Povežite se s nama

U fokusu

Otkrivamo sve detalje oko isplate 120 kuna božićnice za 8.000 djece u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

BOŽIĆNICE ZA DJECU

Varaždin je prvi i jedini grad u Hrvatskoj u kojem će djeca do starosti 18 godina, pa čak i oni koji još nisu rođeni, dobiti božićnice u iznosu od 120 kuna, a radi se o oko 8.000 djece.

Od jučer je na stranicama Grada Varaždina raspisan javni poziv za isplatu božićnica na koje pravo imaju sva djeca s prebivalištem na području Grada Varaždina i prigradskih naselja rođena u razdoblju od 1. siječnja 1999. te djeca koja će tek biti rođena između 15. i 31. prosinca  ove godine.  

Kada trebaju dokumenti, a kada ne?

– Djeca koja pohađaju osnovne škole te privatne i gradske vrtiće dobit će u školama zahtjev koji roditelji trebaju popuniti i poslati po djeci natrag u školu. Riječ je o oko 5.000 djece. Svi ostali,  pri čemu se misli na srednjoškolce, te roditelje djece koja ne idu u škole i vrtiće, a takvih je oko 3.000, zahtjeve predaju u Grad Varaždin  – objasnila je Danijela Vusić, pročelnica gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj su predstavljeni svi detalji vezani uz isplatu božićnica.  

Zahtjevi se mogu dobiti na porti gradskog Upravnog odjela za društvene djelatnosti u Ulici Petra Preradovića 10 u Varaždinu i u pisarnici na Trgu kralja Tomislava 1 (Gradska vijećnica),  a popunjeni zahtjevi dostavljaju se isključivo u pisarnicu Grada Varaždina svakim radnim danom od 7 do 19 sati sve do 15. prosinca.

 – Zahtjevi se mogu predati i poštom, no rok je 15. prosinca – naglasila je Vusić.

Uz taj zahtjev koji roditelji predaju u Gradu Varaždinu treba priložiti i dokumentaciju.

– To je kopija osobne iskaznice podnositelja zahtjeva, u tom slučaju roditelja, staratelja ili skrbnik te dokumenti iz kojih je vidljivo prebivalište djeteta, a to može biti kopija važeće osobne iskaznice s obzirom da djeca iznad 16 godina moraju imati važeću osobnu iskaznicu, kopija putovnice ili potvrda o prebivalištu jer kriterij je da su to djeca s područja Varaždina – pojasnila je Vusić.

– S policijom je dogovoreno da se za potvrde za prebivalište neće trebati plaćati biljezi – istaknula je Matavulj

Djeca koja će biti rođena između 15. prosinca, do kad je rok za predaju zahtjeva, te 31. prosinca božićnice će biti isplaćene zajedno s naknadama za novorođenčad.

– Roditelji novorođene djece dolaze k nama zbog naknada i tom prigodom roditelji će dobiti zahtjev koji će ispuniti te će im božićnice biti isplaćene na tekući račun – objasnila je Branka Matavulj, pročelnica za poslove gradonačelnika.

Uz zahtjeve koji idu preko škola i vrtića ne treba predavati nikakav dokument. 

– Zahtjev se ispuni, potpiše i vrati natrag u školu koje imaju putem e-dnevnika ažurne podatke o prebivalištu. Roditelji čija djeca nisu u nikakvom sustavu, čija su djeca bolesna, pa nisu u školi, oni ispunjavaju zahtjev koji je različit od onog koji djeca dobivaju u školama. Roditelji ga mogu i “skinuti” s naših Internet stranica, isprintati i popuniti te predati uz dokumente. Kako roditelji ne bi imali trošak prilikom podizanja potvrde o prebivalištu, a čija djeca nemaju putovnicu ni osobnu, svi roditelji koji zatraže na policiji potvrdu o prebivalištu za jednokratnu novčanu potporu, neće plaćati biljeg. Tako smo dogovorili s varaždinsom policijom. No, ako ne mogu, ne moraju ići na policiji. Mogu zahtjev predati u Grad Varaždin, a onda ćemo mi po službenoj dužnosti tražiti od PU varaždinske dokaz o prebivalištu. Istina je da će to malo odužiti posao, ali mi ćemo to odraditi – istaknula je Matavulj.

Gradonačelnik Goran Habuš je istaknuo kako će ipak postupak predaje zahtjeva biti jednostavan.

– Zbog božićnica za djecu produljeno je radno vrijeme uprave do 19 sati, jer očekuje se preko 8000 zahtjeva koje treba odraditi. Nije to mali posao, ali potrudit ćemo se da se svi zahtjevi obrade,  uputnice odštampaju kako bi djeca dobila božićnice prije Božića – rekao je Habuš.

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

U fokusu

U Varaždinu obuka komunalnih redara, raspravljat će i o komunikaciji s “teškim strankama“!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

ilustracija

Varaždin će u četvrtak, 7. prosinca, od jutarnjih sati biti domaćin obuke komunalnih redara.

Obuka komunalnih redara, namijenjena je i drugim službenicima i/ili pročelnicima u čijem je “opisu posla” problematika komunalnog gospodarstva.

Stoga će sudionici skupa u Park Boutique hotelu raspravljati između ostalog o zakonskoj regulativi za postupanje komunalnog redarstva s naglaskom na gospodarenje otpadom, o Odluci o komunalnom redu i drugim aktima JLS važnima za postupanje komunalnog redarstva.

Programom je prije pauze za kavu Predviđena još jedna zanimljiva točka. Riječ je  o profesionalnoj komunikaciji s „teškim strankama“, što god to značilo.

Nastavite čitati

U fokusu

Strani radnik u hrvatskim građevinskim tvrtkama je 20 posto skuplji od domaćeg

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.

Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.

Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.

Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.

Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.

Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.

Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.

– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.

Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.

Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.

Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.

Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.

U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje