Skupina muškaraca iz Varaždina javila se Regionalnom tjedniku. Njihov problem je da s bivšim partnericama biju dugogodišnje bitke kako bi viđali svoju djecu. Dio odgovornosti prebacuju na sustav, za koji kažu da ne funkcionira, odnosno na ljude iz tog sustava koji rade u Centru za socijalnu skrb (CZSS) Varaždin, na sudstvo, pa i na policiju.
Upravo su iz tog razloga zatražili pokretanje izvanrednog nadzora nad varaždinskim Centrom pri nadležnome Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Također, CZSS Varaždin prijavili su Policijskom nacionalnom uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK).
Odlučeno je da niti jednom od muškaraca ne navodimo ime zbog zaštite djece koja su uključena u dugogodišnji niz pravnih bitki među roditeljima. Kroz vrlo pojednostavljenu priču jednog od očeva pokušat ćemo približiti dijelove socijalnog i pravnog sustava, za koji kažu da ne funkcionira te da zbog toga mjesecima ne viđaju svoju djecu. Valja napomenuti da majka djeteta ima svoje argumente u cijeloj priči, ali ovdje je fokus na očevima koji tvrde da su im prava ograničena ili oduzeta.
Prijetnje
Otac je rekao da s bivšom partnericom ima zajedničko skrbništvo te da se njegovo dijete ništa na pita oko toga s kojim roditeljem želi biti. Također, rekao je da su njegovi problemi počeli kada ga je majka djeteta prije više godina prijavila za obiteljsko zlostavljanje te su zbog toga morali s djetetom posjećivati niz institucija. Otac iz našeg članka smatra kako neki djelatnici CZSS-a Varaždin potiču majke da očeve lažno prijavljuju za prijetnje, zlostavljanje ili ovisnost od drogama kako ne bi dobili pravo da viđaju djecu.
– Da bih vidio svoje dijete, ja to moram najaviti 30 dana unaprijed. Imam svoju tvrtku u Hrvatskoj, ali radim brojne projekte u Njemačkoj, u farmaceutskoj industriji. Kad nisam u Hrvatskoj, moram se dovesti iz Njemačke da bih navedenog datuma vidio dijete. Dođem i onda mi majka ne dozvoli da vidim dijete, ili mi ga pošalje s više dana zakašnjenja. Ja svejedno moram dijete vratiti unaprijed određenog datuma i vratiti se na posao. Nikoga nije briga ni za moj financijski gubitak zbog posla. Varaždinski Centar ne reagira na to, niti dopušta da nadoknadim dane koje smo izgubili. Nije moja krivica ako ga ona nije poslala. Tijekom ljeta mi se dogodilo da dijete treba sa mnom ljetovati, i ja ga, prema dogovoru, određenog datuma trebam preuzeti na majčinoj kućnoj adresi. Na to majka djeteta javlja da su oni na moru i prisiljava me da cijelu noć vozim iz Njemačke do mora i ondje preuzmem dijete. Kad dođem tamo, ona mi se više ne javlja, ne mogu je dobiti. Nisam sam ih našao ni u apartmanu, nego sam od djeteta saznao da se “skrivaju” po plaži. Otišao sam na policiju i u tamošnji centar socijalne skrbi, s papirom da dijete tada treba biti kod mene. Rečeno mi je da dijete preuzmem u apartmanu, ali nije mi bilo svejedno jer je partner majke mog djeteta prijavljen za nasilje. Kad su se konačno pojavili, majka nije pustila dijete, vukla ga je za ruke, pa sam odlučio sve snimiti mobitelom. Ona je zatim i mene fizički napala te sam ponovno sve prijavio Centru i policiji. Nitko nije reagirao – samo je jedna od mučnih epizoda na koje nam se požalio otac iz Varaždina.
Spomenuo je nepravedan odnos sudskog vještaka prema očevima te da jedan od očeva plaća čak 3000 kuna alimentacije majci djeteta, a skrbništvo dijele pola-pola, za što smatra da nije pošteno.
– Majka djeteta mi je više puta prijetila, čak i pred djetetom, ali varaždinski Centar nju jednostavno ne želi prijaviti. Moje dijete se i u školi nastavnici požalilo da ga je majka napljuskala, pozvan sam na razgovor u školu i rekao sam da znam jer mi se dijete požalilo. Dijete zbog navedenoga ide i školskom psihologu. Prijavio sam to Centru i kad su oni nazvali školu, rečeno im je da se radi o zaštiti podataka i djeteta te da ne mogu ništa reći. Zaštita podataka pred ocem i Centrom za socijalnu skrb? Pa tko je tu lud?! Samo želim zaštiti svoje dijete i sebe pred nečime što se događa godinama – jasan je ovaj otac.
Ispričao nam je i da mjesecima nije vidio dijete jer se posjet trebao odvijati pod nadzorom ljudi iz Centra, ali do toga nije došlo jer nije bilo nadzora te, kako mu je objašnjeno, jer Centar od suda nije dobio pravomoćnu odluku. Kaže i da ga sud ne želi saslušati.
Otac je na kraju poslao poruku sudionicima ovog sustava, za koji smatra da ne funkcionira: “Sve vas može biti sram. Što radite onima najmanjima?”
Kontrola
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pitali smo je li u proteklih nekoliko godina bilo pritužbi na rad CZSS-a Varaždin.
– Tijekom 2019. godine i 2020. nije zaprimljen nijedan podnesak koji se odnosi na upravni nadzor nad Centrom za socijalnu skrb Varaždin, tijekom 2021. godine zaprimljena su dva podneska koji se odnose na upravni nadzor, dok su tijekom 2022. zaprimljena dva zahtjeva za provođenje izvanrednih upravnih nadzora nad navedenim centrom. Načelno, pritužbe korisnika sustava socijalne skrbi na rad centara za socijalnu skrb odnose se na više područja. Radi se o pritužbama vezanima uz prava i usluge iz socijalne skrbi, pritužbama vezanima uz obiteljskopravnu zaštitu i pritužbama na domove socijalne skrbi i udomiteljske obitelji. Sukladno području na koje se odnose, po pritužbama postupaju pojedine ustrojstvene jedinice Ministarstva. Prema dosadašnjim analizama, najveći broj pritužbi odnosi se na obiteljskopravnu zaštitu, od čega su najčešće pritužbe roditelja vezane uz ostvarivanje prava na osobne odnose s djetetom s kojim ne stanuje te primjedbe na neadekvatnu roditeljsku skrb roditelja koji u skladu sa sudskom odlukom stanuje s djetetom. U vezi s tim razvidno je da stranke koje se pritužuju nemaju dostatne informacije vezane uz njihova prava i obveze tijekom sudskih postupaka niti informacije o ovlastima i mogućnostima odnosno ograničenjima centara za socijalnu skrb u postupcima koji se vode radi zaštite interesa djece – odgovoreno je Regionalnom tjedniku 8. travnja iz navedenog ministarstva.
Također, tada nisu imali informaciju o prijavi varaždinskih očeva PNUSKOK-u, niti je navedeno tijelo od Ministarstva rada tražilo očitovanje.
Ipak, primili su zahtjev za provođenje izvanrednoga inspekcijskog nadzora nad navedenim Centrom koji je podnio i otac iz našeg članka.
– Služba za upravni nadzor pri Samostalnom sektoru za upravni i inspekcijski nadzor u socijalnoj skrbi zaprimila je 7. siječnja 2022. zahtjev za provođenje izvanrednoga inspekcijskog nadzora u predmetu više pritužitelja na CZSS Varaždin, među kojima je i XY (otac iz članka). Dana 3. veljače 2022. od CZSS Varaždin zatraženo je izvješće i očitovanje pojedinačnih stručnih radnika na prigovor na rad i postupanje CZSS-a Varaždin. Istog dana opunomoćeni odvjetnik podnositelja zahtjeva obaviješten je da je podnesak koji se odnosi na upravni nadzor zaprimljen te da će o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama provedbe upravnog nadzora biti izviješten prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi. Dana 16. veljače 2022. zaprimljena su izvješća i očitovanja stručnih radnika CZSS-a Varaždin. Ujedno je zatražena i dostava spisa predmeta radi daljnje provedbe nadzora, te je provedba izvanrednoga upravnog nadzora u predmetnom postupku u tijeku – objasnili su iz Ministarstva.
Ipak, ističu da je odluka o načinu ostvarivanja osobnih odnosa između djeteta i roditelja u isključivoj nadležnosti suda.
– Na temelju pravomoćnog rješenja suda centar za socijalnu skrb imenuje stručnu osobu pod čijim će se nadzorom ostvarivati osobni odnosi između djeteta i roditelja, sukladno Obiteljskom zakonu. Takva mjera se određuje privremeno, na razdoblje od šest mjeseci, računajući od dana kada centar imenuje osobu koja će obavljati nadzor. Ako je stranka u postupku nezadovoljna odlukom suda, budući da se radi o privremenoj mjeri, ima mogućnost podnošenja prijedloga sudu za izmjenu sudske odluke. Prema podacima dostupnima Ministarstvu, vidljivo je da su se osobni odnosi roditelja i djeteta u konkretnom slučaju započeli odvijati sukladno rješenju suda. U konkretnom slučaju Centar je obaviješten o provedbi nadzora te je zatraženo i daljnje postupanje Centra u dijelu ostvarivanja osobnih odnosa roditelja i djeteta – odgovorilo je Ministarstvo.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
