odreći pušenja nego se i aktivno uključiti u antipušačku kampanju. I nek’ me za to plate iz onih 20 posto zarade koja će im preostati nakon što se ulazak djece u svijet pušenja i alkohola smanji za punih 100 posto.
Ili da me barem prime na Hitnu kad je hitno… dragi ministre.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje