Povežite se s nama

Život i društvo

Ovo su Željka, Nives i Valerio, pripravnici s varaždinske psihijatrije koje je nahvalila zadovoljna pacijentica

FOTO: Ivan Agnezović

Objavljeno:

- dana

U vrijeme krize, kada mnogi jedva krpaju kraj s krajem, a problemi se javljaju u gotovo svim segmentima života, uključujući i zdravstvenu zaštitu, posebno veseli kada možemo objaviti pozitivna iskustva naših sugrađana.

Naime, Regionalnom tjedniku javila se čitateljica koja je željela uputiti javne pohvale za troje mladih ljudi koji su, prema njezinim riječima, uvijek spremni pomoći pacijentima.

Oni su Željka Štrlek (23) iz Ivanca, Nives Krnjak iz Belice (25) i Valerio Herman (22) iz Varaždina, pripravnici na Odjelu za psihijatriju Opće bolnice Varaždin.

Posebno liječenje

– Poštovani, pišem ovo u želji da objavite moje iskustvo na Odjelu za psihijatriju u Varaždinu i da ipak postoje ljudi u zdravstvu koji su spremni pomoći pacijentu, a za njih se malo zna. Ne želim objavljivati svoje podatke zbog stigme kad netko čuje “psihijatrijski je liječen/-a”. Naime, niz godina liječim se putem dnevne bolnice na psihijatriji u Varaždinu, ali ovo zadnje liječenje bilo je nešto posebno zbog troje mladih ljudi koje sam upoznala, a tamo odrađuju svoj pripravnički staž. Program te dnevne bolnice traje do tri mjeseca najduže, a ja sam izdržala sva tri, što inače nikad prije nisam, svaki dan sam odlazila tamo s većom motivacijom i željom da se “trgnem”, da mi više ne predstavlja problem otići u dućan među ljude ili bilo kamo gdje je veća skupina ljudi. Svaki dan nas je to troje mladih ljudi dočekivalo s osmijehom i puni entuzijazma, spremali su nove zadatke koje smo odrađivali, kvizove, kave, različite radionice… – rekla je čitateljica i dodala da su se različitim aktivnostima i radionicama nastojali “probiti” do pacijenata i potaknuti ih na komunikaciju, kako međusobno u grupi, tako i na to da sve primijene van bolničkog kruga.

– Isprva smo mislili da su oni završili sestrinstvo, ali kad bi rekli “sestro”, samo bi se čulo “mi smo radni terapeuti…” I dalje bi nastavili oni uz smiješak raditi svatko svoje. Da, radni terapeuti, struka koju sam kasnije malo istražila, iako su nam se i sami stažisti svaki put predstavili da su oni pripravnici radne terapije, ukratko nam objasnili svoju struku i što su završili te čime se sve mogu baviti. Najkraće rečeno, radna terapija jest zdravstvena djelatnost, čiji je cilj omogućiti pojedincima i skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima dnevnog života koje uključuju samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme. Namijenjena je osobama čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti umanjene razvojem, ozljedom ili bolešću, starenjem, psihološki, socijalno, kulturno, ili kombinacijom navedenog – napisala je bivša pacijentica Odjela za psihijatriju.

Smatra, opravdano, da bi se o takvim ljudima trebalo više pisati jer su oni uz doktore i medicinske sestre važan dio zdravstvenog sustava.

– Ipak sam s njima provela tri mjeseca, svaki dan (osim vikenda) po 45 minuta, ali najvažnije je da smo tijekom ta tri mjeseca svakodnevno radili nove aktivnosti, imali nove izazove, a oni su se trudili da se što uspješnije izborimo s njima. Smatram da su zavrijedili, ako ništa drugo, barem da se ovo moje pismo objavi kao znak potpore njima i svima te struke, jer, da, uljepšali ste mi boravak u toj ustanovi i zato Valerio, Željka i Nives, hvala Vam na svemu, Vi ste dokaz da ipak u zdravstvu postoje ljudi kojima je stalo do pacijenata i gledate na njih kao na ljude, a ne kao na broj dijagnoze – zahvalna je čitateljica.

Nakon što smo pismo čitateljice objavili na portalu, kontaktirali smo mlade pripravnike kako bi nam otkrili na koji su to način pomogli dotičnoj pacijentici. Sve troje su završili preddiplomski stručni studij radne terapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, a Valerio Herman prvo je objasnio što ta struka obuhvaća i čime se bave radni terapeuti.

– Radna terapija kao zdravstvena struka omogućava pojedincima svih dobnih skupina da lakše obavljaju aktivnosti svakodnevnog života, od dječje dobi sve do gerijatrije, pri čemu uzrok umanjenih sposobnosti može biti različit. To uključuje i psihijatriju. Radni terapeuti pomažu u svakodnevnim aktivnostima, od umivanja, tuširanja, do odlazaka u dućan, pomažu u oslobađanju od anksioznosti i depresije… Primjerice, kod gerijatrije je rad općenito vezan za same pokrete i funkcioniranje u kući, kuhanje i slično. Skraćeno, radni terapeuti pomažu u samozbrinjavanju, produktivnosti i planiranju slobodnog vremena – objasnio je Valerio.

Sami osmislili nove aktivnosti

Željka Štrlek dodala je da su promijenili postojeće aktivnosti u tjednu rada i uveli neke novitete.

– Prije je fokus bio na kreativnim aktivnostima, uglavnom na radu s rukama i radu na opuštanju, a mi smo uveli da se barem jednom tjedno rade i kognitivne aktivnosti, jednom tjedno razne edukativne radionice, jednom tjedno tehnike obuzdavanja stresa i napada panike, a uveli smo i takozvane socijalizacijske grupe: s njima jednom u dva tjedna pijemo kavu i razgovaramo o različitim temama koje unaprijed dogovorimo i koje bi im bile korisne. Uveli smo i kvizove, to ih zabavlja… – rekla je Željka i dodala da je cilj da se pacijenti povežu u grupi te da se otvore i dobiju povjerenje u radne terapeute.

– Petkom je relaksacija – kviz, radionica ili kava gdje oni prepričavaju što će raditi za vikend ili su radili kroz tjedan, ili nešto što ih muči, da se opuste. Uviđaju da je to slobodna okolina gdje ih nitko ne osuđuje i gdje se mogu otvoriti. Gledaju nas kao prijatelje, shvaćaju da nam se mogu povjeriti i pacijenti uglavnom zato i ostaju na terapijama. Osobito je navedena pacijentica bila zadovoljna. Tri mjeseca svaki dan, koliko traje taj program, naporno je za izdržati – nadovezao se Valerio.

Kako kažu mladi pripravnici, najizazovnije im je osmišljati nove aktivnosti za iste pacijente tijekom tri mjeseca, ali uz volju i trud, u tome se dobro snalaze. Javnu pohvalu, ističu, nisu očekivali.

– Nismo znali da će nas pohvaliti, prijatelji su nam slali objavu iz vašeg medija i bili smo šokirani kada smo vidjeli svoja imena u naslovu. Pitali smo se što se sada dogodilo, prvo smo pomislili da je nešto negativno, ali bili smo jako ugodno iznenađeni kada smo pročitali – rekla je Nives Krnjak, a to su potvrdili i Željka te Valerio.

Sve troje se složilo da ih je navedena pohvala dodatno motivirala za rad.

– Naravno da je poticajno, dobili smo još više volje – složni su ovi mladi ljudi koji smatraju da na Odjelu za psihijatriju ima još prostora za napredak.

– Mislim da bi trebalo uključiti još barem jednog ili dva radna terapeuta, s obzirom na to da je trenutačno zaposlen samo jedan. I program bi se mogao malo bolje prilagoditi pacijentima, odnosno poboljšati, i u dnevnoj bolnici i na zatvorenim odjelima, što se tiče psihijatrije – zaključio je Valerio.

Ponosan i ravnatelj

Pohvalu vrijednim mladim ljudima uputio je i ravnatelj OB Varaždin Damir Poljak.

– Izuzetno sam ponosan na ove mlade ljude koji su svoje stečeno znanje i usvojene vještine uz obrazovanje na najkvalitetniji način implementirali u svakodnevni radni proces, a ono najveće priznanje koje vam može netko dati je pacijent koji je prepoznao u ovim mladim ljudima stručnost, znanje, ljudske vrijednosti i osobine. Ovi ljudi svakako zaslužuju takvo priznanje, ne samo od pacijenata, nego i od vas medija koji ste ih prepoznali i na taj način im dali jedan pozitivan vjetar u leđa da tijekom svojega životnog i radnog vijeka vide da se humani pristup daleko kvalitetnije nagrađuje u očima pacijenata. Naravno, i mi kao uprava ponosni smo na ove kvalitetne mlade ljude koji su došli stjecati svoja prva radna iskustva u našoj ustanovi i siguran sam da ćemo u budućim reorganizacijama voditi računa da oni nađu mjesto u zdravstvenom sustavu u Republici Hrvatskoj, da ne odlaze van i da svoje znanje, vještine, a onda i iskustvo primjenjuju nadalje u našim zdravstvenim ustanovama – rekao je ravnatelj Poljak.

Život i društvo

Planira se uvesti oporezivanje napojnica u ugostiteljstvu, ali još treba neke stvari definirati

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

kreditna kartica plaćanje

Prije dvije godine s ministrom financija Zdravkom Marićem otvorila se tema o potrebi uvođenja napojnice u sustav fiskalizacije.

Uvođenjem napojnice u porezni sustav, napojnica bi postala neoporezivi primitak do određenog iznosa na godišnjoj razini. Sav primitak od napojnice preko dogovorenog neoporezivog praga, trebao bi se oporezivati kao drugi dohodak, a da se izbjegne opasnost od zlouporabe neoporezivih primitaka, objavili su o ovoj novosti iz Hrvatske gospodarske komore.

– U pripremi smo zakonodavnog prijedloga i razgovaramo o datumu stupanja na snagu. Od 29. siječnja 2021. kada su ugostitelji dobili zeleno svjetlo za formiranje radne skupine s Poreznom upravom, uslijedilo je više konstruktivnih sastanaka na kojima se detaljnije analiziralo pitanje poreznog tretmana napojnica te potrebne izmjene postojećeg zakonodavnog okvira – izjavila je Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK.

U Udruženju ističu kako je u mandatu ministra Marka Primorca, napokon odlučeno da inicijativa i prijedlog ugostitelja idu u provedbu, što će postati svjetskim presedanom u korist radnika u ugostiteljstvu. Naime, napojnica trenutno nije niti prepoznata kao pojam u hrvatskom zakonodavstvu te se, naplaćena elektronskim putem, tretira jednako kao osnovni dohodak.

Oporezivanje drugog dohotka, svakako je povoljnija opcija za sve dionike nego trenutna situacija, no u Udruženju ugostiteljskih djelatnosti HGK, ističu kako je još potrebno definirati godišnji neoporezivi limit i uputiti zakonske izmjene triju zakona u proceduru.

– Ovakav tretman napojnica direktno će podizati osobni bonitet radnika u ugostiteljstvu, olakšati način naplate napojnica karticama, te zasigurno povećati sam iznos napojnica. U trenutku kada svugdje u Europi i svijetu bilježimo izniman deficit radne snage u ugostiteljstvu, ovakvim poreznim tretmanom napojnice Republika Hrvatska postaje predvodnica pozitivne prakse naplate napojnica te ne samo da će to značiti zadržavanje radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, već će i potaknuti dodatna zapošljavanja u sektoru. Sa strane ugostitelja, jedini nedostatak predviđenog rješenja je što njegova primjena neće stupiti na snagu već ove godine – zaključila je Tabak.

Nastavite čitati

Život i društvo

U Varaždinu dva predavanja o moždanom udaru

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Savjet za zdravlje Varaždinske županije organizira obilježavanje „Dana crvenih haljina“ s ciljem podizanja svijesti o moždanom udaru te o specifičnostima moždanog udara kod žena.

U srijedu, 1. veljače, u 13 sati u Skupštinskoj dvorani Županijske palače, Franjevački trg 7, Varaždin, bit će održana dva predavanja. Predavanje o moždanom udaru održat će doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač, dr. med., spec. neurolog iz Opće bolnice Varaždin, koja je ujedno predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije. Emina Pavleković, dr. med. spec. neurolog, održat će pak predavanje o posebnostima moždanog udara kod žena.

U petak, 3. veljače, od 10 do 12 sati će ispred Županijske palače na Franjevačkom trgu u Varaždinu biti održana javnozdravstvena akcija „Dan crvenih haljina“. Građanima će biti dijeljeni leci i dostupni plakati o karakteristikama i specifičnostima moždanog udara, posebno kod žena, teškoćama u liječenju, kao i o prevenciji ove bolesti. Svi zainteresirani građani će više informacija i savjeta moći dobiti od specijalista neurologa iz Opće bolnice Varaždin, a u akciju će se uključiti i studenti sestrinstva Sveučilišta Sjever koji će građanima dijeliti letke.

Iz Savjeta za zdravlje pozivaju sve građane da dođu na predavanja te na javnozdravstvenu akciju, na kojima će dobiti informacije o uzrocima, znakovima upozorenja i posljedicama moždanog udara.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje