Povežite se s nama

Ljudi i priče

Ostali bez kuće na dražbi, banci bitna samo nekretnina

Objavljeno:

- dana

KREDITI IZ PAKLA

Unatrag tri mjeseca više od sto osoba iz sjeverozapadne Hrvatske USKOK-u je predalo kaznenu prijavu zbog kredita koje su u proteklih 10 godina dizali u austrijskim Raiffeisen zadrugama.

 – Nakon što je u prosincu objavljen tekst u Regionalnom tjedniku o slučaju Varaždinca koji je s obitelji ostao bez stana upravo zbog kredita u austrijskoj Raiffeisen zadruzi, javilo nam se više od 50 građana. Inače, naše procjene su da je ova prevara pogodila više od 22 tisuće građana u Hrvatskoj – kaže nam jedan od Varaždinaca uključen u rad udruge “Ambasada mirotvoraca”.

Istraga počela

Krim-policija počela je raditi, na razgovorima prevareni građani kao i poznati odvjetnici

Udruga je osnovana u lipnju u Splitu. Vodi je urednik portala udarno.hr Toni Eterović, a njihovim trudom pokrenuta je u listopadu velika istraga na području Republike Austrije koja bi trebala dokazati da su krediti koji su više od 10 godina bez odobrenja Hrvatske narodne banke plasirani Hrvatima bili velika prevara u koju je uključeno 20 austrijskih zadruga, 42 posrednika, 15 javnih bilježnika, 16 odvjetnika i šest ovršnih sudaca. Uz istragu u Austriji krenula je i USKOK-ova istraga.

– Zatražili smo provođenje potrebnih radnji od nadležnih tijela otkrivanja u suradnji s drugim tijelima – odgovorili su nam iz USKOK-a. Neslužbeno pak doznajemo da varaždinska kriminalistička policija već radi na ovim prijavama te da su neki od istaknutih varaždinskih odvjetnika već privedeni na obavijesne razgovore, kao i da su ispitani neki od građana koji su predali kaznene prijave.

Bilo jednostavnije

Jedna od prevarenih koja je podnijela prijavu je i Varaždinka čija je obitelj zbog kredita podignutog u zadruzi Raiffeiesen Radkersburg Klöch izgubila kuću. Naime, oni su još 2006. podigli kredit od 23 tisuće eura radi obnove.

– To nam se činilo bolje rješenje, bez puno papira i sa znatno nižom kamatom nego što su je nudile hrvatske banke. Uzeli smo kredit preko posrednika, bračnog para. Isplata je bila na ruke u Austriji, a novac nismo prijavili na granici – priča Varaždinka. Rate su plaćali redovito i to preko inozemne doznake u hrvatskoj banci, no nakon samo dvije godine na njihovu adresu stigla je opomena pred ovrhu, i to ne zbog rata kredita već zbog životnog osiguranja koje se mjesečno plaćalo 50 eura.

Kuću nije mogao kupiti naš kupac, a u prodaju je bio umiješan odvjetnik te banke

– Kad je stigla ovrha, ispalo je da su te rate životnog osiguranja prikazane kao neplaćene rate kredita. Kuću smo morali prodati, a odlučili smo da ćemo sami naći kupca i vratiti novac. Ali to iz nekog razloga nije bilo moguće. Kuća je prodana na drugoj, umjesto trećoj javnoj dražbi, a poznati varaždinski odvjetnik, koji je bio i odvjetnik zadruge s kojim smo i prije kontaktirali oko kredita, bio je glavni akter te javne dražbe – priča nam. U njezinu priču upleten je još jedan Varaždinac koji je, da bi kupio njezinu kuću na dražbi, uzeo austrijski kredit, a i za njega je najspornije to životno osiguranje čija je vrijednost dodana kreditu.

– Uzeo sam kredit na 40 tisuća eura da kupim kuću, ali na kraju mi je ostao novac, a najspornije je to što mi je vrijednosti kredita dodana vrijednost osiguranja. Inače, taj sam novac posudio prijatelju koji je, da bi ga vratio, digao novac, opet, u austrijskoj zadruzi. Zbog te kuće troje ljudi završilo je u tim sumnjivim kreditima – ispričao nam je. – Kada vratim film unatrag, znam da sam svjesno ušla u taj posao. U trenutku kada je kuća prodana, osjećala sam se da ne mogu ništa, da sve to tako mora biti. Sada znam da sam žrtva prevare i jedino što želim je da se krediti proglase ništavnim i da kad-tad vratim svoju kuću – zaključuje Varaždinka.

Ukoliko i vi imate sličnu priču, javite nam se. Također, ukoliko još niste, javite se Ambasadi mirotvoraca i njihovom povjereniku Branku Hlebu na broj 095/8492-007.

O izbacivanju odvjetnika odlučuje Komora

Krediti austrijskih zadruga odvijali su se mimo znanja Hrvatske narodne banke (što su nam u HNB-u i potvrdili), a iz Raiffeisenbank Hrvatska tvrde da nemaju nikakve veze s tim lokalnim austrijskim bankama. O sudbini odvjetnika koji su bili upleteni u kredite odlučivat će Hrvatska odvjetnička komora (HOK). – Početkom veljače 2014. u Hrvatsku odvjetničku komoru stiglo je nekoliko prijava koje se odnose na ukupno 18 odvjetnika, vezano za poslovanje s RBA zadrugama u Austriji. Prijave su odmah proslijeđene Disciplinskom tužiteljstvu HOK-a i nalaze se u radu Disciplinskog tužiteljstva Komore. Disciplinsko tužiteljstvo HOK-a promptno je pokrenulo postupak te će postupiti po propisanoj proceduri, i u slučaju da ocijeni prijave osnovanim, podići će optužnice protiv prijavljenih odvjetnika. Ukoliko takve optužnice budu podignute, o njima će odlučivati Disciplinski sud HOK-a, koji vodi postupak u skladu sa Statutom HOK-a i primjenjuje procesna pravila Zakona o kaznenom postupku – poručili su.

JAVITE SE:

095/8492–007, 095/518-5933
Ambasada mirotvoraca,
povjerenik Branko Hleb

 

Izvor:
Foto: Ilustracija/Ivan Agnezović

Ljudi i priče

Zlatni pir Ivana i Anke Čurila s Halića: Oduvijek i zauvijek

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kad su se Ivan i Anka Čurila prije 50 godina međusobno obvezali na vjernost, ljubav i poštovanje, bili su mladi i zaljubljeni i nisu znali što je ispred njih.

Nisu ni razmišljali. Znali su da se vole i žele zajedno u budućnost, pa što i kako bude. Tek danas, pola stoljeća potom, kad se osvrnu iza sebe, znaju da su uspjeli. Iza njih su desetljeća životnih radosti i tuga, zajedno su se smijali i plakali, ali nikad nisu odustali. I niti na trenutak nisu požalili što su se zadnjeg dana 1967. godine, 31. prosinca, upustili u tu, za njih avanturu života: brak.

Životne zamke lakše je bilo prebroditi zajedno

Život je, kako već to biva, imao svoje zamke, ali Ivanu i Anki ih je bilo lakše zajedno prebroditi. Kad im je sin Ivica nesretno stradao kao mladić, ranjena srca su zajedno liječili.
Danas se gotovo ni ne sjećaju života kad nisu bili zajedno, jer se sve važno u njihovim životima dogodilo u ovih zadnjih 50 godina. Imali su dva sina, njihov sin Nenad sa suprugom Blaženkom također ima dva sina, Ivicu i Matea. Unuci su im danas sve i beskrajno su ponosni na dečke, a nadaju se da će stariji Ivica uskoro uploviti u brak s djevojkom Stelom, pa će opet biti dječjeg smijeha koji, kako oboje vele, grije dušu.

– Možda bude i koja curica u obitelji nakon pola stoljeća, tko zna – smije se Ivan, a supruga Anka ga prijekorno gleda: – Svejedno što bude, samo neka je živo i zdravo. Na kraju oboje zaključuju: “Eto, nas dvoje već i o praunucima, a tko zna što je mladima u glavi.”

