Povežite se s nama

U fokusu

Pametno ili ne? Grad Varaždin od države traži na dar 2000 kvadrata u strogom središtu grada

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Dvadesetak nekretnina na atraktivnoj lokaciji su prvo što je Grad zatražio od Ministarstva državne imovine.

Grad Varaždin uskoro bi trebao postati vlasnik više od dvije tisuće kvadrata stambenog i poslovnog prostora u najužem gradskom središtu.
Dvadesetak nekretnina na atraktivnoj lokaciji su prvo što je Grad zatražio od Ministarstva državne imovine nakon što je još 2011. godine donesena Uredba o darivanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.

Istina, bivša gradska vlast je prije nekoliko godina također u Ministarstvo poslala popis željenih nekretnina, ali bez navedene namjene kojoj će one poslužiti, pa joj je dokument vraćen na doradu i na tome je ostalo.

Prvog dana kolovoza u Ministarstvo je stigao novi popis nekretnina iz Varaždina – ovog puta uz jasno napisanu predviđenu namjenu traženog prostora. Gradonačelnik Ivan Čehok je i sam otišao u Zagreb te „prošao“ listu zajedno s ministrom državne imovine Goranom Marićem.

Što i za što želimo?

Varaždin od Republike Hrvatske traži više od dvadeset nekretnina, a tri su označene kao prioriteti.
Prve na popisu su rascjepkane zemljišne čestice potrebne za izgradnju rotora u Optujskoj ulici. U objašnjenju, između ostaloga, piše da se rotor gradi zbog opasnog prometa na tom dijelu ceste, a projekt je obuhvaćen Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2016. godinu.

Poligon vojarne u Optujskoj, 45000 kvadrata, gradska vlast smatra perspektivnim za širenje središta Varaždina

Bivša vlast je poslala popis želja u Zagreb, ali nisu naveli namjenu, a kad ih je DUDI to zatražio, više nisu kontaktirali
Grad u svoje vlasništvo želi i pomoćni poslovni prostor u Ulici Petra Preradovića 10. Varaždinci će to prije znati kao dvorišnu zgradu iza nekoliko gradskih upravnih odjela u Preradovićevoj. Taj bi prostor, smatra se, odlično poslužio za arhiv gradske dokumentacije.

Grad je zgradu već pet puta tražio od raznih državnih institucija – kako se mijenjala nadležnost nad nekretninom – ali dosad nije dobio vlasništvo. Tako se zgrada ponovno našla na popisu tražene imovine, a vjerojatno je da će ovog puta Grad napokon zgradu i dobiti.

Hangari vojne ekonomije na bivšem poligonu vojarne u Optujskoj – poznatom kao „Pri beli kipi“ – danas se koriste kao sjedište gradskih udruga, između kojih i Varaždinske husarske granične pukovnije. Budući da vojska pri povratku u Varaždin nije trebala taj dio vojnoga kompleksa, on je ostao na raspolaganju Ministarstvu državne imovine. Grad traži vlasništvo kako bi udruge i službeno dobile stalnu adresu. Cijeli prostor poligona prostire se na gotovo 45 tisuća kvadrata i gradska vlast ga smatra perspektivnim za buduće širenja centra grada.

Vojska će Gradu vjerojatno prepustiti i hangare iza tvrtke Aquatehnika, kod Drave.

Tu su zasad još zemljište u Optujskoj, potrebno za razvoj Gospodarske zone Optujska sjever, kao i zemljište u Brezju, također za razvoj gospodarskih zona.
O zapuštenom stanju rodne kuće Vatroslava Jagića često se raspravljalo, ali Grad nema ingerencije za njezino uređenje. To bi se uskoro moglo promijeniti jer i ta je kuća – 333 kvadrata u Filićevoj ulici – na popisu nekretnina za čije preuzimanje je zainteresiran Grad. Namjera je kuću pretvoriti u prostor s društveno i kulturno zanimljivim sadržajem.

Država u neznanju

Vjerojatno bi Grad bio zainteresiran za još koju nekretninu kada bi se uopće znalo koje su sve parcele i nekretnine na varaždinskom području u vlasništvu države. Ako je suditi prema popisu nekretnina u Registru državne imovine – ni država ne zna s čime sve raspolaže u Varaždinu.

Za većinu nekretnina je u tom, službenom popisu – objavljenom na stranicama Ministarstva državne imovine – opisano samo koje je vrste – poslovni prostor, stambeni objekt ili građevinsko zemljište. Tu i tamo je upisan broj ZK čestice, dok su ostale rubrike – općina, adresa, vrijednost, površina, korisnik… – uglavnom prazne. Iz tog se popisa može jedino vidjeti što je u vlasništvu Ministarstva obrane.

Bivša vlast je poslala popis želja u Zagreb, ali nisu naveli namjenu, a kad ih je DUDI to zatražio, više nisu kontaktirali

Ovakav, neprecizan popis, reći će kritičari, najbolje govori o odnosu vlasnika prema nekretnini. Zbog toga se svi slažu da je najbolje rješenje imovinu darovati ili dati na upravljanje jedinicama lokalne samouprave. Ministar Goran Marić je u raspolaganju državnom imovinom dobio ovlasti kao nitko prije njega, zbog čega su predstavnici Grada, osim slanja službene dokumentacije, otišli direktno u Ministarstvo na razgovor s ministrom.

U cijeloj Varaždinskoj županiji je niz objekata koje bi lokalne vlasti željele staviti u funkciju, ali dosad nisu mogle.
Vjeruje se da će svi zahtjevi, zajedno s ovima Grada Varaždina, biti pozitivno riješeni. Sve su to objekti o kojima vlasnik – država – ne brine, i za bilo kakvu namjenu prvo ih treba detaljno obnoviti.

Trn u oku

Raskrižje Preradovićeve i Kukuljevićeve ulice poseban je trn u oku građanima. S obje strane ulice su zgrade u katastrofalnom stanju. Grad često prozivaju zbog takvog stanja zgrada u samom gradskom središtu, ni ne znajući da Grad tu ne može ništa. Zgrade su u vlasništvu države, nekad su imale namjenu kao poslovni prostori, ali već dulje vrijeme su prazne. U prljavim izlozima su papiri s natpisima da se prostori iznajmljuju i na koji broj telefona se treba javiti.

To je broj Ministarstva i dosad, saznajemo, nitko nije nazvao.

Tko bi pametan uopće želio poslovni prostor u zgradi koja izgleda kao da će se svakog trenutka srušiti?! Iako, možda bi to bila dobra ideja, jer Grad najavljuje temeljitu obnovu svih zgrada kojih se država odrekne i daruje ih Gradu Varaždinu.

Skeptici pak vjeruju da bi i poklonjena imovina završila jednako kao i ova koju Grad već posjeduje.

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje