Veće plaće za tete i stričeke u Dječjem vrtiću Varaždin
Grad Varaždin sklopio je u srijedu, 24. siječnja III. Aneks Kolektivnom ugovoru za radnike u predškolskoj ustanovi Dječji vrtić Varaždin...
POSLOVNA ZONA JALŽABET
Hrvatsko gospodarstvo svakog dana tone sve dublje. Svjedočimo otvaranju novih stečaja, slušamo o radnicima koji mjesecima rade, a da za to nisu dobili plaću, svako malo direktori poduzeća završe iza rešetaka pod sumnjom za zlouporabu položaja. Poduzetnici se žale na nerazumijevanje države i najavljuju preseljenje tvrtki u druge države, strani investitori prigovaraju nam da smo korumpirani, a onaj brojčanik na Zavodu za zapošljavanje opasno se približava strašnoj brojci od 400 tisuća nezaposlenih. U takvoj poslovnoj atmosferi potrebni su debeli živci i čelična volja da bi se uspjelo i da bi se uopće uvjerilo strane investitore da s povjerenjem krenu u Hrvatsku, ovdje ostave milijune i zaposle naše radnike.
U Poduzetničkoj zoni Jalžabet odvija se sasvim drugačija priča koja ulijeva nadu u oporavak. Nakon što je prošlog ljeta talijanska Calzedonia izgradila logistički centar na zemljištu od 250 tisuća kvadrata “težak” oko 50 milijuna eura gdje je zaposleno više od 100 radnika, u Jalžabetu se ponovo gradi. Austrijska tvrtka Wollsdorf koja se bavi proizvodnjom kožnih sjedala za avio i auto industriju ozbiljno je krenula s radovima prije tri mjeseca, čim su sredinom prosinca osnovali tvrtku Wollsdorf Components d. o. o sa sjedištem u Varaždinu. Čelnici tvrtke s kojima smo stupili u kontakt nisu htjeli odavati detalje o tome što će se proizvoditi u njihovom novom pogonu (za koji se već u poslovnim krugovima priča da je težak 6,5 milijuna eura) te nam objasniti zbog čega su, nakon što su prošli cijelu Srednju Europu, svoju novu investiciju odlučili smjestiti upravo u Jalžabet.
Iza svega se krije rad i trud ljudi u Inovativnom centru Jalžabet, koji upravlja zonom, i Općini Jalžabet. – Od 2007. kada smo počeli radili smo na opremanju infrastrukture i sav novac koji smo imali vraćali smo u zonu. Uz to što je zona na atraktivnome mjestu, što su čestice velike i ima prostora za velike investicije, smatram da je ono ključno što mi nudimo – da investitor može graditi odmah, tj. da mu je sva infrastruktura gotova. Mi investitorima nudimo i našu potporu za dobivanje svih dozvola – rekao je predsjednik Općinskog vijeća i bivši načelnik Jalžabeta Josip Križanić.
Takav slučaj bio je upravo i Wollsdorf. – Prvi kontakt s njima ostvaren je još 2011. na jednom sajmu nekretnina u Njemačkoj, a 2012. na licu mjesta uvjerili su se da Calzedonia ozbiljno gradi. Nakon toga prošli su cijelu Hrvatsku, Sloveniju i dio Mađarske, više od 30 lokacija, da bi prošlog travnja krenuli u ozbiljne pregovore i konačno potpisali ugovor krajem 2013. – kaže nam direktor Inovativnog centra Jalžabet Marijan Blažin. Jedino što ljudi iz Jalžabeta uvjetuju je zapošljavanje radnika, a nakon 350 radnika koji bi trebali početi raditi krajem 2014. u Wollsdorfu, u Jalžabetu će se 2015. otvoriti još 300 novih radnih mjesta. – Gotovo je sigurno da će poljska tvrtka Press Glass za svoju novu tvornicu u kojoj bi radilo 300 radnika smjestiti u Jalžabet – rekao nam je jedan od naših izvora.
Radi se o tvrtki u vlasništvu jednog od 100 najbogatijih Poljaka Arkadiuszu Musu, jednoj od najuspješnijih i najmodernijih tvrtki za proizvodnju stakla u Srednjoj Europi. U Jalžabetu se ipak ne žele zaletavati s obećanjima. – Prošlog utorka primili smo pismo namjere od Press Glassa da su ozbiljno zainteresirani za gradnju u našoj zoni. Željeli bi dobiti građevinsku dozvolu do ovog ljeta, početi graditi do jeseni, sljedećeg srpnja otvoriti tvornicu. Mi im to možemo osigurati, ali trebamo tek krenuti u pregovore – objašnjava načelnik Mirko Magić. Njegova općina doslovno je procvjetala uz zonu. Prije zone bila je jedna od najsiromašnijih s proračunom od svega milijun kuna dok se budžet posljednjih godina kreće od 10 do 20 milijuna kuna. I tu ne staju. – Ove godine komunalno ćemo opremiti još neke dijelove zone. Nakon investicije Wollsdorfa ostaje nam još 35 hektara koje možemo ponuditi. Ima još posla – zaključuje Blažin.
Stranci grade, Hrvati čekaju bolja vremena
Logistički centar Calzedonije, gradilište buduće tvornice Wolsdorf i nikad završena hala tvrtke Ladić Werner trenutno su u zoni Jalžabet. Ladić Werner otišao je u stečaj ovog siječnja, ali u Jalžabetu ne smatraju da je nikad do kraja izgrađena hala boljka zone. – To je kapital i uvijek se može prodati. Već se raspituju za tu halu i to mjesto – rekao nam je Križanić. U zoni postoji još 14 manjih prodanih parcela još s početka – 13 ih je hrvatskih investitora, a jedna je parcela makedonske Tvornice čeličnih konstrukcija. – Još 2007. prodali smo ih, no ljudi jednostavno ne smatraju da je vrijeme da se šire. U svakom slučaju, taj njihov kapital se oplemenjuje. S druge strane, strani investitori ne čekaju. Žele odmah graditi – kaže Blažin. Neki od vlasnika parcela u mirovanju su Kos transporti, Vindija, TTB Biškup, AC Jesenović iz Čakovca i Coning (u stečaju).
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri projekta su gradovi Letenje, Prelog i Ludbreg te ŽUC Varaždin. Ukupni budžet projekta je nešto više od milijun eura – EU sredstva 866.282,16 eura, vlastita sredstva 111.415,59 eura. Početna konferencija ovog projekta održana je krajem mjeseca siječnja. U srijedu, 28. veljače, održan je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta.
Sastanak je održan u prostorima gradske uprave mađarskog Grada Letenye. Projekt je sa provedbom započeo početkom mjeseca studenog prošle godine, a voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić.
Glavni cilj projekta je izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština. To se planira kako bi se generirao gospodarski rast na prostoru uključenih programskih područja (Grad Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg). Razvoj infrastrukture koja se provodi u okviru predloženog projekta trebao bi privući veći broj posjetitelja.
Uz uspostavljanje nove biciklističke rute Letenye-Prelog-Ludbreg te interpretacijskim stazama sa prikazom kulturne i prirodne baštine (na ukupnoj dužini od oko 100 km), lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup slikovitim, gotovo netaknutim prirodnim područjima, a i drugi potencijalni turisti koji posjećuju mjesta uz rijeke Dravu i Muru. Poseban naglasak stavlja se na činjenicu da je ruta Letenye-Prelog-Ludbreg kapilarna ruta čime će se osigurati poveznica s obje strane hrvatsko – mađarske granice, kao i priključak na EuroVelo mrežu.
Područja uključena u projekt Happy Bike su: Županija Zala, Međimurska i Varaždinska županija. Najmanje 11 naselja trebalo bi imati koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih znamenitosti će biti evidentirano i dostupno posjetiteljima. Sljedeći sastanak projektnih timova održat će se u mjesecu svibnju u Ludbregu.
Program se odvijao u tamošnjoj multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica knjižnice, Ljiljana Križan.
Rudolf Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu. Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju. Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkog i duhovnog aspekta čovjeka. S tim u cilju razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk. Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda. Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju hranjenjem ljudi unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi i umjetna zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.
Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu, Dijana Posavec, pričala je i o predviđenim aktivnostima večeri.
-Povodom 157. obljetnice rođenja našeg sunarodnjaka odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje, govorit će gospođa Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama sv. Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti o novom terminu. Odlučili smo da ovu godinu posvetimo popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.
Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec. Gospođa Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je njegova terapija zvukom u trajanju od 15 minuta.