Povežite se s nama

Život i društvo

Pamukkale – priroda stvorila divni wellness na otvorenom

Objavljeno:

- dana

SUDAR ISTOKA I ZAPADA

Sudar Istoka i Zapada najbolje doživljavamo na mjestu susreta njihovih kultura, jezika, religija i trgovine, koje se već tisućama godina nalazi na granici Europe i Azije.

Iako se ta dva kontinenta diraju nerazdvojnim kopnom, njihova je granica i poveznica nekako najizraženija na Bosporu, u Istanbulu, u današnjoj Turskoj.

Prirodni biser

Mramorno more i Grad na obje njegove obale igraju tu veličanstvenu ulogu, a zajedno s još nekoliko posjećenih divnih mjesta čine putovanje bogatim i potpunim.
Putovanje koje sam zamislio i proveo u djelo nije bilo namijenjeno otkrivanju nepoznatog dijela povijesti ili utvrđivanju manje poznatih činjenica, već upoznavanju mjesta i ljudi koji danas tamo egzistiraju.

No, iskra koja je davno iskočila iz knjige Željka Malnara i Borne Bebeka ipak je glavni krivac. Kapadokija, prirodni biser smješten u Maloj Aziji, opisan samo kao  postaja u “potrazi za staklenim gradom”, ostao je mamac koji ni tridesetak godina po čitanju te priče nije gubio sjaj. Trideset godina malo je u odnosu na trideset milijuna godina, koliko kažu da je prošlo od erupcija pepela, pa kasnije i lave iz kapadokijskih vulkana. Priroda je izvukla svoje najbolje karte, pa je kišama i vjetrovima oblikovala ovo čemu se danas čudimo ili divimo – prekrasne valovite stijene od tufa (vulkanskog pepela) i stošce od istog materijala s ostacima lave na njihovim vrhovima.

Čovjek je tu u posljednjih dvije tisuće godina odigrao svoju ulogu dubeći nastambe i skrovišta u tom mekom materijalu, tvoreći tako neobičnu simbiozu prirodnog fenomena i ljudske potrebe. Te bi stijene i bez ljudske intervencije danas bile odredište zanimljivo za istraživanje, no miješanjem ljudskih sudbina i prirodnih sila dobili smo prave gradove uklesane u stijene ili ukopane u njihovom podzemlju.

Izmir i Ankara nisu prvi izbor turista, no njihova središta su košnice u kojima se miješaju tradicionalno i moderno

Prirodnim fenomenima bogata regija lako nas oduševljava u koji se god njezin dio uputili. Pamukkale bismo, bez tamošnjih kalcifikatnih bazena, mogli nazvati rimskim toplicama koje nije teško pronaći u krajevima gdje su se Rimljani zadržali dovoljno dugo da ostave svoj graditeljski trag.

Međutim, ta igra prirode koju su oni znali prepoznati i danas oduševljava svojom pojavom. Bijeli bazeni, nastali od materijala koji izvire zajedno s termalnom vodom i pri dodiru sa zrakom taloži se na tlu, čine nestvarni ugođaj zimske snježne bjeline usred ljeta i zelenilom bogatog okoliša.

Termalna voda privukla je spomenute Rimljane, koji su na vrhu brda izgradili sve što je bilo potrebno za odmor Marku Antoniju i njegovoj Kleopatri, a sad privlači turiste iz cijelog svijeta, koji istovremeno uživaju u prirodnim ljepotama i povijesnim građevinama, nastojeći odvojiti i djelić vremena za prirodni wellness na otvorenom.

Luke i travnjaci

Gradovi poput Izmira i Ankare vjerojatno ne spadaju u prvi izbor turista koji svoje vrijeme odluči pokloniti Turskoj. Oni su lučko te administrativno središte, milijunski gradovi u kojima se ne boravi uživajući u ljepotama egejske luke ili travnjacima u četvrti načičkanoj brojnim veleposlanstvima. Ipak, ti su gradovi i povijesno i zemljopisno važni u suvremenoj turskoj državi, u koju bismo se u mnogim stvarima mogli ugledati. Njihova središta košnice su u kojima se miješaju tradicionalno i moderno u svakom životnom smislu.

Bila bi šteta zaobići ih i ostati prikraćen za dašak njihove bliske prošlosti ili poznanstava i prijateljstava koja svoje trajanje i kvalitetu često zahvaljuju susretima na mjestima daleko od vlastitog doma. Istanbul, grad nastao sudarima kultura i trgovine, gažen i građen od sviju kojima se našao na putu, nemoguće je obuhvatiti pogledom. Jednako ga je tako nemoguće opisati u nekoliko redaka i prikazati njegovu sliku kratkom pričom. Istraživali ga pješice, gradskim prijevozom ili brodom, koji pruža neponovljivu sliku grada s mora, koristili kartu ili ne, ulazili u njegove zgrade ili tek upijali energiju koja izvire iz njihovog povijesnog značaja, ostajemo pod dojmom koji dugo ne blijedi i zove na povratak.

Ljubav s gradom na prvi pogled u Istanbulu je prije pravilo nego iznimka. Njegova Kapali čaršija najveća je svjetska tržnica, velebne zgrade džamija i carskih palača spadaju među najveća ili najvrednija građevinska ostvarenja, no mirisi i okusi ono su po čemu se Istanbul pamti. Ritmovi i zvuci glazbe, riječi od kojih pokoju razumijete, ostaju zapisani negdje pod kožom i svojim vas čarima vuku natrag. Čarolija ovog grada je i u tome što si možemo dozvoliti izgubiti se u njemu. Jednostavno ćemo naći pravi put, a možda ćemo pronaći i nešto vrijedno što uopće nismo ni tražili.

Skopje i Sofija

Na cestovnom putu prema mojim ciljanim destinacijama i povratku od njih nalazili su se i Skopje i Sofija. Savršeno su se uklopili u putovanje, Skopje svojom starom čaršijom, koja putnika lako uvede u orijentalni svijet, a Sofija kao prag Europe na povratku iz tog divnog čudnog sna.

Tih pet tisuća cestovnih kilometara, autobusi, kombiji i ostala prijevozna sredstva, gradovi i rijeke, mora i brodovi, ne bi vrijedili ništa bez ljudi koji su slučajnim susretima obogatili ovo putovanje. Ti su ljudi dio živog sjećanja i nikako ne pripadaju samo fotografijama s puta. No, o njima možda nekom novom zgodom.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

FOTO Već tradicionalno na Veliki petak podijeljeni obroci u Pučkoj kuhinji biskupijskog Caritasa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski biskup Bože Radoš tradicionalno je na Veliki petak, 29. ožujka, u društvu ravnatelja Biskupijskog Caritasa Ante Šole posjetio Pučku kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije na Banfici. Biskupu su se uime Varaždinske županije pridružile predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

Ispred Grada volontere i korisnike Caritasove pučke kuhinje posjetio je gradonačelnik Neven Bosilj i predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Lovro Lukavečki.

Prije podjele toplih obroka i prigodnih uskršnjih paketa biskup Radoš je predvodio molitvu i blagoslovio jelo. Podsjetio je biskup kako je Veliki Petak, dan Isusovoga križnoga puta, dan Njegove muke i smrti.

– Kao Crkva to činimo kroz djelovanje našega Caritasa, po vrijednim rukama  naših volontera, vodstva Caritasa i u suradnji sa Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Ne samo da njima činimo dobro, nego s njima idemo prema najvećoj radost koju čovjek može doživjeti, osjetiti – a onda i posvjedočiti: ‘Sretni smo jer je Isus uskrsnuo’ a i drugima čestitati, poželjeti: I vama želimo da budete sretni jer je Isus živ, uskrsnuo – rekao je biskup Bože Radoš.

– U ovim blagdanskim danima već tradicionalno zajedno s varaždinskim biskupom mons. Božom Radošem te predstavnicima Grada Varaždina, sudjelujemo u podjeli blagdanskog objeda. Naravno uz nas su tu i volonteri bez čijeg angažmana ne bi bilo ovog zajedništva, empatije i solidarnosti. Varaždinska županija kontinuirano sufinancira Caritasovu pučku kuhinju u Varaždinu, a ove godine smo za njen rad izdvojili više od 13 tisuća eura. I kroz samu godinu pomažemo još na nekoliko načina jer je važno pomagati, pokazati  dobru volju i humanost. Svim potrebitima, ali i svim ljudima dobre volje želim mirne i radošću ispunjene Uskrsne blagdane – poručila je predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje Kiđemet-Piskač.

U preduskrsno vrijeme tradicionalno se ovom simboličkom gestom pridružujemo našem Biskupu i njegovim suradnicima u podjeli blagdanskih obroka. Grad Varaždin podupire rad Caritasa Varaždinske biskupije sa preko 60 tisuća eura godišnje.

– Zahvalni smo Caritasu na svemu što radi i što omogućuje našim sugrađanima slabijeg imovinskog stanja da ipak dostojno žive – rekao je gradonačelnik Bosilj nakon podjele toplih obroka i uskršnjih paketa.

Spomenimo kako Caritasova pučka kuhinja svakodnevno priprema oko 300 obroka koje dio korisnika blaguje u za to opremljenoj blagovaoni, dok dio korisnika obroke nosi kućama. U Pučkoj kuhinji pripremaju se obroci koje pojedinim korisnicima dostavlja Crveni križ, te obroci za Sigurnu kuću.

Nastavite čitati

Život i društvo

Uskršnja izložba Učeničke zadruge Vrčeki u Viničkoj tradicijskoj kući

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Učenička zadruga Vrčeki iz Osnovne škole Vinica organizirala je izložbu radova sekcija u Viničkoj tradicijskoj kući u razdoblju od 20. do 22. ožujka pod nazivom “Vuzim i Vrčeki – kaj su naše ruke napravile”.

Izložbu je svečano otvorio načelnik Općine Vinica, dr.sc. Branimir Štimec, prof., a riječi pozdrava i pohvale za trud i angažman uputila je i ravnateljice škole Mirjana Jambriško. Tijekom trodnevnog programa izložbu su razgledali djelatnici osnovne škole s učenicima, vrtićke grupe s odgojiteljicama i ravnateljicom Dječjeg vrtića Vinica, članovi KUD-a Vinica, predstavnica Udruge mladih Umami Vinica te drugi mještani općine. Posjetitelji su imali prilike poslušati priče o nekadašnjim uskršnjim običajima koje su pripovijedale učenice članice Povijesne sekcije.

Učitelji su s nekim razrednim odjelima realizirali nastavu u tradicijskoj kući. Voditeljice sekcija održale su radionice ukrašavanja pisanica prirodnim tehnikama i radionicu izrade cvjetnih puški za učenike i mještane u suradnji s bivšom ravnateljicom škole, Anicom Hrnčić te djelatnicama Srednje škole Arboretum Opeka, Vericom Tot, Blaženkom Adamić Gregurec i Gabrijelom Adamić. Voditeljica zadruge Vrčeki, Suzana Mihelčić, izuzetno je zadovoljna podržanom idejom o realizaciji izložbe te zahvaljuje voditeljicama sekcija na angažmanu te podršci i posjećenosti izložbe od strane školskih djelatnika, partnera, načelnika i mještana općine Vinica.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje