Predstavljanje nacrta Odluke o izradi 4. izmjena i dopuna Prostornog plana Varaždinske županije, kako povećati odaziv žena iz Varaždinske županije na mamografske preglede u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, održavanje županijskih prometnica, integracija stranih radnika, uređenje prostora koje koristi Dom zdravlja Varaždinske županije, bile su teme radnog sastanka načelnika i gradonačelnika sa županom Anđelkom Stričakom i njegovom zamjenicom Silvijom Zagorec 30. siječnja.
– S obzirom na niz pokrenutih investicija na području naše županije, nužno je pristupiti četvrtim izmjenama i dopunama Prostornog plana Varaždinske županije. Da bismo donijeli što kvalitetnije izmjene i dopune, a u isto vrijeme poštovali svu zakonom propisanu proceduru, molim vas da se kod postupka izrade sa svojim prijedlozima i inicijativama uključite svi – rekao je župan Stričak.
Nositelj izrade izmjena i dopuna Prostornog plana je Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije, a stručni izrađivač je Zavod za prostorno uređenje Varaždinske županije.
– Glavni razlozi za četvrte izmjene i dopune Prostornog plana su usklađenje s Planom razvoja Varaždinske županije za razdoblje do 2027. godine, osiguranje prostorno-planskih uvjeta za realizaciju novih i izmijenjenih projekata, zatim programa i mjera državnog i županijskog značaja, kao i usklađenje s osnovanim inicijativama i zahtjevima jedinica lokalne samouprave te javnopravnih tijela, odnosno usklađenje sa zakonima i podzakonskim propisima i ažuriranje pojedinih podataka u Prostornom planu. Nakon što je nacrt Odluke bio na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, prijedlog o pokretanju četvrtih izmjena i dopuna Prostornog plana bit će upućen Županijskoj skupštini na usvajanje – izvijestila je ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Tanja Martinec.
Rak dojke
U cijeloj Hrvatskoj, pa tako i Varaždinskoj županiji povećava se broj žena oboljelih od raka dojke, no odaziv na preventivne mamografske preglede istovremeno pada. Na to su upozorile predsjednica Savjeta za zdravlje Varaždinske županije doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač zajedno sa specijalisticama radiologije iz Opće bolnice Varaždin, doktoricama medicine Sandrom Banek i Ivanom Cujzek.
– Odaziv na mamografske preglede je u Varaždinskoj županiji s oko 70 % pao na 55 do 60 %. Iako smo po tome u hrvatskom prosjeku, nužno je povećati odaziv žena budući da je incidencija karcinoma dojke u porastu. Jedan o načina je organizirati edukativna predavanja i radionice u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, na kojima bi se ženama ukazalo na važnost odziva na preventivne preglede kako bi se karcinom dojke otkrio u što ranijem stadiju kada ga je moguće izliječiti – rekla je doc. Kiđemet-Piskač.
Dr. Sandra Banek je navela da pacijentice napominju da se teško odazivaju na zakazane termine zbog nemogućnosti javnog prijevoza. – Apeliram na vas da tim ženama organiziramo prijevoz do Opće bolnice Varaždin, gdje bi ih dočekali naši djelatnici i obavili preglede. Mi smo s odazivom od 50 % na sredini među hrvatskim županijama, ali želimo biti bolji jer se 50 % karcinoma sada ne otkrije – rekla je dr. Banek.
Iako je bilo prijedloga da se preventivni pregledi obavljaju mobilnim mamografom, dr. Cujzek je napomenula da to nije dobra opcija budući da je riječ o uređaju manje osjetljivosti u odnosu na mamograf s kojim raspolaže Opća bolnica Varaždin.
– Prošle godine je u Općoj bolnici 100 žena s karcinomom dojke pristupilo terapiji. S obzirom da je odaziv na preventivne preglede 50-ak posto, još sigurno 100 žena iz naše županije ima karcinom, no to ne zna – navela je dr. Cujzek.
Doc. Kiđemet-Piskač je pozvala načelnike i gradonačelnike da se sa svojim prijedlozima i mogućnostima jave u nadležni županijski Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje.
– Naši radiolozi su spremni raditi jednu subotu u mjesecu kako bi se preventivnim pregledima obuhvatilo što više žena, pri čemu je važno da pacijentice telefonskim putem potvrde da će se doista odazvati. Na sve vas gradonačelnike i načelnike apeliram da razmislite o mogućnosti osiguranja prijevoza i održavanja edukacija te da nas o tome izvijestite kako bi se svi zajedno udružili i povećali odaziv na mamografske preglede – rekla je doc. Kiđemet-Piskač.
Župan Stričak je podsjetio da se 2023. godine obilježava 30. godišnjica uspostavljanja sadašnjeg sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave te je pozvao prisutne da se uključe u obilježavanje ove obljetnice. Sustav je uspostavljen donošenjem Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi 1992. godine, a njegovim stupanjem na snagu uređen je teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav i način financiranja lokalne samouprave.
Općina Jalžabet 18. ožujka ponovno je organizirala akciju čišćenja okoliša.
Mještani su se okupili u velikom broju spremni učiniti nešto lijepo za dobrobit okoliša i cijele zajednice.
Uz savršene vremenske uvjete, provedena je još jedna uspješna akcija čišćenja i sudionici su neumorno radili na obnavljanju ljepote okoline. Ukupno je prikupljeno 1400 kilograma korisnog i 9440 kilograma miješanog otpada.
– Ponosni smo što naši sumještani aktivno sudjeluju u ovim inicijativama i pozitivno utječu na naš okoliš. Ovim putem iskreno i od srca u ime cijele zajednice zahvaljujemo svima na sudjelovanju! – poručili su iz Općine Jalžabet.
Povodom Svjetskoga dana voda, 22. ožujka, na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu uz podršku Hrvatskog hidrološkog društva održana je tematska tribina pod motom „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“. Ove godine broji se 30. obljetnica obilježavanja toga dana.
Tom su prilikom u Varaždin stigli eminentni stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za vode, koji su održali prezentacije svojih znanstvenih istraživanja.
– Klimatske promjene postale su jedan od glavnih izazova s kojima se susreće sektor vodoopskrbe i odvodnje te se vezano za to susrećemo s velikim izazovima. Zbog toga se trenutno u Hrvatskoj puno sredstava troši iz EU fondova na razne dogradnje ili poboljšanja sektora vodoopskrbe i odvodnje kako bi se svim stanovnicima osigurala dostupnost pitkoj vodi i dostojni sanitarni uvjeti. Svjetska organizacija za vode je od 2015. godine zacrtala cilj da bi do 2030. cijeli svijet imao dostojan pristup vodi i zadovoljavajuće sanitarne uvjete. Međutim, taj cilj se ne ostvaruje tom brzinom kako je predviđeno, dosta kasnimo, stoga je cilj od ove godine ubrzati promjene po tom pitanju – rekla je uvodno dr. sc. Dijana Oskoruš, predstojnica Zavoda za hidrotehniku i predsjednica Hrvatskog hidrološkog društva.
Predavanja su zatim održali mr. sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a na temu „Rezultati klimatskih projekcija i njihova primjena u hidrologiji“, dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a na temu „Pregled klimatoloških produkata za praćenje sušnih i kišnih prilika u Hrvatskoj“ te dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ na temu „Eutrofikacija u površinskim kopnenim vodama s osvrtom na trofičko stanje voda u Republici Hrvatskoj“.
Rezultati
Mr. sc. Lidija Srnec govorila je o budućoj klimi, odnosno o tome što nas očekuje na temelju klimatskih modela u budućnosti, dok se dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin osvrnula na glavne rezultate opaženih trendova koji su dobiveni na temelju mjerenih podataka.
– Rezultati ukazuju na definitivno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj u svim sezonama. Osim toga, imamo preraspodjelu sezonske količine oborina, tako da imamo zapravo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni. Isto tako, imamo povećan broj ekstremnih oborinskih događaja, kako sušnih, tako i kišnih, pa na razini godine imamo sve veći broj vrlo sušnih i ekstremno sušnih događaja, dok u hladno doba godine imamo povećan broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih događaja – rekla je dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz Službe za klimatologiju DHMZ-a i voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija.
Dodaje da upravo zbog toga što je evidentan sve veći broj ekstrema uslijed klimatskih promjena koje pogađaju velik broj gospodarskih sektora, sve su veće važnost i uloga klimatoloških podloga, odnosno uloga klimatologa, njihovih ekspertiza i studija.