Što god da je “mladima u glavi”, oni će im uvijek, kažu, biti potpora, jer Mateo i Ivica su centar njihova svijeta. Budući da žive u susjedstvu, od rođenja su svakodnevno u njihovim životima. Ivan i Anka Čurila su cijeli život u Gornjem Knegincu, na Haliću, dva Ivanova brata su također život provela na istom brijegu, a tu živi i Nenad s Blaženkom i dečkima. To što se nitko iz obitelji desetljećima nije odselio najbolje govori o obiteljskoj povezanosti, koja je za Ivana i Anku svetinja.

Njih dvoje će se, kažu, i dalje voljeti, poštovati i povremeno svađati, pa se hitro i pomiriti, a Blaženka i Nenad već razmišljaju kako im dijamantni pir, za 25 godina, učiniti nezaboravnim.

Nastavite čitati

Ljudi i priče

Obrtnici priuštili pravo sajmeno raspoloženje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

SAJAM

Da su varaždinski obrtnici žilava „sorta“, unatoč svim nedaćama koje su ih snašle zadnjih osam godina, pokazali su ovog vikenda na Obrtničkom uličnom sajmu. Izlagalo se na 50-ak štandova, atmosfera je bila prava sajmena, puna dobrih vibracija.

Jedni su šišali, drugi prodavali svoje originalne proizvode, treći održali modne revije vlastitog dizajna… Svi su imali zajedničko jedno – tvrdoglavost i kretivnost. Onu tvrdoglavost koja koja im je trebala zadnjih osam godina kako bi opstali i danas mogli pokazati tu svoju kreativnost. Frizerke je taj dan podsjetio na subote otprije desetak godina, kad su mušterije kavom „mitile“ mjesto za frizuru prvog dana vikenda. Neki od onih koji su sjeli u frizerski stolac priznaju da nije bilo slučajno. – Pročitala sam da će biti besplatno šišanje i frizura, pa sam odlučila iskoristiti priliku. Kad plaćam, ne mogu si priuštiti eksperimente, idem na sigurno. Ovako riskiram i lani nisam požalila. Evo me opet… – veli Marina dok sjeda u frizeraj na Korzu.

Viktor Plavec

Zadovoljan je i Viktor Plavec, vjerojatno najstariji varaždinski obrtnik, kako po godinama tako i po više od pola stoljeća obrtničkog staža. Vjeruje da će obrtništvo opstati, ali, kaže, ne bi bilo loše kada bi država pripomogla. – Unatoč svemu, obrtnici se ne daju. No, neki su zanati, poput recimo postolar, s dozvolom jeftinog uvoza gotovo pa nestali. Država bi trebala uvesti red na tržištu, čuvati tradiciju i efektnim mjerama pomoći obrtnicima da opstanu – govori Viktor Plavec, umirovljeni vlasnik fotografske radionice. Plavec zna o čemu govori, jer upravo je njegova obitelj vjerojatno najdugovječnija varaždinska obrtnička familija – njegova unuka je sad četvrta generacija koja vodi obiteljsku fotografsku radnju. Korzom je prošetao i kalifornijski bračni par iz San Francisca, Doug i Jane, čija je radoznalost dovoljno govorila o zanimljivosti tradicijskih zanata turistima. Sve ih je zanimalo – ručni radovi, veseli kišobrani oslikani anđelima i gradskim motivima Suzane Bernat, srednjovjekovne krinoline i odore Udruge Potkalničkih plemenitaša, proizvodi opojnog mirisa lavande Jadranke Lili Plešnar, savršeno očuvani oldtimeri, domaći med, bučino ulje… Doug veli da se osjeća kao da su ga „anđeli spustili na Korzo“, a ne da je usputni putnik koji je s crusera kojim krstari jadranskom obalom – od Albanije do Grčke – na nekoliko sati stigao u Grad. – Anđeo me spustio u svoju anđeosku ulicu – veli Doug i dodaje da je iznimno vidjeti lokalne ljude koji rade ono u čemu uživaju. Sreća pa ne znaju sve probleme s kojima se susreću ti lokalni ljudi kako bi opstali i radili baš to u čemu uživaju. 

Izvor:
Foto:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje