Povežite se s nama

U fokusu

Patafta o premještanju bala: Ugrožavanje okoliša je kazneno djelo!; Bosilj: Nema brige, bale slažemo jednu na drugu

Objavljeno:

- dana

Varaždinski poduzetnik i gradski vijećnik Davor Patafta na sjednici Gradskog vijeća postavio je pitanje vezano za premještanje bala. Zanimalo ga je premještaju li se bale na način da se deponij širi, te je upozorio kako se radi o vodozaštitnom području te je potencijalno moguća još veća šteta za okoliš.

– Ministarstvo je našu divlju deponiju na vodozaštitnom području stavilo na listu velikih šteta u Republici Hrvatskoj – podsjetio je Patafta i pitao stavljaju li se sad bale jedne na druge ili se bale bacaju okolo i širi područje.

– Ugrožavanje okoliša otpadom, posebice vodozaštitnog područja je kazneno djelo – rekao  je Patafta.

Gradonačelnik Bosilj na to mu je odgovorio da nema razloga za zabrinutost i da se nije izašlo iz katastarske čestice, što bi značilo da se bale slažu jedna na drugu.

Gradonačelnik je ujedno istaknuo kako projekt sanacije čeka građevinsku dozvolu te istaknuo kako se bivša vlast inatila Ministarstvu gospodarstva pa spomenuta dozvola još nije izdana.

– Projekt se zove Sanacija zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji gospodarska zona Brezje. Da taj projekt može dobiti suglasnost Ministarstva gospodarstva, morao se izraditi elaborat zaštite okoliša koji se od srpnja 2020. godine nije mogao usuglasiti jer prijašnja gradska uprava nije željela pristati na određene izmjene. Postoji i sanacijski program lokacije Brezje koji se odnosi na sanaciju tla nakon uklanjanja bala, a za taj sanacijski program je dobivena suglasnost Ministarstva okoliša i energetike, ali po tom sanacijskom programu po kojem sad radimo je bio rok provedbe sanacije do prosinca 2020. godine. To je Ministarstvo odobrilo u veljači 2019. Mi smo propustili taj rok, odnosno bivša uprava da se makne taj otpad i da provede sanaciju lokacije Brezje – rekao je Bosilj i istaknuo kako se napravila i analiza tla.

– U svim elaboratima izvješća o ispitivanjima o izvršenom uzorkovanju tla utvrđeno je da to nije opasan otpad i da to možemo raditi prema ovom programu sanacije kako radimo cestu. Mi nismo micanjem bala povećali zagađenje jer smo sada na manjoj površini budući da su stavljene bale na gornje bale, a nismo izašli s te katastarske čestici. I dalje smo ostali na toj katastarskoj čestici.

Patafta nije bio zadovoljan odgovorom.

– Detaljno sam pročitao cijeli plan sanacije i nigdje ne piše da će se tu bale stavljati ni gore, a kamoli da će se širiti područje jer teoretski je moguće da čestica bude milijun kvadrata, a to ne znači da mi unutar milijun kvadrata mi možemo seliti otpad. Dobronamjerno ovo govorim da ne bi još i dalje zagadili područje, da netko ne shvati da je ovo zlonamjerno bilo što, već dobronamjerno da ne zagađujemo dalje područje Brezja – istaknuo je Patafta.

Podsjetimo, radi se o obvezi izgradnje servisne ceste u Brezju, za što je Grad dobio sredstva iz EU fondova. Na toj cesti trenutno se nalazi balirani otpad, a ukoliko se on ne makne, slijede višemilijunski penali.

Radi se o otprilike 20.000 tona bala, koliko po procjenama treba da se probije servisna cesta.

Iz Grada su nam ranije potvrdili da će premjestiti dio baliranog otpada, a to će koštati oko pola milijuna kuna.

U fokusu

Lokalni referendum u Ivancu može propasti ako se ne odazove dovoljno birača

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivančani izlaze 20. veljače na lokalni referendum na kojem će glasati o temama pripojenja Ivkom-vode Varkomu i dovoza “tuđeg” smeća u Ivanec.

Gradsko vijeće Ivanca jednoglasno podržalo održavanje referenduma o Ivkom-vodi i otpadu u Jerovcu

Zanimljiva je stvar da referendum može ne uspjeti jer odaziv birača nije dovoljan.

Naime, prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave na izbore treba izaći većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave.

– Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum – točna je stavka navedenog zakona.

Ustavnost i zakonitost lokalnog referenduma nadzire Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Naime, lokalni referendum je propao u Pribislavcu 2011. godine kada se glasalo o povjerenju tadašnjoj načelnici. Na referendum je tada izašao 271 birač, što je bilo svega 11,06 % od 2450 upisanih u biračke spiskove.

Odaziv birača

Provjerili smo na Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kakva je izlaznost birača bila na proteklim izborima.

Na lokalnim izborima održanima 2021. godine na području Grada Ivanca bilo je registrirano 11.315 birača, a u prvom krugu ih je za gradonačelnika glasalo 5218, odnosno 46,12 %. U drugom krugi izašlo je još manje birača, samo 40,66 %.

Na lokalnim izborima 2017. godine, izbor gradonačelnika, u prvom i jednom krugu je u Gradu Ivancu izašlo 48,36 % birača.

Ni na lokalnim izborima 2013. godine nije izašla polovica birača. Te je godine u Ivancu bilo 11.118 birača, a u prvom ih je krugu na glasanje za gradonačelnika izašlo 4728, odnosno 42,53 %.

Sličan je bio odaziv Ivančana i na parlamentarnim izborima.

Izborni dan referenduma će pokazati koliko su teme bile važne Ivančanima i koliko će ih izaći na birališta. Ako referendum ne uspije, opet se vraća na odlučivanje predstavničkom tijelu, odnosno Gradskom vijeću Ivanca.

– Uspije li referendum (na glasačke mjesta treba izaći 50 % + jedan birač) i ako građani na njemu kažu NE pripajanju Varkomu i NE smeću, na taj način Ivanec će poslati snažnu političku poruku Vladi i aktualnoj vlasti koja bi, bude li političke volje i mudrosti, nakon toga možda i mogla promijeniti svoje akte – objavljeno je na internetskoj stranici Grada Ivanca.

Nastavite čitati

U fokusu

Izmjenama zakona želi se stati na kraj tome da suđenja traju desetljećima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izgleda da se sudski postupci više neće moći razvlače unedogled, a parnice trajai po dva i tri desetljeća.

Pripremljene su zakonske izmjene u kojima se striktno definiraju rokovi u kojima će suci morati donositi odluke, piše jutarnji.hr. Tri godine će biti najdulji rok u kojemu će sudac morati donijeti prvostupanjsku odluku, a o žalbi će se morati odlučiti u roku od godinu dana.

Ako je posrijedi spor male vrijednosti (to su sporovi vrijednosti do 10.000 kuna, a u trgovačkim postupcima oni do 50.000 kuna), prvostupanjski postupak će se morati okončati u roku od godinu dana, a žalbeni za šest mjeseci.

Radi se o izmjenama Zakona o parničnom postupku koje idu u javno savjetovanje. Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta, a to su tri mjeseca od dana kad je sud primio odgovor na tužbu ili isteka roka za odgovor na tužbu. Pošto zaključi pripremno ročište, sudac će za šest mjeseci morati održati glavnu raspravu.

Rokovi se pooštravaju i za Vrhovni sud.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje