S novom akademskom godinom, osim studentskih izazova pojavljuju se i izazovi pronalaska idealnog smještaja za one koji odlaze studirati izvan svojeg mjesta stanovanja. Pronalazak prve nekretnine za iznajmljivanje koju ćeš zvati svojim domom donosi veliko uzbuđenje, ali i brojne utrošene sate na pronalazak idealnog omjera cijene, veličine i položaja.
Na dinamičnom tržištu nekretnina Njuškalo donosi analizu gdje je trenutno najisplativije tražiti stan za najam s obzirom na cijenu i količinu ponude u Zagrebu, Splitu, Zadru, Osijeku, Varaždinu i Rijeci.
Zagreb
Ponuda stanova za iznajmljivanje u Zagrebu je vrlo široka, a najniža tražena cijena je 280 eura dok je najviša 6.138, a veličina stanova kreće se od 15 m2 do 350 kvadrata. Analizirali smo kretanje traženih cijena najma po zagrebačkim kvartovima za stanove do 55 kvadrata.
U Cvjetnom naselju za takve stanove tražena cijena je u prosjeku 500 eura, a na Borongaju nešto više od 560 eura. U Dubravi se za stanove ove kvadrature traži u prosjeku od 570 do 660 € i to za stanove u Klaki 572 €, u Donjoj Dubravi 583 € dok za Gornju Dubravu cijena raste na 660 eura. Za najam stana ove veličine u Prečkom treba izdvojiti u prosjeku 605 eura, dok se na Jarunu prosječno traži 609 eura. Na Knežiji je u ponudi 20 stanova do 55 kvadrata, a prosječna tražena cijena za njih je 650 eura. Ponuda na Trešnjevci je veća i može se birati između više od 60 stanova ove veličine, a u prosjeku najmodavci za njih traže do 677 eura. Najam stana do 55 m2 na Maksimiru u prosjeku je oglašen po cijeni od 680 eura, a u ponudi je trenutno gotovo 30 ovakvih stanova.
Split
Za Split je raspon traženih cijena mjesečnog najma od 200 do 5.000 eura. Veličina stanova u ponudi kreće se od 14 do 360 metara kvadratnih. Kao i za Zagreb analizirali smo kretanje traženih cijena najma po kvartovima za stanove do 55 kvadrata.
Na Pujankama je tražena cijena za najam stanova do 55 m2 najmanja te se za takav stan treba u prosjeku izdvojiti oko 528 eura. U četvrti Dobri trenutno je 10 aktivnih oglasa za ovaj tip stana, a prosječna tražena cijena mjesečnog najma je 578 eura, dok će te na Firulama u prosjeku morati izdvojiti 580 eura mjesečno. Najviše stanova ovog tipa oglašeno je za Žnjan gdje je prosječna tražena cijena 643 eura i za Radunicu gdje je tražena cijena u prosjeku je 607 eura. Za stan u Splitu 3 prosječna cijena mjesečnog najma je 658 eura za stanove do 55 metara kvadratnih. Stanovi ovog tipa u Lučacu i Manuši iznajmljuju se u prosjeku za nešto više od 620 eura mjesečno. Specifičnost oglasa za iznajmljivanje stanova u Splitu je što je na dosta njih posebno naglašen vremenski period u kojem su dostupni za mjesečni najam.
Zadar
U Zadru se cijene kreću od 200 do 2.500 eura. U ponudi su stanovi od 15 do 170 metara kvadratnih. Studenti u Zadru morat će najmanje izdvojiti za iznajmljivanje stana do 55 kvadrata na Arbanasima gdje je prosječna tražena cijena mjesečnog najma 425 eura. Za Borik je u ponudi trenutno 7 oglasa za stanove do 55 m2, a za njih se u prosjeku traži 455 eura mjesečno. Na Poluotoku za ovakav stan treba prosječno izdvojiti 504 eura, dok se za Stanove cijena penje i ondje treba izdvajati u prosjeku 600 eura svakog mjeseca. Najveća ponuda stanova ovog tipa je na Višnjiku, ali su ondje i najveće prosječno tražene cijene koje iznose oko 656 eura mjesečno.
Osijek
U Osijeku cijene mjesečnog najma kreću se od 100 do 2000 eura. Veličina stanova za najam kreće se od 22 do 250 metara kvadratnih. Za stanove do 55 m2 na Sjenjaku ćete u prosjeku svakog mjeseca izdvajati 367 eura, dok je cijena takvih stanova na Jugu II 370 eura mjesečno. Najveća ponuda stanova ovih veličina je za Gornji grad/Centar, a u ponudi ih je trenutno 31 s prosječnom traženom cijenom od 407 eura za mjesečni najam. U Donjem gradu za stan do 55 kvadratnih metara u prosjeku ćete izdvajati 393 eura mjesečno.
Varaždin
Cijene za mjesečni najam stana u Varaždinu kreću se od 175 eura do 1400 eura, a veličina stanova od 15 do 104 metra kvadratna. Za stan do 55 m2 u Varaždinu u prosjeku mjesečno treba izdvojiti 415 eura i to na lokacijama Banfica, Brezje, Bronx, Centar i Jalkovečka. Stanovi veći od 55 kvadrata u Varaždinu se iznajmljuju za prosječno 583 eura mjesečno.
Rijeka
Za Rijeku se cijene kreću od 130 do 4.000 eura za mjesečni najam. Stanovi koji su u ponudi su veličine od 12 do 297 metara kvadratnih od čega je 680 oglašenih stanova onih veličine do 55 kvartarnih metara. Studenti koji iznajmljuju stanove najbolje će proći na Banderovu gdje se mjesečna cijena stanova do 55 m2 u prosjeku kreće oko 390 eura. Nešto skuplje je na Drenovi gdje se ovakvi stanovi oglašavaju za prosječnih 511 eura mjesečno. U Centru je ponuda najveća sa trenutno aktivnih više od 190 oglasa stanova do 55 kvadrata, a u prosjeku je tražena cijena mjesečnog najma 597 eura. Za stan ovog tipa na Sušaku je mjesečno potrebno u prosjeku izdvajati 618 eura, dok je ta cijena za Trsta 687 eura mjesečno.
Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otrkivaju novi podaci Europskog statističkog ureda.
Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na predlanjskih 19,9 posto.
Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (predlani ih je bilo 27,8 posto), piše Danica.hr.
U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (predlani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (u odnosu na ranije podatke od 17,3 posto), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (predlani 11,2 posto).
Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.
Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.
U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).
U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.
Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata.
Izvor: Danica.hr
Novom uredbom državnim će službenicima biti omogućeno da od kuće rade tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, a tome će odlučivati nadređeni službenik odgovoran za funkcioniranje tijela, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović.
-Pojavila su se neka kriva tumačenja i dezinformacije o tome da uredba brani rad od kuće petkom ili ponedjeljkom, no moram reći da to nije točno. Uredba ne brani takvu mogućnost – izjavila je Bahović u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, komentirajući javnu raspravu o Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i na daljinu u državnoj službi, piše Poslovni.hr.
Kada je riječ o povremenom radu, prijedlog uredbe predviđa obavezna najmanje dva dana rada u tjednu u prostoru državnog tijela.
-Službenici mogu raditi od kuće bilo koji dan u tjednu, a koji će to dan biti ovisi o čelniku odgovornom za rad tijela – poručila je.
Uvođenjem tog modela rada u državnu službu željelo se osigurati veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, no računa se vodilo i o zadovoljstvu građana pruženim uslugama.
-Potenciralo se i pitanje zašto to nije pravo službenika, već samo mogućnost rada od kuće. To ne može biti pravo jer ni jedna članica EU nije to propisala kao pravo i zato što je poslodavac, čelnik tijela, odgovoran za nesmetano funkcioniranje i pružanje usluga građanima – rekla je Bahović.
Poručila je da postoje poslovi koji se ne mogu raditi od kuće petkom, jer je možda baš petak udarni dan.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