– Tako smo i mi u DHMZ-u nedavno završili jednu opsežnu studiju za potrebe izrade nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama. Sudjelujemo također u izradi procjene rizika od prirodnih katastrofa; konkretno smo sudjelovali u izradi procjene rizika od suše, toplinskih valova, klizišta i slično. Isto tako, s obzirom na to da su klimatske promjene tu, imamo sve više kratkotrajnih oborinskih ekstrema, pa smo tako imali 2020. godine urbanu poplavu u Zagrebu, zatim u rujnu 2022. urbanu poplavu u Rijeci, dakle takvih je pojava sve više. Stoga mi u Službi za klimatologiju radimo klimatološku podlogu za ocjenu kriterija za upozorenja na ekstremnu kišu koja se daje putem Meteoalarma, odnosno javne platforme za upozorenja na opasne vremenske nepogode – navodi dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodaje da svakako ima mjesta za zabrinutost što se tiče dostupnosti pitke vode cjelokupnom stanovništvu.
– Ono što mi kao klimatolozi možemo pružiti, to je da mi imamo razvijen sustav za praćenje suše, no svakako moramo na njemu sve više raditi. Ove godine smo uveli nove indekse jer dosadašnji indeksi koji su pratili bazirali su se uglavnom na manjku samo oborine, a znamo da i utjecaj temperature ima veliki značaj za razvoj suše jer se povećava isparavanje. Ono što bih htjela naglasiti, što mislim da će svakako utjecati na ubrzanje pozitivnih promjena, je europski projekt koji je započeo 1. ožujka i naredne tri godine će se bazirati na razvoju prognostičkih alata za ublažavanje negativnih posljedica suša, toplinskih valova i požara na području središnje Europe. Taj projekt okuplja sedam zemalja, a tu je uključena i Hrvatska, upravo DHMZ zbog velikog iskustva u pružanju upozorenja na toplinske valove, ugroženost od požara i za praćenje suše, tako da smo mi tu ravnopravni partner. Imamo dobru komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i upravo su nam oni pridruženi strateški partner u ovom projektu, kao i Ministarstvo poljoprivrede te vjerujemo da će nam oni biti velika podrška kao i dosad – istaknula je dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodajmo da spomenuti projekt naziva Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe okuplja Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Glavni ciljevi su razviti alate za navedeno prognoziranje suša, toplinskih valova i ugroženosti od požara u CE Europi, procijeniti utjecaj klimatskih promjena na pojavu ekstremnih događaja (DHF) i njihovih združenih učinaka te razviti strategiju implementacije razvijenih alata u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera. Sveukupno, projektom se nastoji poboljšati nacionalne sustave za praćenje DHF te proširiti te sustave na regionalnu razinu.
Zagađenost vode
Dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“, organizator Službe za biološka ispitivanja, govorio je o eutrofikaciji, pojmu koji obuhvaća pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave, što nosi neke štetne posljedice.
– Pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave može uzrokovati negativne posljedice poput cvjetanja cijanobakterija, pa posljedično tome ispuštanje cijanotoksina u vodu koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje, okoliš i životinje. Gubimo na kvaliteti vode u smislu rekreacijske svrhe, također može doći do problema s vodom za piće jer i nakon pročišćavanja voda se više nije sigurna za korištenje. Postoji prirodna eutrofikacija, koja traje stotinama godina, i ova koja je antropogeno uvjetovana, odnosno ljudskim djelovanjem, koja traje kratak period jer koristimo puno gnojiva u poljoprivredi i slično, koja mogu biti određeni problem – ističe dr. sc. Stanković.
Međutim, dodaje, kako u Hrvatskoj tako u Europi i svijetu se jako puno radi po tom pitanju, odnosno na tome da se uvede kontrola nad korištenjem gnojiva i da se uvedu viši stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda kako bi se stanje poboljšalo.
– Ono što je svijetla točka u svemu tome je činjenica da već postoje neki primjeri oligotrofikacije, to je suprotno od eutrofikacije, gdje se vidi efekt smanjenja hranjivih tvari u vodi i poboljšanja kvalitete vode, upravo zbog postupanja u pozitivnom smjeru – zaključio je dr. sc. Stanković.
Varaždin je dobio svoj prvi privatni laboratorij. Poliklinika Analiza Varaždin otvorena je početkom ožujka, a visoko specijalizirane laboratorijske usluge od...
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Tvrtka Pro-eco d.o.o. Novi Marof već 15 godina na tržištu nudi širok asortiman proizvoda za organsku poljoprivredu, certificiranih od ovlaštenih...
